se E NERSEEENEEEESJE ,NARODNA SVIJEST“ "i Br. 34. ckrvenih svečanosti ? Uvjereni smo da imaju ! Orlovi su sudjelovali i sudjelovati će uvijek kod svih ovako- kovih svečanosti bez obzira na prigovore neupućenih i zlobnih. Orlovske vježpe izvagjale su se uz pratnju glazbe na plokati pred crkvom. Pristupile su sve kategorije sa redovitim vježbama, zatim rimskim sa palicama i simboličnim ,Lijepa naša“ i ,Po Jezeru“... i grupe s s piramidama Narod je sa silnim oduševljenjem pratio vježbe koje je po prvi put vidio i pokazao osobti interes za Orlovstvo. Nastupilo je oko 70 vježbaća i vježbačica. Preko nastupa održana su dva značajna govora od br. Orlova iz Dubiovnika i iz Župe. Na kraju se je ispjevala_, Orlovska himna“ i Orlovi smo“, Čitavu svečanost završili su svojim govorom Don Niko Kusalić i Konavljanin Niko Vuičić, Prvi je govorio u ime Pridvorja, a drugi u ime Konavala, Divimo se i čestitamo Konavljanima i iodboru proslave i starješini samostana o. Boni Beretiću što su znali zgodno prirediti ovako veličanstvenu proslavu ! Ulovljen ogromni morski pas u Lumbardi kraj Korčule. Sputun u mrežama. — Napor ribara. — U želucu nagjeno čovječje truplo. —. Neobičan slučaj. — Masa svijeta. — Unesrećenik nepoznat. Naše posebno izvješće. U Nedjelju 15. o. mj. u jutro otišao je Ilija Dra- čevac, 1ibar iz Lumbarde, sa svojom kćerkom i sa nećakom od 16 god, da izvadi »tonota“ (vrst mreža za divlju ribu), koju je pred iri dana bio bacio 1/4 milje dalje od obale prema Lastovu na 28 pasa dubine. Netom su rečenog dana počeli potezati mreže, oćutili su, da je nešto veoma teško, te su pomislili, da im je mreža zadjela. Najednom mreža popusti, a mladić se sagne 1 opazi još u dubini gdje se u mreži sva sputana bijeli ogromna morska neman. Mislili su da je to pliskavica, ali kad su je dovukli bliže opaziše na svoje zaprepašćenje, da je to veliki morski pas, koji sav sputan u dva para tonota, svako od 50 pasa, jedva je već davao znakove života, Ribari ne izgubiše srčanosti ni prisutnosti duha, a za svaki slučaj baciše lac te debelim užetom spulaše rep i glavu tom izdi- šućem gorostasu i stadoše voziti svom snagom do obale. Onda je mladić skočio na kraj i počeo konopom vući lagju (,lancanat“) dok je otac sa kćerkom vozio i upravljao lagjom vukući sa sobom teški teret. Nakon 3 sata napornog rada dospješe do Bilinžala ispod Lumbarde i stadoše zvati u pomoć. Brzo se sjati mnoš- tvo naroda, te dovukoše na žal tu neman, dugu 440 m, težine preko 5 kvintala. Trbušne peraje bile su duge 80 cm, a repna peraja široka je 1:40 cm, Od struč- njaka je klasif cirana kao »pravi ljudožder Carcharias melanopterus“, domovina joj je u Antilama, blizu Ame- rike, a mora da je zalutala u naše more za parobro- dima. Ima 2 reda trouglastih 3 cm visokih zuba, koji su nasječeni kao pila mogu se okretati. Ispod oči ima 2 rupe, a prema prsima po pet otvora sa svake strane za disanje. Upadno je bilo vigjeti i veliku jetru 1:50 m dugu, 80 cm široku, a 80 kg. tešku. No najveće začugjenje pobudi, kad iz rasporene utrobe izigje čovječja lubanja sa komadićima polu- probavljena mesa, potpunim zubima, dok ih u gornjoj nekoliko fali, zatim čitava lijeva ruka, prsni koš sa polomljenim rebrima, desno rame, komad hrptenjače sa nekoliko kralješa. Lijevi lakat i desna ruka nagjena je polomljena, na prstima su bili još nokti, a na dlanu ruke deblja je koža, pak se misli, da je truplo kojeg radnika. Sve je meso poprimilo od probavnih sokova smegju boju. Liječnik Dr. Baldo Cvilićević, načelnik grada Korčule, bio je prisutan pri paranju, te je mi- šljenja, da truplo nije staro više od 9 dana. Svi su ti ostaci sakupljeni i sahranjeni na grobištu u Lumbardi, | Iz utrobe se je čuo neugodni zadah, a nije nagjen niti = komad odijela. U želudcu' je nagjen još samo jedna | vrst raka, a u žvalima oveći morski golub, koji je valjda i prouzroćio, da se je ta neman tako brzo udušila, Cijelu Nedjelju po podne, pak čitav dan u Pone- djeljak, kad mjesto Lumbarda slavi svetkovinu svog zaštitnika sv. Roka, vrvilo je mnoštvo svijeta u Lum- | bardu, iz grada Korčule i obližnjih mjesta, da vidi tu morsku neman. Sličnog slučaja ljudi ne pamte, pak je razumljivo, | da je vladao opći interes, Od pomorske vlade ribar će primiti samo 200 Din. nagrade, a pretrpio je ogromnu štetu, jer mu je razderano preko 100 metara mreže, On je ipak sretan, da je oslobodio naše more tog »ljudoždera“, koji kad se je navadio na ljudsko meso, sigurno bi bio kidisao još na koji ljudski život. Ča. jemo da je vlast predložila, da se vlasniku mreže radi štete koju je pretrpio isplati 2500 Din. što bi bilo i pravo. Ovim je slučajem svaki plivač postao oprezniji, jer se je na svoje oči uvjerio, da prijeti pogibao od morske nemani na otvorenom moru. Još se nije doznalo, koji je taj unesrećenik i na koji je način dospio u čeljusti morskog psa, koji mu je progutao polovinu trupla. Morskom psu odrta je koža te će biti balsamiran i kasnije će ga pokazivati po raznim gradovima. Rezolucije Orličkog tečaja u Zagrebu. 1, Hrvatske katoličke Orlice kao članice jedne svete katoličke i apostolske Crkve ponovno izrazuju vjernost i odanost sv. Ocu Papi i nadležnim biskupima to izjavljuju da će i nadalje uvijek i svagdje u privat- nom životu i u javnosti raditi prema njihovim direkti- vama držeći se one: Nihil sine episcopo: (ništa bez biskupa.) 2. Kao članice jedne velike grane kat. akcije u Hrvatskim krajevima nastojat će, da duh kršćanske obnove zahvati sve slojeve našega naroda, a naročito će promicati misao kršćanske obnove u svojim obiteljima i djevojačkom svijetu. 3. Šireći misao orlovstva megju ženskom omla- dinom nastojati će, da ta misao okupi oko sebe sve dobre katoličke hrvatice bez obzira na staleži položaj: učenice, gragjanke i seljanke. Dakako da pojedinim staležima treba dati specifičan odgoj, a unatoč toga ćemo uvijek naglašavati jedinstvo ženskih omladinskih redova jer ćemo samo tako moći stvorili jak ženski omladinski pokret, 4. Sveza Hrv. Orlica poklanja naročitu pažnju ženskoj seoskoj omladini i nastoji svojim radom što prije dići kulturu sela. Zbog toga Sveza obvezuje sva svoja društva i sve članice orličkih organizacija, neka s kršćanskom ljubavlju još ove godine ustroje na po- dručju svoga dielovanja anafalbetske tečajeve i orga- niziraju tečajeve za opće prosvjetno pridizanje na selu, Posebnu pažnju svraćamo dizanju stručneg znanja, gospodarstva, te higijenske izobrazbe. U tu svrhu po- ziva Sveza svoja društva, da naročitu brigu vode oko organiziranja domaćinskih tečajeva. 5. Članice orličkih organizacija protestuju proti sablažnjivoj savremenoj modi, koja se nažalost uvlači i u katoličke redove, a koja je jedan od najvećih uzroka demoralizanja javnosti, Ujedno se obvezuju, da će u svojoj organizaciji, a inače u djevojačkom svijetu provesti propagandu oko širenja čedne, pristoj- ne kršćanske nošnje. 6. Najodlučnije se zabacuju svi moderni plesovi, te se ne dozvoljava, da koja Oilica polazi plesnu školu. Na orličkim priredbama neka se pleše samo orličko kolo, te čedna narodna kola. 7. Rad orličkih društava treba da je strogo odje- ljen od orlovskilh društava, Strogo su zabranjene predstave sa mješovitim ulogama. Akademije i priredbe manjeg stila neka budu po mogućnosti takogjer odi- jeljene, dok priredbe opće važnosti po manifestiranje katoličkih i orlovskih načela mogu biti zajedno. Pisma iz naroda. OREBIĆ. Blagdan ,Vele Gospe“ proslavili smo ove godine na svečani način. U crkvi bilo je mnoštvo svijeta. Pjevala se je misa Stella Matutina od Dr. Gries- bachera, Marijine pjesme od Premrla i Sattnera. Krasni Tantum Ergo, bariton solo : Klemenčić. Prigodno slovo držao je naš zaslažni Dn. Božo Depolo. Umjetnik Dr. Griesbacher i profesor Miinz violinista otputovali su poradi koncefta u Pasovi, Suznim očima ostavili su divni položaj Orebića. Na svečanom dočeku u Korčuli, Orebiću i drugdje kao što i na srdačnom pozdravu na odlasku komponist Dr. Griesbacher i prof. Miinz najsrdačnije zahvaljuju svima. Izraziše se da će do godine opet doći. — Kroz vrijeme boravka na Očebiću proslavljeni komponist je sastavio 9 kompozicija raznim institucijama. Bog da ga živi! KORČULA. Ugledni stranci. Naš je grad sa svo- jom okolicom postao omiljelo boravište / strancima. Neki su uprav zaneseni, te se već od više godina stalno navraćaju. Tišina, svježi morski zrak, lijepa prirodna kupališta a nada sve što nema one nesnosne sparine, jer malo koje mjesto u Dalmaciji ima tako kao uprav grad Korčula, stalni vjetar ,maestral“, koji znade po čitave dane da je rashlagjiva. Ove godine megjutim sakupilo se je više uglednih gosti iz naše domovine. Megju inim spominjemo gosp. Jura Kalčića, prof. umjetne akademije u Zagrebu, na daleko pozna- tog čelistu i njegova brata gosp. Vladimira Kalčića, kustosa etnograf, muzeja u Zagrebu, zatim brata Slo- venca gosp. Cirila Ličar, poznatog pianiste, sada prof, muzičke škole u Beogradu, pak slikara umjetnika g. Maksimiljana Vanku, prof. umjetn. akademije u Zagrebu. Uz njih se nalazi još i gosp. Alfred Peyer, poznati inženjer, koji će graditi obalu u Gružu, pak gosp. Dr. Frano Hanaman, prorektor zagrebačke tehnike, gosp. Zvonko Belavić, upravitelj vodovoda i elektrarne u Zagrebu, g. Gjuro Vranešić, asistent Dr. Alapinskog na zagrebačkoj klinici, g. Vereš urednik , Kopriva“. Neki su od ovih našli poseban stan, te vode vlastitu ekonomiju, a čujemo da su neki nabavili zemljište uz. samu morsku obalu blizu samostana O, O. Dominika. naca, te da će sagraditi vlastite malene domove za ljetovanje. Neke potrebe. Uz neke šetnje trebalo bi da grad. providi gostima svakako električnu rasvjetu, pitanje pitke vode i telefonsku svezu, A ,Turist Oifice, morao bi se pobrinuti, da stranci imaju na raspoloženju i stalne lagjarei motore za izlete, sami lagju uz neodregjene cijene. Umjetnički koncerat. tnika mjesta Lumbarde, na Nika Baničevića, koji je uvijek na usluzi svim stran- a ne da moraju tražiti Na dan sv. Roka, zašti- | poziv župnika mp. Don. cima, naši vrsni umjetnici Juro Kalčić na čellu uzi pratnju na orguljama g. Ćirila Ličar odigraše više nabožnih glazbenih komada i u jutro preko svečane Mise i poslije podne iza ophoda. Ova vijest kao i vlovljen morski pas a uz to lijepi, vedri ljetni dan, priteglo je u Lumbardu masu svijeta iz Korčule i Pelješca. Otmenija publika uživala je slušajući vrsno igranje naših umjetnika, te im ostala zahvalna na uži- tku i željna, da bi im opet nešta slično bilo priušteno. KOTOR. Pitanje glazbe. Od prevrata smo čamili i čekali kao manu Božju da nam se promjeni općin- ska uprava, I eto zbilja dogje taj dan i svak je rado očekivao da ugju u općinsku tipravu ljudi patriote koji će raditi za čast i korist svog rodnog mjesta. Ali eto čuda iznenada: U prvoj sjednici novog vijeća prvi pred- sjednik predloži, da se sruši glazba. U Kotoru riemamo ni kazališta ni drugih zabava jedino što imamo to je glazba koja bi zabavila domaće i strance, Kotorska glazba bila je uvijek na svojoj visini, a uživala je pri- pomoć općine od 3000 Din. mjesečno. Tim se je pla- ćalo učitelja i glazbare, a glazbari su morali svaki put, kad bi im općina. naredila, svirati besplatno. I sad smo evo dočekali, da nova općinska uprava uništi ovu kulturnu ustanovu u našem gradu. Ne čudimo se g. Jovoviću koji je to predložio, već se čudimo ostalim vijećnicima, te su glasovali za takav predlog. Kotor bez glazbe ne može da opstoji, pak se općenito osu- gjuje ovakovo postupanje općinske uprave. »Vila Velebita“. U srijedu 11. o. mj. povratio se, u našu luku školski brod ,Vila Velebita“ sa poučnog putovanja sa pitomcima naše pomorske akademije. Na brodu sve zdravo, ali su ovog puta na putovanju imali slabo more. Kada su stigli u Aleksandriju, kolonija Bokelja lijepo ih je dočekala i pozdravila te im prife- dila banket. Svečanost u Perastu. Na otoku Škrpelje kod Pe- rasta i ove se godine svečano slavio dan Velike Gospe. Iz jutra su se poredale sv. Mise. Po podne krunica i nebrojeni narod, koji je počeo za zavjet u jutro rano dolaziti sa brojnim parobrodima i barkama iz cijele Boke. Suviše smo ove godine imali i izlet iz Dubrov- nika. Vrijeme je bilo baš ugodno, te je svečanost prošla veoma lijepo. ZAGREB, 15. VIII. 1926. Otvor 6. zagrebačkog zbora. Danas u 10 i po sati prije podne uslijedio je otvor 6. zagrebačkog zbora uz vanredno veliki broj uzvanika, interesenata i publike. Lijepo vrijeme oso- bito je pogodovalo otvoru kao i sajmu uopće. Pred- sjednik Zbora g. Frau Prevedan pozdravio je goste istakavši ciljeve Zagrebačkog Zbora kao f okolnosti, pod kojim je pripravljen ovogodišnji opći zbor, koji se po prvi put poslije rata drži pod jesen mjesto u proljeću. Nakon toga uzeo je riječ ministar za trgo: vinu i industriju g. Dr. Krajač, koji je u tu svrhu posebno došao iz Beograda. U svome govoru naglasio je g. ministar nastojanja vlade, da našu nacionalnu privredu izvede iz krize te joj pomogne, da se norma- lizuje i čvrstim i sigurnim korakom nastavi na svome putu k podizanju, kao što | važnost zagrebačkih saj- mova, koji su se kroz ne punih 20 godina razvili do tako važne institucije na korist naše: cijele privrede. Njegov govor bio je burno pozdravljen od mnogo- brojnih slušalaca. — Uz g. ministra Krajača prisustvo- valo je otvorenju mnogo odličnika, megiu kojima se nalazilo nekoliko narodnih poslanika, zagrebački nad- biskup g. Dr. Ante Bauer, predstavnici civilnih i vojnih vlasti, gradonačelnik zagrebački g. Hleinzel sa više gradskih zastupnika i senatora, konsularni kor, onda predstavnici drugih gradova u državi, privrednih i kul- turnih organizacija. — Gosp. ministar Krajač kao i ostali najpovoljnije su se izrazili o aranžmanu sajma i kvalitetu izložaka istaknuvši pri tome, da je u istinu ova priredba nadkrilila svako očekivanje, to služi na ponos ne samo gradu Zagrebu već i cijeloj našoj privedi. Glavna skupština i posveta temeljnog kamena središnjeg doma »Hrv. Radiše« Glavna skupština »Hrvatskog Radiše« održala se je u nedjelju doe 22. tek. u 842 sati pr. p. u Jeronimskoj dvorani na koju su svi članovi društva bili pozvani, da u što većem broju prisustvuju. — Poslije glavne skupštine obavila se je u 11%a sati pr. p. na gradilištu (produljena Hat- zova ulica) posveta temeljnog kamena središnjeg doma. — Posvetu je obavio osobno preuzvišeni g. nadbiskup Dr. Ante Bauer. Sva hrvatska društva i cjelokupno gragjanstvo prisustvovalo je ovoj rijetkoj slavi u veli- kom broju jer je ovo prvi dom te vrste, što ga hrvatski narod podiže. s s i, i i 4 i