Br. 28.

Poštarina plaćena u gotovu.

. God. VIII.

 

 

Narodna

DUBROVNIK, 13. jula 1926.

 

| PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
| i Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.

ija Slavenske starost: i soalst.

Početkom ovoga mjeseca održan je u Pragu so-
kolski slet, gdje su bili zastupani i naši Jugosokoli,
pa zastupnici naših civilnih i vojnih vlasti, Slet se raz-
vijao velikom pompom, jer je bio obilato subvencio-
miran od naše i od čehoslovačke vlade, Sokoli su po-
kušali praškom  sletu dati značaj »Sveslavenskog, sve-
sokolskog sleta“, a izte neuspjele pretpostavke, mislili

 

| Sokoli se uopće vole isprsavati kao neki nosioci
| slavenske solidarnosti. Oni su se i u Pragu stavili u
| veliku pozu, jer su njihovi prijatelji rastrubili u svijet,
| da je slet u Pragu velika matiifestacija solidarnosti svih
| Slavena. Ipak mi im poričemo pravo, da govore u ime
_ cijelog Slavenstva; Ta zapravo u Pragu i nijesu bili
| nego česki i jugoslovenski Sokoli, Dakle ni svih so-
| kolaša tamo nije bilo.  Nijesu bili Hrvati, Ukrajinci,
Bugari, a i Poljaci su došli u sukob sa vodstvom sleta,
jer se na sletu imao slaviti Hus, koji za njih nije ni-
| #akav junak, kojega bi oni slavili, Vidi se da Sokoli
| nemaju ni toliko solidarnosti, da bi se mogli izmegju
= sebe solidarisati, a kamo li da oni mogu biti nosioci
| solidarnosti izmegju svih Slavena. Praški se slet pri-
| redio uprav prigodom Husovih proslava, tako da bi se
| slei mogao smatrati za iskaz poštovanja J. Husu. Jeli
| io u duhu solidarnosti i zbliženja, kad znamo, da se
| ogroman dio Slavenstva, a velika većina i samih Če-
| hoslovaka ne mogu zagrijati za Husa. Može li Hus

da bude simbol slavenske sclidarnosti > Podnipošto.

tako praški slet nije bio drugo nego manifestacija
Peiarčiskih liberalaca i kulturkempfera,

Čitavo češko katoličko novinstvo poriče sletu sve-
lavenski karakter, u tomu se slaže sve novinstvo
Češke Pučke Stranke, kao i oni listovi koji simpatizuju

njom. Pa-i neke liberalne novine češke svode zna
čenje sleta na manju mjeru, nego bi htjeli priregjivači
leta, n. pr. »Lidove Noviny“ od 30 svibnja.

I poljski konservativci ustali su proti praškog
leta. Krakovski »Glos Narodu« od 29 svibnja oštro
titizira borbu češkog Sokolstva proti katoličanstva, i
rema tome prosugjuje učešće poljskoga Sokolstva
a praškome sletu. ,Već smo jednoč opominjali polj-
ko Sokolstvo, kaže »G. N.«, da se ne spaja s češkim
okolom, jer je ovaj organizovan na temelju čisto pro-
katoličkom. Uvijek i u svim pokretima kuturnovjer-
(skim u Čehoslovačkoj odlikovala se ova organizacija
a0 bojovna organizacija češkog husitstva. Prema tome

oljski Sokol, koji ima svoju tradiciju čisto katoličku
oslon u katoličkom narodu, me bi smio podržavati
2u s češkom organizacijom, koju s poljskim udruže-
jem ne veže ništa do zajedničkoga imena...  Upo-
0ravamo na to vodstvo našega Sokola, koje je za

 

 

 

 

 

aboravljenoj uspomeni O. Antuna Maroevića
evca, misionara župnika u Crnojgori blizu Prizrena,
ispovjedniku i mučeniku sv. katoličke vjere.

e Piše 0. Pijo Maroević, dominikanac.

_ Kad sam ove godine: propovijedao korizmu u
9spe od Milosrgja, upoznao sam se s moris. Barom
tella, koji me je upozorio na nekog O. Arituna

evića, koji je živio u Crnojgori blizu Prizrena,
Vjeka svetog življenja, koji je trpio progoustvo i bio
učen za sv, katoličku vjeru, te mi je još rekao, da
nadbiskup skopljaiški Dario Bucciarelli, koji je
ro 1878. ostavio jedan rukopis: ;1 martiri di Zma-
fa i quali dichiarandosi publici cattolici dinanzi al
Verno turco circa 1' anno 1844 furono mandati in
lio in Asia minore circa 40 famiglie ćol parroco

ntoriio Maroević,“ Još nijesam bio sretan dobaviti

riikopis. i

"Na temelju toga, dao sam se na istraživanje, tko
bio taj O. Antun Maroević, dali je zbilja bio iz Sta-
agrada i dali mi je što u rodi. Začudno, već imam
godina a od pok. roditelja ili od koga drugoga

ancu na Korčuli, dali je ou što čuo

d

| čilena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno,

| su da oni mogu govoriti u ime cijelog Slavenstva, jer
| &a navodno Sokolstvo širi ideju slavenske solidarnosti.

ljesam čuo. Pisao sam Q). Bernardu Ma-

Izlazi svakog Utornika.
Pojedini broj 1:50 Din.

 

cijelo prihvatilo poziv na slet samo zato, jer nije bilo
obavješteno o pravome značaja sleta, Ne sumnjamo
ni časka, da' poljski Sokol, ne će učestvovati na praš-
kim proslavama, koje su uperene proti crkve katoličke“,

Ovako govori poljski list, koji nije jedini, a koji
nam pokazuje ,sposobnost“ sokolske ideje da postane
sveslavenska s kultuzge strane. Uzmemo li u obzir još
i trajni spor izmegju jug. Sokola i bugarskog Junaka,
te izmegju Jug. Sokola i Hrvatskog, tad nam je jasna
njegova ,sposobnost“. da okuplja Slavene i s peli-
tičke strane.

Katolički Slaveni imaju svoje Orlovstvo, koje i
po broju svojih članova ne zaostaje ništa za Sokol-
stvom, a u mnogim ga krajevima znamo nadilazi,
Dok Sokolstvo propagira Husovu ideju, držeći se na-
čela: ,Tko je Sokol, taj ne može biti rimokatolik“,
dotle je Orlovstvu ideal ćirilometodijevska ideja. Odavle
nam je odmah jasno, koja ideja spaja Slavenstvo,
a koja ga razdvaja. Ako Sokolstvo slavi Husa radi
nekih narodnih zasluga za Čehe, tada bi moralo sto-
struko slaviti velike narodne i vjerske zasluge sv. Ćirila
i Metoda. Hus je sitan i partikularističan u usporedbi
sa grandioznom pojavom slavenskih apostola Ćirila i
Metoda. Oni su udarili temelje kulturi svih Slavena.
Slavenski narodi, koji nijesu pristali uz sv. braću iz-
čeznuli su netragom, a oni koji su svoj opstanak
osnivali na njihovoj baštini, uzdržali šu se do danas.
Zašto ipak sokoistvo neće da slavi veliku ćirilometo-
dijevsku ideju ? Ili možda nije zgodna za provagjanje
slovenske solidarnosti ? Da, nije zgodna za provagjanje
sokolske-liberalne slavenske solidarnosti, za to je mnogo
zgodnija ideja Husa.

Držeći se valjda dosljedno toga nije ni mjesni
Jug. Soko prisustvovao proslavi sv. Ćirila i Metoda
prošle nedjelje, i ako se voli pokazivati Kod svih dr-
žavnih blagdana.

Ako danas može koja kulturna gimnastička orga-
nizacija da govori u ime cijelog Slavetistva, to može
samo Orlovstvo. Ono je odraz shvaćanja i težnja ši-
rokih slavenskih masa, ono ima i u programu ideju
ćirilometodijevsku, koja sama po sebi teži kulturnom
i vjerskom ujedinjenju svih Slavena.

 

Djački sastanak u Dubrovniku.

(Daljnje informacije pripremnog odbora).

K dosadašnjim informacijama za učesnike Djačkog
sastanka u Dubrovniku pridodajemo još ove :

1, Tko slučajno nije još dobio legitimacije, neka

se za nju odmah obrati pripremnom odboru u Dubrov-
niku (na adresu O. Bonifacije Perović, Samostan Male
Braće, Dubrovnik). Jer se moglo zabunom dogoditi,
da kome još nije poslana. - :
2. Svi oni, koji bi litjeli večeru dne 21. srpnja
pri dolasku u Dubrovnik uz najnižu cijčnu, neka se

od pok. strica Vicka Maroević nazornika, ili od rodi-
telja. Odgovori niječno. Dočim proi. Marin Maroević
mi kaže, da je nešto od svojih roditelja čuo, i da taj
ima biti u rodu s kapetanom Franom Maroević. Odmah
sam pisao dičnom staricu kap. Frani, da me izvjesti,
ako je što o tome čuo od svojih roditelja: Na moje
pismo kap. Frane odgovori, da je to bio glavom nje-
gov stric rogjen u Staromgradu 28. prosinca 1803, &
da je umro 1853, te da je čuo od pok. oca pripovi-
jedat, da je radi vjere bio mučen, okovan, bačen u

tamnicu i ptognan u Malu Aziju. Isto mi opširnije piše

Marijan: Maroević, 'rogjak kap. Frane, trgovac, da i
on čuo od pok. oca, te me uputi na svog šugura Jakova

\Sliškovića nadučitelja u miru u Busovači- Bosna, koji

je neko vrijeme bio dodijeljen austrijskom konsulatu
u Skoplju. Veleuč. g. Jakov Slišković na.moje pismo
odmah odgovori i pošalje mi knjigu od njega tiškanu :
»Albanija i Macedonija“, u kojoj je opisao tamošnje
prilike, a na 69. strani dotaknuo se riučeništva spo:
menutog O. Antuna. Knjigu je popratio pismom: ,O.

Antun Maroević održao je katolicizam kod tako žvahe

sekte ,Laromani“ ili kako ili obično nazivlja ,Sareni“
i to ne samo u Letnici, Sašare, Stubila, Binač, Vrna-
vokole, Vrnozo, nego što više u mjestu Janjevo bis:

za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša)

urednik :
Antun FI& — Dubrovnik.
— Dubrovnik

Vlasnik - izdavač -

jave pripravnom odboru, jer ako ih se zato prijavi sta-
noviti broj, mogla bi se za takove naručiti večera (u
Pučkoj Kuhinji).

3. Neka svaki učesnik zapamti svoj broj (dan od
pripremnog odbora) radi lakšeg razvrstavanja.

4, Kako smo već javili, svaki djak neka donese
sobom jedaći pribor (než, žlicu, viljušku i servietu) i
pribor za pranje (sapuni ručnik.) Osim toga neka svaki
djak donese po mogućnosti i kakov gunjac (deku) ili
barem kakov kaput, ogrtač. Jer i ako će valjda biti
topli dani, opet će to možda dobro doći kod vožnje i
onda osobito kod spavanja u samom Dubrovniku, jer
tamo sigurno ne će biti dovoljno gunjeva.

9. Glede vožnje ističemo još ovo: na parobro-
dima se može dići i pola vozne karte (ne mora se ci-
jela). To važi za one, koji bi možda htjeli putovati
drugim putem negoli su došli, Ali ponovno upozoru-
jemo, da će se na vlakovima moći izvaditi samo cijela
karta, koja će onda vrijediti kao retur-karta i za po-
vratak kući. Tko bi htio putovati parobrodom Dubrov.
plovidbe u II. razredu, imat će 60% popusta. Na pa-
robrodima Jadranske plovidbe vrijedi 50% popusta
za sve razrede.

6. Tko bi eventualno koji dan zakasnio neka se
samo prijavi kod dolaska u samostanu franjevaca, gdje
će dobiti sve. potrebne upute.

7. Kako smo već javili za čitav zadnji dan sastanka
imat ćemo na raspolaganje za izlete jedan parobrod.
Parobrodu će platiti pojedinac izletnik najviše 15 Din.

Program sastanka nadopunjen je utoliko, što u nj
dolazi još interesantan referat. profesora bogoslovlja u
Djakovu veleuč. Dra Matije Petlića : , Katoličko djaštvo
i naučni rad“. Jug. Kat. Djačka Liga.

 

Katolički dau i Orlovsko slavlje u Metkoviću.
Današnje doba nosi biljeg duševne rasparčenosti,
nesloge, najekstravaganthijih uvjerenja i načela, u dru-
štveno-moralnom prosvjetnom, ekonomskom i politič-
kom dijelu života. Jaz je dubok i nijedan ga materi-
jalni interes ne može pokriti, mi izravnati. Ostali su
još časovi vjerskog duševnog slavlja kad ljudi, izmo-
reni od najraznovrsnijih shvaćanja i prentezija, osjete
dah mira, ljubavi i kršć, bratstva ; kad svi osjete, da
su djeca jednog Oca, s jednom konačnom svrhom.
Ovo: smo osjetili u duši 4/7 prigodom kat. dana i
orlovskog slavlja u Metkoviću. Vidjele se mase nere-
tvanskog i hercegovačkog svijeta, kako dolaze zajed-
nički i veselo na slavu Gospodnju. Čitava sela, pred-
vogjena svojom uzdanicom Orlovima i vjerskim dru. *
štvima, dolaze pjevajući i moleći Kralja i Kraljicu
neba. Posebno svečan doček priregjen je braći iz
Hercegovine, većinom Orlovi i Orlice, te grupi di-
brovačkih i župskih Orlova. U osam sati u jutro bila
je zajednička sv. Pričest Orlova i Orlica. Ovaj čin
Haše dične omladine ostavio je na narod flistinu jaki

kupije skopljanske. Radi po njemu obraćenili od mu-
slimanstva na katoličku vjeru i utvrgjenih u vjeri da
ne pregšju na muslimanstvo, razne je muke pretrpio,
napokon uslijed istih kao pravi ,venerabilis« ili bolje
»beatus vir“ povratkom iz progonstva mučenički svršio.
Pa zato nije nikakvo čudo, što njegov grob cijene i
poštuju ile samo katolici nego pravoslavni i muslimani,
a osobito ti ,Koromani“ koji ga drže kao pravog sveca.“
Na temelju ovih podataka obratio sam se presv.
biskupu skopljanskom Ivariu Franu Gnidovecu, da bi
me_ izvijestio, ima li što istine o svetom življenju i
mučeništvu O. Antuna Maroevića, župnika Letnice
Crnagora. Presv. biskup odmah se je udostojao od-
govoriti spisom 18/3, da je dao naredbu svom kan:
celaru da istražuje u arhivu i ako što nagje, da me.

izvijesti. Takogjer sam se obratio župniku Letnice, da

me izvijesti ako je što čuo od svojih parokijana. VIč,
Đen Michele Tarobulosi pismom cd 26/4. 1926. od-
govori slijedeće : Per quanto abbia pročurato di acqui-
stare notizie sul nostro martire di Zinagora il R. P.
Antonio Maroević, partoco di questa chiesa dai pil
anžiani di/mi&i parrocchiani twttor viventi, mon son
arrivato & sapere che solamićnte questo :
1) Che il' sullodato Padre fu iniziatore e come