ki ra ida za i . go

Poštarina plaćeno u gožovu,
DUBROVNIK, 17. augusta 1926.

Narodna Svij

Br. 83. God. VIII.
1

   

 

 
 

 

« : E :

| Stiena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno, Izlazi svakog Utorni Vlasnik - iz o ik:

| Č nika. asni izdavač - urednik:
PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU, EK g i : za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Antun FIč& — Dubrovnik.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare. Pojedini broj 1:50 Din. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik

 

. . . vrijeme u isto vrijeme obaviti dvadeset i sedam vjen- Senju, Požegi, Djakovu, Osjeku, Subotici, Karlovcu
i Gragjanski rat u Meksiku. čanja. Razvile su se velike manifestacije, iz kojih su Sarajevu, Mostaru, Banjaluci, Splitu, Sinju, Šibeniku i
Protivuvjerska borba, koja se vodi u Meksiku, € izrodili sukobi sa policijom. Vlada je sa svoje strane dr. Hrvatska broji 40 odsjeka, Dalmacija 35, Slavonija
nije prva u povijesti Meksika. Kroz čitav devetnaesti Stala još jače goniti katolike. Gragjanski je rat dakle 24, Hercegovina i Bosna 30, Srbija 2, Dački Orao ima
vijek bilo je periodičkih provala antiklerikalnog ianti. Započeo. =. 38 odsjeka. Sveza Hrv. Orlica (SHO) broji 5000 čla-
religioznog fanatizma u Meksiku. Meksički diktator Pitanje je kako će se taj rat dalje razvijati. Pred- nica u 74 odsjeka. Brat tajnik pročita brzojavne' po-
| Porfirio Diaz prekinuo je za više od četvrt stoljeća sjednik Calles započeo je prave progone. On je ekstre- zdrave iz raznih krajeva naše domovine, Skupštinu je
U borbu protiv Crkve. Ali nakon njegove smrti opet su Man ne samo u vjerskim nego i u socijalnim pitanjima pozdravio presvj. Dr. Jerolim Mileta, šiben, biskup.
R pojavile strasti protiv. katolika, zadojene isto tako tako da bi is te strane moglo doći do sukoba zbog Na to su slijedili razni izvještaji i povela se živahna
| divljim nacionalizmom kao i netolerantnim antikleri. njegova boljševičkog ORE A debata o orlovskom pokretu.
| kalizmom. : Veća je pogibelj za Meksiko zbog vanjske poli- Popodne u 2 sata bio je zaključak đačkog tečaja,
g Članci ustava od g. 1917., koji u bili upereni tike. Više, manje, sve su države povrijegjene zbog pa polazak na kolodvor na doček vlakova iz Zagreba,
\protiv katolika, nijesu odmah bili doslovno primjenjeni, progona katolika, jer u Meksiku ima katoličkih sveće.  Osjeka, Bosne i Dalmacije, S vlakom iz Zagreba sti-
Prvi se jači sukob zbio g. 1923., kad je predsjednik nika svih narodnosti. Megjutim iskjučeno je da bi gao je presvj. Dr. Dominik Premuš, pomoćni biskup
\'Obregon dao otjerati iz Meksika apostolskog delegata S njima moglo doći do sukoba. Sjeveroamerička unija zagrebački, S osječkim je došao zastupnik velikog žu-
msgra Filippia, jer je posvetio temeljni kamen jedne ne bi dozvolila evropsku intervenciju. Ali nije isklju pana, školski nadzornik g. Dr. Ernest Pascher. Na to se
(Crkve. Od tog časa odnošaji izniegju Meksika i Vati. — čeno miješanje Sjeverne Amerike, koja će i izrabiti — razvila povorka.
kana bili su sve napetiji. Vatikan je najprije bio za.  gragjanski rat Meksika, Uvečer u 8 sati priregjena je u prostorijama kina
»Urania“ svečana akađemija HOS s krasnim progra-

 

 

   

 
   
  
   
  
    
   
 
    
   
  
  
  
  
  
   
 
  

stupan po apostolskom delegatu mgru Ciminu, franjevcu,

a zatim po službenom mamndataru mgru Crespiu, koji Pokrajinski slet prv. Orlevskog Saveza“ mom : 1. Pozdrav načelnika HOS, brat Žanko. 2:0
je takogjer nedavno otjeran. Obregonov nasljednik da- u Požegi. Hrvati, oj junaci, simboličke vježbe, koje je izvodio
našnji predsjednik Calles, koji je na vlasti već od g. : odsjek Sarajeva. 3. Slovenske vježbe: Gor čez izaro ;
1924., htio je točno primjeniti ustav protiv katoličke Požega 9. VIII. 1926. članice Zagreb. 4. Prednjačke vježbe 1926, odsjek Za-
kve. On je nizom naredbi razradio protukatoličke Prva sedmica tek, augusta značajna je za naš greb. 5. Istarski vapaj: ritmička fantazija, članice Za-
odredbe ustava. Izmegju ostalih nalaze se i ove: Cr.  katol. pokret, Od 1-8 augusta slavilo se je u Požegi greb. 6. ,Orli“, izvagjao đački odsjek. 7, Vježbe na
kvena dobra pripadaju - državi. Crkva, koju sagrade — divno orlovsko slavlje ; đački orlovski tečaj, konferenca ručama, izvagjao odsjek Djakovo. 8. Žetelice : simbo-
vjernici o svoj trošak, postaje odmah državnim vlas.  duhovnika i oHl. radnika a zatim pokrajinski slet HOS ličke vježbe, izvagjale seljačke Orlice iz Cernika. 9.
tvom. Broj svećenika odregjen je i ograničen po a sa velikim javnim orlovskim nastupom. Vježbe s raketama, članovi Djakovo. 10. Euharistija :
skupijama. Svećenik ne smije vršiti bogoslužje izvan Već.u nedjelju, 1. augusta, kad su počeli stizati članice Požega. 11. Pjesma suncu, izvagjale Orlice
tikve (dakle zabranjene su precesije !). Katolici nemaju prvi učesnici orlovskog tečaja, grad se je Požega zao. Sarajevo. Akademija je pobrala krasan uspjeh, a prisu-
“pravo osnivati svoje škole, Vjerska je pouka u školama  djeo svečanim ruhom i uresilo svoje zgrade s hrvat-  stvovali su joj odlične ličnosti: biskupi sa svim mjes-
zabranjena. Ne smiju se osnivati čak ni katolički kari. skim zaslavama i cvijećem. Megju prvim gostima sti- nim svećenstvom, načelnik grada Požege s općinskim
ivni zavodi. Vjerski listovi ne smiju davati nikakav gao je presvj. biskup Dr. Jerolim Mileta, biskup ši. vijećnicima i drugi. i
mentar niti činiti kakvu aluziju ma prilike narodnog _ Denički, komu su učesnici tečaja priredili srdačan doček. Izvanredno lijepa je bila neočekivana i čarobna
li političkog karaktera. Ukratko u Meksiku po tim Na tečaj i slet su stigle broine čete hrv. orlova i or. rasvjeta grada u tisućama sviječica, sve u narodnim
uredbama nema nikakve vjerske slobode. lica iz svih hrvatskih krajeva: iz kršne Dalmacije, iz bojama. Oko 94 sati razvila se je povorka s glazbom
Meksikansko svećenstvo nije se htjelo podvrći Bosne i Hercegovine iz domoljubnih zagorskih i me- na čelu. Orlovi u kroju i Orlovi u narodnim noš-
ikazima predsjednika. gjumurskih brežuljaka, iz zlatnog Srema i bogate Voj-  njama nosili su na stotine balona, što je pružalo po-
Nadbiskup grada Maksika Josć Mora y del Rio,  vodine, a na to omladinsko slavlje došlo je na tisuće  vorci po noći još ljepšu sliku. Povorka je pošla do
tedam drugih nadbiskupa i 39 biskupa odredili su,da hrv. katoličkog naroda. stana kumice novog barjaka požeškog Orla g.gje M.
obustavi bogoslužje 1. kolovoza. Prema tome nije U subotu 7. tek. ujutro počelo je natjecanje me- pl. Thaller, čija je kuća bila nadasve krasno rasvijet-
točna vijest nekih protivničkih listova, da je sveti Otac  gju članstvom Imbrišimovićevog, Sirosmayerovog i ljena. Pred kućom je u čast kume glazba otsvirala
acio_ imterdikt na republiku meksičku. "Obustava bo- Mahrićevog đačkog okružja. Prvenstvo je odnijelo đa- više koncertnih komada. Na to se je povorka uputila
oslužja izazvala je dubok dojam megju meksičkim  Čko okružje. k nadbiskupskom kolegiju, odakle se je razišla.

i U 8 s. počela je skupština HOS pod predsjeda- U Nedjelju, 8. augusta, u 5 sati bila je budnica.

atolicima.
— Zadnjih sati, prije nego su crkve bile zatvorene, njem brata Dr. Iva Protulipca. Posve zanimivo je bilo Iz svih strana okolice stizali su što pješke, što kolima
i vlakovima mnogobrojni gosti u tako velikom broju,

)ohrlili su vjernici da svoju djecu dadu krstiti ili kriz. izvješće predsjednika o napretku orlovske organizacije

ati ili da obave vjenčanje, U meksičkoj katedrali od lanjske skupštine u Šibeniku U HOS je učlanjenih da su zarana napunili ceste, ulice i javne prostorije.
ilo je tri tisuće krštenja i osam tisuća svetih potvrda. 163 odsjeka s 8000 članova u 20 okružja. Okružja Tačno u 8 sati u jutro razvila se je sa kolodvora
jednoj je crkvi svećenik morao obzirom na kratko imaju svoja sjedišta u Bjelovaru, Čakovcu, Zagrebu,  Orlovska povorka. Povorka se je sastajala od 1730

 

 

 

 

 

 

 

p, i ični : i osobito obitelj, susjedstvo i drugarice, svjedoče : Dubrovniku, da me liječi. Jedanaesti dan mi je g. Dr.

pre E e sie 1. da je od djetinjstva do god. 1920. djevojčica imala. Smolčić kidao u grlu i izvadio dva komada kao lješnik
o ne, SG J *_ normalan glas; 2. da uslijed grlene bolesti od god. mesa. Uspjeh ove operacije bio je, da me doduše više
_ Veličanstvena vjerska manifestacija, koja je slijedila = 1920, nije mogla govoriti; 3. da joj se glas povratio nije boljelo kako prije; ali glede glasa ostalo je kako
Dubrovniku na 30. maja o 50-obljetnici kipa bl. u septembru 1995. (bez ljekarske pomoći) i 4, da od prije: nijesam mogla nego da šapćem i zviždnem.
spe, potakla me da ispitam dogagjaj, koji dolje onda može da glasno govori, pjeva i u daljinu zove. Kad sam iza toga drugih puta išla k Dr. Smolčiću,

sim u svrhu da bude služio s jedne strane kao Dneva 6. lipnja o. g. otišao sam u njezin stan u dobila sam dojam iz razgovora što je imao sa svojim
& za proučavanje neobičnih pojava, za koje mnogi  Komaj, te sam pred svjedocima Stijepom i Jakom onda asistentima gg. Dr. Orlićem i Dr. Wendzilovićem,
orično tvrde, da ih vidješe, a s druge da bude Sukno pok. Marka, braćom djevojčice i pred njihovim da on ne goji nadu, e ću više dobiti glas, kad to nije
aj bogoljubnim osobama za sve to veće štovanje susjedom Nikom Sukno pok. Boža djevojčicu svestrano uspjelo nakon operacije. — Iza toga sam bila dva-tri
uzdanje prama bl, Gospi, e da bi se Ona udo. i savjesno ispitao ponavljajući u drugome obliku više puta na pregledbi kod g. Dr. Novakovića, kad je u
ala — ako je to u planu Božje Providnosti — puta neka važnija pitanja. i Čilipima ordinirao. Datuma se ne sjećam. Dr. Nova-
riti nas još drugim vjerodostojnijim dokazima o Pošto sam uvijek dobivao jednak, siguran, jedno.  ković mi je kazao, da bi trebalo da odem u Zagreb
ietojoj osobitoj pažnji naprama našemu gradu, koji se  stavan i iskren odgovor, iznosim njezinom privolom na kliniku, a ja na to nijesam pristala radi velika tro-

i ška. I tako od g. 1921. nijesam više išla kod nijednog

 
  
  
 
 
   
 
 

  

 

i
d

  
  
 
 
   
  
   
  
  
 

 

likuje tradicijonalnom odanosti prama majci Božjoj.! u javnost autentično njezino kazivanje kako slijedi :
ko a »Uoči Gospe od Snijega 4. VIII, 1920. osjetila sam liječnika, nego sam se predala volji Božjoj.
Djevojčica Ane Sukno pok. Marka, rogjena u Ko- u grlu bolest i razumjela sam od g. Dr. J. Vagnera, Moje stanje ostalo je uvijek isto i kad bih se na-
iima dne 18, V. 1899., koju vrlo dobro poznajem općinskoga liječnika, da sam dobila angjinu. Bolest  tezala i kušala da nešto rečem glasnije, smrknulo bi
dobru krstjanku, uslijed grlene bolesti angjine, mi je priječila« i jesti i slinu progutati. U brzo sam mi se pred očima. Od svoga djetinjstva do -spomenu-
ene u god. 1920, izgubila je glas tako, te nije izgubila glas, te nijesam mogla više ni govoriti, nego tog dana 4/8. 1920. nijesam se nikada bila razboljela.
ogla da glasno govori sve do lanjske godine, dok samo šaptati. Ako sam hijela koga podalje da zovem To što sam blijeda, taka je moja narav; blijed i mr-
ošla u Dubrovnik, da se pokloni bl. Gospi pred mogla sam da zazviždim. šav je bio i moj pok. otac;
čuveni kip u Maloj Braći. : Sedmi dan 11. VIII 1920.. otkinuo mi je g. Dr. sestre osim Marije.
idjevši i ona kretanje očnih vjegja na kipu, još  Vagner komad oteknutog mesa u grlu, alito nije imalo Izmegju dvije Gospe t. i. Velike 15/8 i Male s/9 Š
im pouzdanjem molila bl. Gospu, da joj povrati  upliva na poboljšanje mojeg glasa ni bolesti, Boljelo običaj je u Konavlima, da mnogi muški i ženske idu
lasa i izišavši iz crkve odmah je osjetila da može me je i dalje. Nijesam mogla ni spavati ležeći nego na zavjet u Gospe od Milosrgja.
ije govoriti. To je bilo dneva 6. 1X. 1925. Nakon sjedeći, a progutati slinu mogla sam teškom. mukem. : Pošto sam čula pripovijedati od osoba, koje su
povratio joj se prvašnji normalni glas, te od U septembru iste godine išla sam za jedanaest dana bile u Maloj Braći u Dubrovniku, da se je u onoj
) danas služi je: kao i prije. Svi njezini seljani, kod g. Dr. F. Smolčića, -primariusa zem. bolnice u crkvi objavila Gospa, t.j. da su mnogi naši Konavljani

a slična su sva braća i