,NARODNA SVIJEST“
Br. 30.
Il. Kao ogranak Kat. Akcije megju Hrvatima i
kao matična djačka organizacija J. K. Dj. Liga spremna
je da živi u uzajamnoj svezi i slozi sa svim drugim
organizacijama, koje sačinjavaju Kat. Akciju, te će Du:
diti megju svojim članovima svestrano zanimanje za
njih i ljubav prema sveukupnom Hrvatskom Katoličkom
pokretu, držeći se organizatornog načela, da izmegju
različitih orgunizacija Kat. Akcije valja izbjegavati borbu
za isto članstvo, te radi toga poziva sve djaštvo, da
se okupi u njenim redovima.
IV. Hrv. Kat. Nar. Djaštvo priznaje Hrv. Kat.
Starješinstvu njegove zasluge za održanje i raširenje
Hrv. Kat. Pokreta i čuvanje njegovih osnovnih smjer-
nica te ćei dalje raditi po uputama starješinstva prema
intencijama pok. biskupa Mahnića i prema potvrdi
ostalih hrvatskih biskupa.
V. Smatramo dužnošću svakoga našega člana,
koji hoće, da izvede na sebi program i nastojanje JK.
Di. Lige, da on izgragjuje sebe u osjećanju s Crkvom
i u sinovskoj odanosti prama njoj težeći za etičkim
idealom potpuna čovjeka milosti božanske na osnovi
katoličkog morala, vjerovanja i praktičnog života i drugo,
da se kao nacionalno i socijalno biće odgaja prama
svojim sposobnostima i sklonostima u Kat. Akciji i Hrv.
Kat. Pokretu za ono polje javnoga rada, na kojemu
će moći da učini najviše za katoličku Crkvu za hrv.
narod stvaranjem hrvatskoga katol. narodnog društva.
VI. Hrv. Kat. Nar. Djaštvo produbljivaće svim
silama svoje vjersko uvjerenje studijom kat. Crkve u
svim stvarima vjere i morala u svim znanostima, koje
su u vezi s naukom kat. Crkve i prama tome uvjerenju
udesit će cio svoj život. Akademsko djašivo posvetit
će se osim toga napose marljivo svome stručnom stu-
diju s namjerom, da postanu znanstveni radnici svaki
na svom području; cio svoj naučni rad mastojati će
prožeti i u sklad dovesti smnaukom Crkve i s kršćan-
skom filozofijom. To će sve provesti kat. djaštvo u
život, jer dobro znade, da bez dubokog vjerskog znanja,
bez intenzivnog duhovnog života i bez stručnog važnog
rada na temelju kat. nauke neće imati uspjeha ni Kat.
kcija ni Hrv. Kat. Pokret.
VII. Hrv. Kat, Nar. Djaštvo smatra i dalje ćirilo-
metodijevsku ideju jednu od svojih glavnih programat-
skih tačaka, pa će rado poraditi za jedinstvo zapadne i
istočne Crkve u smislu odredaba i smjernica Njegove
Svetosti Oca Pape Pija XI. Kongres poziva cjelokupno
djaštvo, a napose bogoslove, da proučavaju istočno
pitanje steološko apologetskoga stanovišta i da se
najživlje zanima za hrvatske i druge grkokatolike.
VII. Hrv. Kat. Nar. Djaštvo znade, da je sve-
ćenstvo svjetovno i redovničko postavljeno njemu za
duhovnoga vogju, te će prama savjetima svojih sve-
čenika raditi na usavršavanju duhovnog života. To će
djaštvo braniti ugled svoga svećenstva u javnome
životu. Napose želi Hrv. Kat. Dijaštvo, da iz svojih
redova dobije što više uzornih svećenika, te pozivlje
svakoga djaka, koji osjeća u sebi taj božanski poziv
neka mu se spremno odazove.
Srednjoškelci su, i ako nijesu stvarali rezolucije,
iznimno nakon predavanja J. M. Ujevića prihvatili ovu
vrlo značajnu i umjesnu rezoluciju :
Kongres J. K Di. L. u Dubrovniku toplo prepo-
ručuje svim svojim svjetovnim organizacijama, da se
prozovu »Domagoj«. Službeno ime kat. djaka prema
unutra i vani neka bude »Domagoje.
Rezolucije ženskog kat. djaštva.
I. Hrv. kat. žensko djaštvo, sakupljeno na sastanku
u Dubrovniku naglašava potrebu što veće samostal-
nosti Hrv. kat. ženske djačke omladine organizovane
unutar J. K. Dj. Lige. Ta bi se samostalnost imala
tako postići, da se Ligin ženski sekretarijat proširi i
popuni ženskim kat. javnim radnicama. Ovaj sekreta-
rijat neka bude zastupan i unutar Hrv. kat. Ženske
Sveze kao predstavnice čitavog hrv. kat. žen. pokreta.
Preporučuje se osnivanje zasebnih akademskih ženskih
kat. društava u koliko to prilike dopuste i broj aka-
demičarki bude dovoljan.
Provogjenje ovog zaključka povjerava se pred-
stavničkom sastanku J. K. Dj. Lige.
1. U svrhu obrazovanja naših učenica treba orga-
nizovati što veću suradnju kat. učenica i seniorki u
glasilu J, K. Dj. Lige »Luči«. Ujedno treba nastojati,
da se opet podignu lokalni iistići organizacija kat.
učenica, a kat. akademičarke i seniorke davat će preko
»Luči« nužne direktive za razvitak tih listića u orga-
nizatornom i literarnom pogledu. :
II. Jedinstvo djačkog ženskog pokreta i pokora-
vanje auktoritetu su uvjeti svakog rada i naprelka ne
samo u žen. dj. redovima već u cjelokupnom ženskom
pokretu. Stoga hrv. kat. uč. sakupljene u Dubrovniku
na djač. ženskom sastanku izjavljuju, da će uvjek
brižno čuvati jednodušnost svojih redova i da će se
prema posljednjoj želji osnivača pokreta blagopokojnog
biskupa Dr. Mahnića, uvijek pokoravati crkvenoj vlasti
i odlukama hrv. kat. starješinstva.
IV. Organizovane kat. učenice nastojati će, da
provogjenjem što dubljeg duhovnog života izgragjuju
svoj značaj, pa da tako izgragjene i odgojene uzmognu
djelovati u javnom životu.
Pisma iz naroda.
VRNIK kraj Korčule. Blagoslov novih zvona.
U Nedjelju 18.:0. mj. Vrnik je doživio neobično sla-
vlje. Popravljena je i poljepšana crkva a ujedno su se
blagoslovila četiri nova zvona nabavljena kod naše
domaće tvornice J. Cukrov u Splitu. Blagoslov je oba-
vio korčulanski opat presvij. Msgr. Mašo Bodulić uz
prisustvo lijepe kite svećenike i O.O. Franjevaca sa
Otoka. Poslije blagoslova držao je lijepo prigodno
slovo naš mješćanin mp. Dn. Spasoje Fabris. Zvonima
su kumovale g.ja Ugje Pitarević, g.ca Frančeskina
Fabris, gja Tona Matulović r. Jerićević, g.ja Marija
Depolo r. Fabris te gg. Niko A. Fabris, Božo Tede-
schi, Bartul Portolan i Peručić Andro. Preko Pontifi-
kalne Mise lijepo su pjevali pitomci franjevačkog za-
voda sa otoka Badije. Poslije podne nagrnulo sva sila
svijeta iz Korčule i Lumbarde kao nikada do sada
da prisustvuje procesiji, jer se je isti dan proslavila i
svečanost Pohogjenja BI. Dj. Marije, mješte na 2. jula,
kad se je crkva popravljala, Tog je dana bilo i vjen-
čanje Vicka Fabrisa za Lucom Onoifri i cijelo je to
slavlje prošlo u najljepšem redu, i svak se je divio
radišnim Vrničanima, koji su baš sada kad najteže
trpe od krize kamenarskog obrta, znali onako lijepo
svoju crkvu ponapraviti i nova zvona nabaviti.
Dao Bog da im nova zvona budu glasnici ljepših
dana za procvat kamenarstva koje je uz brodogradnju
glavni uvjet življenja za grad Korčulu i njegovu okolicu.
KOTOR. Blagdan predragocijenjene Krvi našega
Spasitelja svečano je proslavljen u Nedjelju 4. jula
u Dobroti kod Kotora, gdje se u crkvi sv. Matije čuva
relikvija kap krvi Isusove. Iz jutra su se redale sv. Mise
a poslije podne u 6 sati bila je procesija uz veliko
mnoštvo naroda iz Dobrote, Kotora i bližnjih mjesta.
Iza procesije bio je blagoslov, koncerat glazbe, palenje
vatrometa i rasvjeta svih .kuća u Dobroti.
Blagdan slavenskih apostola sv. Ćirila i Metoda
proslavila je »Hrvatska Radnička Zadruga« u Nedjelju
11. jula kao dan svojih Pokrovitelja. Na večer 10. jula
glazba je obilazila grad uz pucanje mužara. Ujutro
11. jula u 7 sati glazba obilazila je grad svirajući na
uranak uz pucanje mužara. U 8 sati doček vanjskih
društava. U 9 sati povorka je krenula korporativno na
glagoljačku sv. Misu u Škaljare. Povorci su prisustvo-
vali barjaci »Hrvatske Radničke Zadruge«, »Srpske
Radničke Zadruge« iz Kotora, »Hrvatski Sastanak« iz
Škaljara, »Hrvatska Sloga« iz Prčanja i prestavnici
općine Kotorske i ostalih društava. Na večer u bašči
Kralja Petra I. bio je koncerat glazbe i rasvjeta sa
šaljivim igrama.
Spomen-ploča Kralju Tomislavu imala se je otkriti
isti taj dan, ali kako smo javili, to se je omelo i ploča
se još nije postavila. Radi toga toplo preporučamo
Upravi »Hrv. Rad. Zadruge«, da ovo pitanje ne zaspi,
i da se čim prije nagje zgodno mjesto. Jer i ako ni-
jesu ovdje vladali Hrvatski Kraljevi, Hrvali iz Kotora
hoće ipak da počaste milenij hrvatskog kraljevstva.
Naučni izlet. Pitomci Pomorske Akademije kre-
nuli su u ponedjeljak 12. jula put Alesandrije sa na-
učnim brodom »Vilom Velebitom«.
Nova tvornica. Kako su novine već javile, ima
mjesec dana da je počela raditi ,Riviera“, fabrika sa-
puma, svijeća, sode i rafinerije ulja Braće Vučković u
Škaljarima kod Kotora. Sapun smo kušali i baš je iz-
vrstan te ga svak fali. Preporučamo trgovcima. Kotora
i Boke kao i okolice da pomognu ovo dobro domaće
poduzeće te doprinesu razvitku domaće industrije.
ŽUPA. (Orlovska zabava.) U nedjelju 18. o. m.
u 5 sati p.p. priredilo je hrvat, katol. orlovsko društvo
u Postranju kod g. Toma Ljubomira malu predstavu
sa sviranjem uz tambure i nastupom prostih vježba.
Na početku zabave brat S. Kelez pozdravio je prisutne
i zahvalio im se na mnogobrojnom posjetu. Zatim je
u kratko istakao važnost naših orlovskih društava za
odgoj mladeži. Prestava je bila ,Silom liječnik“, a-
ljiva igra u 3 čina, lijepo je izvedena, a osobito uloge
staroga oca (N. Kisić) i liječnika (V. Sambrailo.), Tam-
buraški je zbor svirao : Lijepu Našu“, ,Oj Hrvati“ i
Orlovsku himnu“. To se izvagjalo u kući, a zatim su
slijedile vježbe, koje su se izvagjale vani na HN.
Prije samog nastupa uzeo je riječ brat V. Kojaković i
pozdravio prisutne u ime ,Akad. Orla“ u Zagrebu
,Domagoja“ i ,Pavlinovića“, Ocrtao je u par riječi
smjer katoličkog pokreta, a zatim istakao rad orlovstva,
koje svoje članove bez razlike priučava na red i rad,
daje im svakovrsne vježbe za jačanje i razvijanje tijela,
a svojom ideologijom, zlatnom knjigom, sastancima,
i predavanjima obrazuje im um i oplemenjuje srce.
Vježbače je predvodio brat L. Lukšić, a izvagjali su
članske vježbe za. 1926 i rimske vježbe, koje će se
izvagjati na sletu u Rimu. Zabava se ugodno dojmila
svih prisutnih, kojih je bilo oko 200, te hvale rad i
napredak društva. Župljanin.
Iz Jugoslavije.
Situacija. S odgagjanjem sjednica anketnog od-
bora prestao je rad baš svih skupštinskih odbora. U
skupštini vlada potpuni mir. O kakvouw parlamentar-
nom radu uopće nema više govora. Skupštinski pred-
sjednik je preveć zaposlen strankinim poslima.
U Beogradu se opet našao ovih dana g. Aca
Stanojević, da sregjuje borbu megju radikalima i po-
kuša naći put za pomirenje i zajedničko istupanje pri
općinskim izborima u Beogradu. Čini se, da je Paši-
ćev eksponent Bobić izgubio borbu, a pobijedio Mak-
simović, komu je uspjelo +da svoju listu proglasi o-
ficijelnom.
Ministarski predsjednik g. Uzunović poslao je
svim ministrima pismo, u kojem rnaglasuje velike po-
trebe naše zemlje i velike terete, te pozivlje gg. mini-
stre da skrate zahtjeve svojih rezora za 10%. Iadirektno
u tom pismu g. Uzunović potvrgjuje slabo gospodar-
stvo svoje vlade a da je kritika opozicije već pred 6
mjeseci bila u proračunskoj debati pravilna.
Pronevjerenje konsula Stepanovića. Dosadanji
generalni konsul naše države u Trstu Dušan Stepano-
vić oštetio je državnu blagajnu za preko milijun lira
i netragom iščezao. Kroz pune dvije godine trošio je
prihode od taksa i pasoša i kad je trebalo da preda
blagajnu svome nasljedniku od jednom ga nestalo,
Ovaj je dogogjaj pobudio razne komentare u našim i
stranim novinama, a baca loše svijetlo na naše glavne
kontrole i odnosno ministarstvo. i
Crveni Krst“_ primio milijon 800 tisuća za
poplavljene. Crveni je Krst primio u svemu priloga:
za poplavljene 1,800.000 dinara, od čega je, kako je
poznato, Ni. Vel. kralj dao 1,200.000 dinara. Članovi
vlade tvrde, da će se suma, koja se skuplja za po-
plavljene razdijeliti ne samo na Vojvodinu nego i na
sve ostale krajeve, koji su doista stradali od poplave.
Kako da se nagju sredstva za pomoć postra- |
dalim od poplave. Sarajevski »Jugosl. List« doznaje
da je nekoliko činovnika iz Sarajeva uputilo jedno.
privatno pismo ministru financija g. Ninku Periću,
povodom vijesti o snizivanju činovničkih doplataka.
U pismu se iznose prijedlozi, kako da se provede i
štednja i nagju sredstva za pomoć postradalim od po-
plave, a da se ne dira u činovničke doplatke. Pismo.
ima nekoliko točaka, u kojima se megju ostalim pred-
laže ovo: Treba reducirati ministarske stolice na pet,
jer kad može Engleska imati sa svojim ogromnim.
brojem žitelja samo 12 ministarstava zajedno sa mi-'
nistrom kolonija, može i naša država vrlo lako opsto:
jati sa 5 ministarskih portfelja. — Treba reducirati sve.
državne podsekretare, čije plate iznose na stotinu hi-'
ljada mjesečno. Treba: ukinuti sve tajne i javne fon:
dove za potpomaganje raznih plemenskih separatistički!
organizacija. Treba reducirati neke vojne atašee, tamo
gdje imamo konzula, jer su ovi suvišni. U nekima
konzulatima je zaposleno po 8 lica, na koje se izdaju
velike svote. Dalje treba ukinuti mnoge automobile;
koji po riječima jednog srbijanskog narodnog posla-
nika gutaju godišnje na milijone Dinara. Na konc
treba ukidati kojekakve sinekure poduzećima, kod koji
sudjeluje država. Ako se ovo sve provede, pita se U
pismu da li će se morati dirati u činovničke doplatke.
Strahote poplave. Novi Sad je takogjer dijelo m
u vodi. Dosada se je iz poplavljenih krajeva iselil
12.300 ljudi. Iz Plavne su silom morali evakuirati,
nijesu htjeli sami iseliti. U Bosni je tuča učinila wi
štete u okolici Sarajeva, gdje je uništila 2 općine
Nakon: tuče navalila voda, koja je odnijela 4 mlina
Isto tako padala je tuča u okolici Ee gdje su
zrna tuče težili 60 grama. U pet sela općine Grača:
tuča je uništila sve ljetošnje usjeve i žito. O D
Prihvaćen agrarni zakon za Dalmaciju. Mini
ni S 3
agrarnu reformu g. Dr.
Dalmaciji sa izvjesni
zakon još nije objavljen
ie