OOEEgSr ADI
se
Popodnevni izlet istim parobrodom u Trsteno i
Lopud ima u sebi nešto što podiže i dokumentuje
kolegijalnost djaštva. Jer osim što su se pohodili Orlovi
u Trstenom, koji priregjuju lijep doček pucanjem mu-
žara, dok se po kućama viju zastave, pohodio se grob
zaslužnog i milog druga. Dodajmo razgledanje krasnog
parka grofa Gozze i gorostasnih platana te govore
Frana Banića i Dr. V. Deželića, pa se sjećamo vedrih
časova provedenih na Trstenom. Zanosan je bio put
u Lopud, gdje je položen vijenac na grob pok. doma-
gojca Gašpara Labaša i prvog srednjoškolskog sekre-
tara Lige. Lijep je prizor bio, kuda su se djaci žvrili
strmim putem grobišta samo da se više mogu zadržati
na grobu mrtvog druga. Morala je imponovati Lopu-
gjanima i ona zajednička molitva djaka, koji su kle-
čali po hladnim grobovima. Presjednik Domagoja
Stanko Kljajo stud. iur. održa ganutljiv govor, na ko-
jemu u ime pokojnikove obitelji zahvaljuje vič. Dn.J.
Kovačević, čiji govor mnogome izmami suzu. Lijepo
je to da u djaštvu živi toliko bratstva, da oni rone
suze za drugom, koga su tek najstariji poznavali.
Na grobu za čas bi formiran zbor, koji otpjeva ko-
ralni Requiem a jedan franjevac podijeli apsoluciju.
Na odlasku je Lopud srdačno pozdravljao kat. diake,
koji odniješe zobom najbolje mnijenje o mjestu. Na pa-
robrodu pak na krasnom morskom zraku zavlada veliko
oduševljenje i naizmjence su se orile hrvatske i slo-
venske pjesme, sve do ulaska u dubrovačku luku.
Rastanak u ponedjeljak u jutro, kad je iz Gruža
išla prva oveća grupa, te po podne, kad je polazila
druga grupa, a vraćahu se i izleinici u Kotor, bio je
nadasve srdačan. Pjevanju iz parobroda odgovarahu
veseli poklici s obale osobito Bog živi! i Dovidova!
x* > *
Boravak u Dubrovniku je bio ugodan. Udesilo
se je vrijeme za razgledavanje grada, Lokruma, za
kupanje i dr. Raspoloženje kongresista izvrsno. To se
ima pripisati i tome što nas se sjetiše mnogi pozdravi-
ma, pismima i brzojavima. Pozdrav ili brzojav dobili
smo od skoro svih hrv. biskupa, a od apostolskog
nuncija dobismo brzojav i pismo. Zatim poslaše br-
zojave : Dr. J. Andrić, Dr. J. Šimrak, Pavao Butorac,
Kat. Djački Savez, Beograd, Dr. Stj. Markulin, Ivo
Horvat, Dr. Hrenčević, Hadrović, vikar, Ordinarijat Mo-
star, Cikojević, Bilušić, Nola, Rakić, Silvo, Fr. Vučetić
upr. kuri, supruzi Prikril, Vrcan, Bajić, Mikulić, Juretić,
Vlašić, Zbor Bakula, Dr. Grabić, Zadružna Sveza, Oml.
društvo — Tučepi, Glavaš, Prešern, Dn. Milan Pavli-
nović, Dr. Čuturić, Ivandić, Vrdoljak, Dr. Eterović,
A. Orlandini, Franj. provincijal — Mostar, Lepeš, Oml.
društvo — Trsteno, Bartol Vitaić, Dr. Slamić, Dr. Kun-
tarić, Kržanić, Sulenta, Rudolf Mikulić, Jeličić, Vi. i L.
Vlaho i još mnogi drugi, ukupno nešto blizu šesdeset.
Tako je prošao ovaj uspjeli kongres hrv. katol.
djaštva, koji je sigurno postao značajna tačka u raz-
voju kat. djačkog pokreta.
Bilo u dobar čas!
Živjelo hrv. kat. narod. djaštvo ! Bog živi!
Učesnik.
Pisma iz naroda.
KOTOR. Povratak iz ,Slovinske Atine“. Zadnji
dan ! Kako? Što ? Pa eto došao je čas da se rastanem
sa Dubrovnikom. Bog zna kada ću opet imati zgode
sjedati u ložama Bondinog teatra, pljeskati i odobra-
vati slušajući učene i zaslužne vogje katoličkog po-
kreta g.g.: Dr. Marakovića, Grgeca, Dr. Deželića i vič.
Dr. Petlića, koji su lijepim i jezgrovitim riječima tu-
mačili ideologiju katol. pokreta. Vidio sam i slušao
oduševljen mnoštvo, koje je burno klicalo i pljeskalo
svoim vrlim vogjama. Ostali su mi duboki utisci te
velike manifestacije katol. omladine. Ali kako sve pro-
lazi, tako je došlo vrijeme rastanka. Žao mi je bilo.
Ja kotoranin, kotorani mi bijasmo počašćeni na dan
odlaska. S nama zajedno putovali su : Dr. Maraković,
Dr. Nak, Dr. Jakša Herceg, Stjepan Podolšak i mnogi
drugi naši ljudi. Željeli su vidjeti divni Boko-kolorski
zaliv, taj čarobni fjord, koji zadivljuje sve svjetske turiste
te izlaze iz Boke puni zanosa i lijepih uspomena.
Ali Oni nijesu puno ostali u Kotoru. Moradosmo se
brzo rastati. Otpratismo ih do pristaništa razgovarajući
se o ljepotama Boke, koja ih uprav zadivila. No ni to
nije puno trajalo, jer zvižduk parobroda prekinu naš
razgovor. Pozdravismo se stisnuvši prijateljske desnice
popeše se na brod, Parobrod je polako odmicao od
kraja, a mi sa obale pozdravismo ih gromkim ,Bog
živi“ i mahajući rupcima, brod se sve većma udaljivao,
dok je konačno nestao. Lijepih li uspomena ! Dao Bog
da još koji put dogju u Boku i uvijek nam dobro
došli u gradu sv. Tripuna i Bokeljske Mornarice.
Bog živi! Dinamis.
,NARODNA SVIJEST“
Dolazak engleške flote. Dne 19. jula u 10 sati
prispjeli su u našu luku engleški ratni brodovi. Općina
i Diletantsko pozorišno muzično društvo ,Bokelj“ za-
uzeli su se za što sjajniji doček. Za vrijeme boravka
i u počast Engleza Kotorska Glazba je koncertirala više
puta na više mjesta. Isto tako koncertovahu i Tambu-
raško društvo ,Bokelj“ i Orhestra naše ratne mornarice.
Pjevačko društvo ,Jedinstvo“ priredilo je 21/7 uveče
promenadui izlet i krenulo parobrodom društva Boke,
koji je bio rasvjetljen i pun izletnika. Jedinstvo“ je
okolo brodova pjevalo, a kad su se izletnici vratili pje-
vači su bili pozvani na jedan ratni brod gdje su ih
počastili. Dana 20/7 w 5 s. po p. bile su nogometne
utakmice izmegju Š. K. Primorac sa momčadi Treće
Krstaške Eskadre engleske ratne mornarice s rezulta-
tatom: Primorac 4, Euglezi 2. Sutridan revanš: Pri-
morac 4, Englezi 0. Preko utakmice svirala je glazba
engleške mornarice. Za sva tri dana svečonosti obala
je i grad bio okićen zastavama, a uveče bašća Kralja
Petra rasvijetljena električnom rasvjetom. Moramo p -
hvaliti engleške mornare, da su se podnijeli na kulturni
način bez buke i izazivanja. Tih je dana bilo sve živo
u našem gradu. Euglezi ostavljaju megju nama i nose
sa sobom lijepu uspomenu iz našeg kraja.
MALI STON. Blagoslov ponapravljene kapelice
sv. Ane i novog zvona. Zub vrčimena i razne vepo-
gode, koje ne štede ništa na svijetu, nijesu megjutim
poštedili niti zidine naše kapelice sv. Ane, te je i ona
poput onih što no počivaju u grobištu okelo nie,
imale klonula u prah i rasulo. Ali sa milodarima uašili
domorodaca iz Amerike i sa požrtvovnošću svih mješ-
ćana u odanosti Boga i sv. Ane te nastojanjem mjesnog
odbora ovih zadnjih dana, opet je uskrsla i zaodjela
se poput ponosne mlade nevjeste u novo svečano ruho
i zakitila s novim milozvučnim zvonom tim jezikom
njezinim kojim ona progovara te prema riječima pjes-
ničkim: ,zove nas žive“ i ujedno ,oplakuje naše
mrtve“ što no počivaju u sjeni njezinoj. Na današnji
dan sv. Ane naše je mjesto na najsvečaniji način pro-
slavilo Njezinu svetkovinu uz blagoslov iste i krštenje
novog zvona, koja se nalazi uz put do V. Stona.
U predvečerje slavljenje zvona ma matici i pucanje
mužara sa stonjskih zidina mnavijestiše sutrašnju sve-
čanost. Na 9 sati jutra uputila se je procesija iz matice
u prisutnosti mnogobrojnog naroda iz ove župe i od
bližnjih sela do spomenute kapelice, uz pucnjavu mu-
žara sa spomenutih zidina, koja je bila zelenilom
ukrašena i gorskim vijencem naokolo okružena. Mlado
i staro uatjecalo se je da svojim sudjelovanjem UZve-
liča ovu velebnu i rijetku svečanost. Na svačijem licu
bilo je vidljivo raspoloženje sa odrazom radosti i ve-
selja gdje će moći prisustvovati toj svečavosti i po-
moliti se mogućoj zaštitnici sv. Ani. Prije obreda držao
je kratku propovijed vel. Du. Karlo Budanac voj. sup.
i pukov. u m., koji je lijepim i praktičnim riječima
rastumačio narodu današnju funkciju, zahvalivši svima
onima koji su omogučili ovaj današnji svečani god.
Tad je naš župnik vel. Dn. Pero Obuljen obavio bla-
goslov kapelice te blagoslov zvona na istoj, kome su
kumovali g.g. Vlaho Medi pk. Autuna, veleposjednik
i Frano Medi pk. Frana trgovac, obojica iz Malog
Stona, a po dovršenom blagoslovu isti je otpjevao
svečanu sv. Misu i tako je svršila ova rijetka svečanost
ostavljajuć blagi i ponosni utisak svakome u srcu.
JANJINA. Svečanost otkrića spomen ploče na
prastaroj crkvi sv. Gjurgja. U nedjelju 8. augusta
bit će u Janjini svečanost sa otkrićem spomen-ploče
na crkvici sv. Gjurgja, koja je iz prvih vijekova kr-
šćanstva, a koja je bila obnovljeua u IX. v. sa kras-
nim arhitravima i transenama u hrvatskom stilu, le
opet obnovljena u XVI. v. Crkvica je služila za obred
sve do konca XVIII. v. Oko crkvice na brežuljku sa-
čuvano je mnogo bogumilskih grobova iz XII. i XIV. v.
Crkvica je otkopao g. 1921. g. Dr. Zvonimir Bjelovu-
čić, koji je od g. Mgs. Bulića imenovan čuvarom sla-
rina za poluotok Pelješac i otok Mljet, sa vič. Du. Ivom
Čučukovićem, a otkopanje je obavila besplatno rodo-
ljubna mladost Janjine i Popoveluke. Po mnijenju
konservatornog ureda u Splitu ostaju ruševine crkvice
netaknute, a uresno kamenje spremljeno je u župskom
uredu u Janjini. I)ružba Braće Hrvatskog Zmaja iz
Dubrovnika postavit će spomen ploču na tu crkvicu i
deligiran je predsjednik iste družbe Dr. Bjelovučić da
prisustvuje otkriću. Svečanost će se obaviti u dojduću
nedjelju sa ovim programom : Ujutro misa, poslije
mise poučno predavanje Dr. Bjelovučića. Popodne ide
povorka sa (g. načelnikom i g. župnikom na čelu, sa
hrvatskim i crkvenim barjacima na Suđurađ, gdje će
g. župnik vić. Dn. Ivo Kinkela dati apsoluciju mrtvim
i blagosloviti ploču. Zatim će predsjednik Braće Hr-
vatskog Zmaja — Družbe u Dubrovniku govoriti o
Br. 31.
značenju ploče. VIč. Dn. Ivo Čučuković govorit će o.
povijesti crkve. G. načelnik Ivo Milić primit će u po-
hranu ove svete starine na čuvanje. Sokolska će
fanfara prisustvovati svečanosti. Pozivlju se okolna
mjesta da prisustvuju postavljanju ove ploče, jer su se
ovdje negda ukopavali stanovnici Janjine, Popoveluke,
Sresera, Trstenika i Žuljane, kako proizlazi iz starih
matica župskih u Janjini.
LOPUD. U nedjelju došao je parobrodom preko
Njemačke iz Peri na Lopud u svoje rodno mjesto g.
Ivo Kuljevan sa kćerom i nepućom, veliki dobrotvor
uopće, a rodnog mu mjesta nadasve. Parobrod je ho-
deći u Gruž prošao izmegju Šipana i Lopuda uz samu
obalu ovog zadnjeg. Kad Lopugjani vidješe, da se sa
parobroda maše, nastane sa obale urnebesno klicanje,
mahanje i pucanje iz mužara. U toliko u Gružu če- .
kaše gospara lva četiri motorna čamca sa odborom, sa
kojima je otputovao na Lopud, gdje bje veličanstveno
pričekan. Na obali je bio slavoluk, a obala je bila sva
okićena, kao i stanovi. Sav narod, kao i stranci zgr-
nuše se na obali da vide svoga dobročinitelja i klikne /
mu dobrodošlicu. Iza kako ga kićenim govorom oslo-
vio g. Šešan mlagji, glazba zasvira »Ljubimo te naša
diko“! Zatim uz udaronje glazbe i klicanje naroda
veličanstvena povorka otprati svog dobročinitelja i
diku rodoljuba do crkve, gdje njegov bratučed g. Dn.
Gjuro otpjeva ,Tebe Boga“ po želji svega puka. Po-
slije crkvene svečanosti opet narod isprati gospara Iva |
do svog rodnog stana uz sviranje glazbe i klicanje : |
živio naš dobročinitelj! Živio širitelj prosvjete narodal.
U mrak bila je sva obala rasvijetljena kao. i kuće i
bacanje mnogih vatara a vas narod i stranci zgrnuše |
se na obalu i gat, da uživaju divni Lopud, koji se u |
moru ogledao poput djevojčice, koja na ples kreće. |
Dobro nam došo dični rodoljube !
iz Jugoslavije.
Teror u južnoj Srbiji. Iz južne Srbije vlada je|
primila nekoliko protestnih brzojava radi nečuvenog
terora prama pristašama opozicije. Približuju se općin: |
ski izbori, pa se boje da narod dade izražaj svoje.
volje. Ubijen je predsjednik demokratske stranke op-+
ćine Radeničke, a razni radikalski namještenici...
presiju na gragjane u korist radikalske stranke. De:
mokratska stranka je poduzela kod vlade korake da se
svi slučajevi terora nad njenim pristašama nepristrano
istraže i krivci kazne. Predsjednik vlade je to obećao,
Bugarski četaši. provalili su 28/7 na naš terito.|
rij bliza Krive Palanke. Oružništvo i narod su ih op.
kolili i nastade žestoka bitka cijele noći. U pomoć je
stigla i vojska s artiljerijom. Ubijena su naša tri Žan
dara. Bugarskim četašima je uspjelo probiti frontu i
uteći, a da nijesu ostavili nikakva mrtva ni ranjena.
U Beogradu, po izjavi ministra financija Dr.
Ninka Perića novinarima, porezni ured ne predpisuje
niti pobire redovito poreza. A i u drugim odjelim
uije sve u redu. Ministar je rekao, da će energični
poraditi, da se isčisti što nije u redu. )
Željeznica Split-Sarajevo-Beograd. Jedna em
gleska i naša američka grupa podnijela je predlog zi
izradu velike željeznice Split-Sarajevo-Beograd-Pančevo,
Ministar saobraćaja je naredio da se obrazuje posebni
komisija koja će predlog proučiti. U vezi s tim it
gradila bi se u Splitu moderna luka, Za izgradnji
pruge i luke trebao bi kapital od 100 milijuna dolar
Pruga bi se gradila 5 godina, a imala bi gotovo ravil
smjer u duljini od 504 km., te bi brzovlak iz Beo'
grada u Split vozio 8 sali. Pruga bi bila od velikoj
gospodarskog i vojnog značenja. i
Što je s bolesti g. Pašića ? Pašićevi prijatelj
idu u Karlove Vari i donose njegova pisma. U Bed
gradu pripovijedaju, da je Pašić svaki dan krepii
Drugi pak znadu pričati, da Pašić neće više nikad bil
toliko zdrav, da bi mogao prionuti uz ozbiljan ral|
Iz Karlovih Vari ići će u neko francusko kupalište.
Raspust slovenske Orjune. Veliki župan lje
ljanski izdao je po odredbi ministra unutrašnjih djel
nalog policiji, da zaplijeni imetak i raspusti sve 0
nizacije Orjune na teritoriju ljubljanske oblasti. Polici
je odmah izvršila nalog. Orjunaške organizacije
puštene su zbog oružanog napada Orjunaša na polici
na Vidovdan ove godine. : 4
Ljetošnja žetva po izvještajima poljodjelski
ministarstva bit će slabija od lanjske. Neprestane ki
i povodnji veoma su slabo uplivali na stanje želi
Najviše je štete doista napravila mokrina vremend
prvoj polovici jula a naravno i u nekim krajevi:
tastrofalne poplave.