Str Iz neprilike izbavili su ih Dubrovčani. Dubrovčana je tada bilo u Beogradu do 40 porodica, sve većinom bogatih trgovaca. A kako su Dubrovčani redovito svuda, gdje su imali svoju koloniju, gradili i kat. crkvu, to su takovit podigli već god. 1587 takogjer i u Beogradu. Ta kat. crkvica, svojina dubrovačke re- publike, bila je dakle prva iranjevačka crkva u Beo- gradu, a istodobno i župna crkva, jer su franjevci u to doba bili jedini dušobrižnici u Srbiji. Na kojem se mjestu grada nalazila ta crkvica, ne znam kazati, kao ni to, gdje je bio stan misionara. Svakako to nije bio u pravom smislu samostan, nego tek prosta kućica sa dva tri svećenike. Novi iranj. samostan, koji se zida u Beogradu, nalazi se na veoma lijepom položaju pri svrsi Alek- sandrove ulice. To je jedna od najprometnijih i naj- dužih beogradskih ulica. U nioj se dižu zgrade : nove skupštine, sveučilišne biblioteke, tehničkog fa- kulteta, djačkog doma, (koji se zida potporom Ni. V. Kralja) i dr. Takogjer i Kraljevski dvor sa sjeverne strane dotiče se ove ulice. Samostan se zida na jednoj maloj uzvisini, ondje gdje se Aleksandrova ulica križa sa Bregalničkom i Pop Stojanovom ulicam, a odakle puca krasan pogled na Beograd, na Dunav i na Savu. Samostan podižu Franjevci iz Bosne. Neposredno kraj samostana podignut će se oveća crkva. Samostan i crkva bit će posvećeni sv. Antunu Padovanskomu, koga i Srbi u velike štuju. BB Pisma iz naroda. OREBIĆ. Dne 28. VII. stigao je ovdje u iranje- vački samostan na praznike uvaženi današuji crkveni komponist Dr. P. Griesbacker kanonik iz Regensburga u pratnji g. Mihajla Miinza domkapitulara. — Jutros 31, VII. proslavio je ovaj umjetnik 40-godišnjicu svoje mlade mise. Preko mise svirale su orgulje i otpjevao se je Juravit. G. umjetnik nalazi se veoma zadovoljan. Cijeli božji dan sjedi ispred samostana ispod ložice i komponira. — Prvi put je u Dalmaciji. Divi se krasoti prirode — i dobroti naroda. Rekao je, da će u svoj rodni zavičaj ponijeti najljepše uspomene na divnu Dalmaciju. — Koliko je komponirao i napisao knjiga o glazbi to je čudo božje. Ove same godine izdao je preko 10 djela. Dne 28. VII. u 6 s. uveče došao je motor iz Badije s mnogima učesnicima sa kongresa djačkog u Dubrovniku ; tada je umjetnik sjeo za or- gulje i čuli smo nebeske glasove! Nježni melodični pianissimo razvio se je u silne akorde potresne, naj- modernije, da su nas dirnuli, jer je izgledalo da se približuje silna oluja! — Na 1. VIII. u samostanu Vele Gospe popodne držao je divni orguljski koncerat. To je bilo nešto divnoga. Masa naroda mu je priredila zm mmm mn ,NARODNA SVIJEST“ Br. 32. iza koncerta burne ovacije. Uz krasni govor predale su mu djevojčice kitu cvijeca. Umjetnik je bio ganut do suza. — Zanimivo je, da je to bio njegov prvi koncerat ne samo u Dalmaciji, nego u čitavoj Jugoslaviji. Želimo mu sretan boravak na krasnom Jadranu. Neka ga dobri Bog još dugo poživi! Ove dane putuje za Dubrovnik i Kotor, a odatle u Zagreb, gdje su već priprave za doček. Iz okolice Nina. O Pagu. O ljetini u primorju općine Nina. Naš dičan, radišan, ali dosta siromašan grad Pag, do 5000 stanovnika, kroz malo dana oži- vjet će milozvučnim zvonjenjem 4 brončanih zvonova, iz stare tvornice Vittoria u sjev. Italiji (jer odonle po- tekla prijašnja) od ukupne težine do 25 kvintala. — Izgleda, da će lijepi Pag još ove godine dočekati otvor jedne gragjanske škole, ali htjela bi mu se i jedna zanatska, budući mu teško i tijesno kod kuće. Ovogodišnja ljetina glede bijele hrane u cijeloj primorskoj općini Nina ispala ispod srednje ; žute hrane bit će nešto: krumpira slabije od lani kod većine te- žaka, a glede trsja neće nam biti najbolje, jer što ovo- godišnji slabi rod, što nemila krupa, odniješe nam polovicu i više ploda. bič ć TOPOLO. [zbor seoskih časti. Kako u cijeloj općini tako i u našem selu u nedjelju na 1. kolovoza imao se izvršiti izbor seoskih časti. Demokrati zdru- ženi s radikalima spremali su se na ovu borbu velikom agitacijom. Oobito je komično bilo ponašanje pu kog demagoga. Ou koji se malo vremena prije hvalio, da će se za njega i njegovu simpatiju boriti cijelo selo, ovoga puta osjećao se slabim te je tužan za nevolju sklopio savez s radikalima proti složnim Hrvatima, koje je predvodio mjesni župnik. U Nedjelju prije sv. Mise sakupio se na biralište cio narod i muško i žensko. S velikom napetošću iščekivao je sakupljeni narod rezultat glasovanja. A kad je Dr. Stijepo Perić objavio narodu da je pobjedila hrvatska većina znatnim brojem glasova, Hrvati se počeše veseliti, maškuli za- grmješe a demokrati i radikali pokunjeni i opareni odmagliše kući bijesni, što je ova zadaja demokratska kula u stonjskom primorju tako naglo do temelja ra- zorena. Da zaborave na blamažu i pretrpljeni poraz složna ,bratija“ stadoše bijesno piti, galamiti i za ne- volju kolo igrati sve do kasne ure noći. A kad se zorom mamurni probudiše dogje im opet na pamet hrvatska pobjeda te se ponovno uvjeriše da to ipak nije bio san pjana čovjeka, nego gorka i nepobitna istina, koja ih tako teško peče. Oai su naime 20 go- dina pašovali u selu, a sada ih složni Hrvati potisnuše u kut tako, da nijesu bili kadri izabrati ni seoskog pometača, a kamo li koga drugoga. Ipak neka se tješe u tuzi gorkim iskustvom jer ,svaka sila za vremena, a nevolja redom ide“, već je vrijeme da to vide. iz Jugoslavije. + Marko Gjuričić. U Karlovim Varima umro je od upale bubrega Marko Gjuričić, ministar pravde. Bio je intimni saradnik g. Nikole Pašića, pa se je i spominjao kao Pašićev nesljednik. K tomu je bio mar- kantaa ličnost u radikalnoj siranci, koja u njemu gubi jaku silu. Iz Hrv. Pučke Stranke. U prošlom srpnju odr- žao je prof. Juras uspjele sastanke na otoku Ugljanu u Poljani, Lukoranu i u Ugljanu. Zatim su narodni poslanik Žebot i tajnik HPS g. Vodanović održali sa- stanke u Suhom Docu, na Visovcu iu Šibeniku. Osim toga održan je sastanak u sv. Nedjelji na Hvaru. — Dne 12. i 13. ov. mj. održat će se seljački politički tečaj u Preku, a 15. i 16. u Ražancu. Katolički dan u Grohotama na Šolti. Na 1. au- gusta priregjena je uz brojno učešće naroda sa Šolte a i drugih mjesta veličanstvena katolička manifestacija u Grohotama. Ujutro je bio svečani doček gostiju, svečana sv. Misa na otvorenom, te svečano javno zbo- rovanje, na kojem su govorili presvi. biskup Dr. Bo- nefačić, Dr. Ivo Miličić i Pavo Doko, te prihvaćene veoma aktuelne rezolucije. Popodne je bio javni nastup Orlova. Sudjelovala su orlovska društva iz Grohota, Sred- njeg Sela, Gornjeg Sela, te Miraca, Postira, Dola, Klisa, Splita i Sinja. Uz prethodni govor predsjednika To- mislavljevog orlovskog okružja br. Frana Donadini na javnom nastupu izredali su se i drugi govornici. Ma- nifestacija je lijepo uspjela, te će dati uovog zamahaja razvoju katoličkog pokreta na Šolti i Braču. Otkriće spomenika kralju Petru u Kranju. . U nedjelju 1. VIII. otkriven je u Kranju u Sloveniji _ spomenik pok. kralju Petru u prisustvu Kralja i Kra- ljice. U ime vlade prisustvovao je slavlju dr. N. Perić. / Na otkriće spomenika došle su ogromne mase naroda sa glazbama. Kraljica je bila obučena u slovenskoj narodnoj nošnji. U ime općine govorio je kod otrića | vijećnik Fock, ističući zasluge pok. Kralja, uzor-.demo- / mokrate i čovjeka svog naroda. Načelnik Pirc preuzeo je spomenik u svoju zaštitu kratkim govorom, a onda je sa tribine kralj Aleksandar zahvalio narodu. U de-/ iileu stupala vojska s glazbom, 200 Sokola sa zasta-, vama, orlovska glazba iz Jesenica, 320 Ocolova i 160. Odica u odori sa 10 društvenih: zastava, vatrogasci itd. Slavlje u Kranju su nešto pokvarili orjunaši, koji su, iako su u Sloveniji raspušteni, došli u Kranj. Došlo je megju njima i policijom do razjišnjavanja. Jedan. fašist je preko glava prisutnika bacio na spomenik. vijenac s natpisom : ,Petru Mrkonjiću raspuštena Or- juna — živila Orjuna!“ — I to sve pred Kraljem ! i D. N. ŠTUK : Još par riječi o komtroversiji ,,Melite“ na ,posljednju riječ“ preč. D. V. Medini (v. br. 30. Hrvatske Riječi“ o. g.). Odgovaram poradi ograničena prostora na neke stavke; odnosno pitam : 1. Ako je uistinu duvao isti gjetar, biva NE (sje- vero-istočnjak — greco = bura) za sve 14 dana puto- vanja, kako je mogao Pavlov brod, s primitivnim sta- rinskim jedriljem, držati se, s vihornom, olujom sa sjevero-istoka, smjera NW (sjevero-zapad), u kojemu se pravcu nahodi Maita prama položaju Krete (Kan- dije)? Ta i sam preč. kolega je pisao, da je brod mo- rao ići sve to 14 dana in deriva (unatraške)?.. 2. Ako je pak išao ,in deriva“, pitam preč. Me- dini: kojim se je prirodnim putem mogao naći na Malti, kad se i prije 14 dana morao nači na obali Tripolitanije u Africi, idući unatraške smjerom od NE prama SW?... Molim g. M., da upita kojega pomor- skoga stručnjaka u Dubrovniku, je li se brod u takoj prilici mogao naći na Malti, potlije 14 dana nepre- kidne derive... Neka potegne crtu od zapadnog kraja Krete, 4 smjeru NE prama SW, put Tripolisa, pak će mu biti sve jasno. 3. Iz ovoga razlaganja očevidno slijedi, da je o- lujni vjetar sa NE morao poilije nekoliko dana ekre- nuti smjer, a prema tomu i brod je morao okrenuti pravac. Koliko je dana irajao sjevero-istočnjak, i na kojoj se je geografskoj tački našao kad je okrenuo drugi vjetar, to niko nije u stanju da tačno ustanovi. Isto tako ne može se nego tek nagagjati, koji su vjetri mogli se izmijeniti u ono 14 dana njihova lutanja po moru, jer za to nema stalnih pravila. Zato sam ja po- novno naglasio, da kriterij o vjetru ne može da u ovoj kontroversiji ima dokaznu vrijednost. Ovo mora biti jasno svakomu, koji je bar koji put plovio po moru i sbarkom na jedro. Ko pak nema pojma ni što znači ,križati“ (laviren, bordeggiare) po moru, neka ostavi u miru stvari, koje se tiču pomorsiva, pa bio on u drugome i najveći autoritet. Ta i moreplovstvo je jedno i to ne najmanje ni najlakše umjeće. 4. Pitam g. kolegu: Kako je to, da najbolji iz- megju katoličkih egzegeta, čuveni A Lapide, tumačeći odnosno pogl. Sv. Luke, kaže, da je vjetar mogao promijeniti, kako to biva često za oluja; dočim on drži za nepogrješivo, da se nikako ne može uzeti, da je vjetar obrnuo, budući da to izvjestilac nije izričito spomenuo? — To isto kaže i drugi egzeget, Van Steenkiste o promjeni vjetra u toj prigodi. — Što pak Sv. Luka spominje na drugim mjestima gjefre i luke, gdje je brod pristajao, to on čini za orijentovanje čitalaca upogled opće poznatih ostrva i mjesta, koja su kretali; naprotiv na pučini — posred Sredozmnog mora — ne bi imalo smisla naznačivati vjetre, koji se izmjenjuju. A ne valja ni smetauti s uma, da brod nije imao busole, i da su se vjetri mogli mijenjati i po noći kad se to nije moglo opaziti: bez busole pak nije ni moguće tačno ustanoviti smjer vjetra. — Inače Sv. Luka, ni onda kada su ugledali ostrvo Melitu, ni kad su se imali iskrcat na kopno, nije spomenuo koji je vjetar duvao; a ipak bi po mišljenju g. kolege to bio morao kazati. 5. Pitam inače svakoga, koji je i jednom samo okušao što je jaka morska oluja, i lako nazvata ,mor- ska bolest“, neka imi kaže: koliko bi ih od Pavlove družine bilo ostalo u životu, da je onaj orkan vjetra trajao, kako moj kolega tumači, 14 dana, istom sna- gom i neprekidno ?., No iako se je vjetar mijenjao, tim se opet ne kaže, da se je more imalo sasvim uti- šati; jer iza oluje ostaje uvijek ustalasano tako zv. mrtvim morem“, ali u manjoj mjeri, te sigurno nastu- pi brodarima oblakšanje. Što pak Sv. Luka piše, da za 14 dana nije se ništa jelo, jasno je, da to treba ra- zumjeti o foploj, okrjepnoj hrani; a to je posve ra- zumljivo, jer za oluje nijesu mogli kuhati, a valjda im je more bilo i odnijelo kuhinjsku spremu. Morali st ipak krijepiti se barem kruhom i drugom kojom hlad; nom hranom, jer bi inače bili posve iznemogli kroz toliko dana. 6. Ne pojmim kako preč. kolega može tvrditi, da mnijenje stručnjaka g. Stival-.a, koje sam naveo, nije ni meni u prilog, kad ovaj veli ,da vjetri od sjevero: istoka duvaju zimi žestokom snagom u blizini Jadran skoga mora, no kad sigju u širinu na kojoj se nalazi| Malta, okrenu na ESE (scirocco-levante)“. Prema o! vome, dakle i bura, što duva u blizini Krete, ima poj Stivalu da na otvorenoj pučini (izmegiu Krete i Malte) okrene isto tako na ESE. Ovo mislim da je svakome| jasno. A i inače je opće poznato, da bura najžešće | puha u blizini visokih brda, a jeajava postepeno prama udaljenosti od tvrdog kopna. U Inače, što se odnosi na moje izvode o zahvati pojma ,Adrije“ u davnini, tog jedinog odlučnog kri: terija u pitanju, preč. M. nije se ni ovaj put na nj osvrnuo, niti pokušao da ih meritorno \ocijeni, već s ponovno ogragjuje autoritetom Parscha, Miller-a i dr. koji svoje mišljenje temelje jedino na mapi Agrippi- noj, i na osnovu nje izragjenoj karti Kastorius-a ! IV. stoljeću poslije Hrista) nazvatoj ,Peutiagerian Nego iaj glavni i jedini osnov, ma koji se oslanja] pristalice Malte, nije baš tako čvrst, a još manje ne pogrješiv da bi oborio sve protivie dokaze, kako sam to obrazložio u »Jugosl. Pomorcu« protiv mišljenji autoriteta, koji iako ,summi“, ipak su ljudi, koji gdi kada iznose i proste hipoteze kao znanstvene zas: Na osnovu karte Agrippine pisao je i Ptolomej, 1\ godina potlije Sv. Luke, koji je jedini od starih ge grafa protegnuo pojam ,Adrije, do zapadne obalt Krete, te zato i nema odlučne važnosti u pitanju, naj pače ako se liši Peutingeriana njezine tobožnje nepć grješivosti. Ovdje dakle treba uprijeti i stvar izv: na čisto. Hic Rhodus ! I ovim sam završio.