Si
iz Vidovdanskog Ustava, i stvaranje krutog centrali-
stičkog sistema sa jednom hegemonističkom tendeuci-
jom. Na tome se slomila ona ideja, za koju se tobože
Pribićević sav u borbi izranio. Interesantan je i onaj
pasus gdje kaže: ,Danas se moramo boriti za ono
za što smo se nekada borili pod Austrijom : za svoja
lična gragjanska prava“. Ako se ne varamo, najveći
atentati na lična gragjanska prava dijelom su zamišljeni
i provedeni za vrijeme kad je g. Pribićević bio u vladi.
Onda ie sigurno g. Pribićević živio u iluziji, da će biti
na vladi vječno, a onome koji je na vladi — ne tre-
buju gragjanska prava, ona su samo na ometu. Njihovu
potrebu čovjek osjeti tek kad je — u opoziciji.
Badava se g. Pribićević izmara da pritaji svoju
odgovornost. Za današnje polit. stanje ou lično nosi
odgovornost, Nije budalaštinu rekao onaj, koji je nazvao
Stjepana Radića političkim odvjetnikom S. Pribićevića.
.IT O“ pasta za zube je najbolja.
Pisma iz naroda.
TREBINJE. Tradicijonalna svečanost Male Gospe
proslavljena je i ove godine u župnoj crkvi svečanom
službom božjom, kojoj je prisustvovao lijep broj po-
božna naroda, a vani glazbenim koncertom, palenjem
umjetnih vatara i lijepom zabavom. U 10 sati u jutro
bila je pjevana sv. Misa, preko koje je naš vrijedni
župnik preč. D. Marijan Vajičić izrekao vrlo lijep
govor, gdje je kao uvod iznio legendu o svetom pu-
stinjaku, koji je na obljetnicu Marijina Porogjenja čuo
slatko i ugodno angjeosko pjevanje, te kojemu je od
angjela bilo javljeno, da je Marija veselje i nebu i
ljudima. Na ovaj je lijepi uvod preč. govornik nado-
vezao, kako je dužnost svih kršćanskih roditelja, da i
njihova djeca budu već od poroda veselje i blaženim
u nebu i ljudima na zemlj, te nanizao glavna sredstva,
kojim će to da postignu, a sve protkao lijepim misli-
ma i zgodnim refleksijama. Misu je pjevao vrlo lijepo
i precizno mješoviti zbor mjesnog pjevačkog društva
,Slavulj“, a isto tako i ,Svetotajstvu“ pred blagoslo-
vom sa Presvetim, koji je slijedio iza Mise.
Oko 3! ure poslije podne prispjela je autom
iz Dubrovnika novoustrojena Hrvatska Glazba, koja je
najprije sviranjem pozdravila Crkvu, Poglavarstvo,
Općinu i Vojnu Vlast, a zatim obašla grad svirajući.
Pred sunčani zapad priredila je ista glazba javni kon-
čerat na Wilsonovom Trgu pred župnom crkvom. Za
vrijeme toga koncerta palile su se umjetne vatre, a
veliko je mnoštvo naroda, mještana i gostiju iz okolice
i iz Dubrovnika, dijelom šetalo na prostranom trgu,
dijelom sjedalo pred kavanom Kairo“. — U večer je
pak u 8!/2 ura naše zauzeino pjevačko društvo ,Sla-
vulj“ priredilo uspjeli koncerat uz sudjelovanje Hrvat-
ske Glazbe iz Dubrovnika. Vrijeme je kroz čitav dan
bilo vanredno lijepo, a ljetna se žega nije skoro ni
osjećala u gustoj sjeni naših buinih stabala. Naše je
inače Trebinje onog dana bilo vrlo živo dolaskom i
boravkom mnogobrojnih gostiju, osobito iz Dubrovnika,
odakle je prisjelo do 16 auta, a i mještani su bili
gotovo svi vani. Svečanost je prošla u najboljemu redu
i najugodnijemu raspoloženju, a bez ikakva incidenta,
pa čestitamo priregjivačkom odboru na uspjehu i Že-
limo, da se i u buduće jednakim marom zauzimlje za
proslavu ove naše svetkovine.
Teškom mukom popne se uza stube na gornji
sprat, ugje u prvu slobodnu sobu, te, usprkos stalnoj
i jakoj bolesti legja, skine sa sebe metalni steznik.
U istom trenutku, kada ga je skinula, bolest napre-
čac prestane i posve iščezne. Žurno se opet odjene,
te sagje trčeći niza stube, noseći metalni steznik u
ruci i vičući na vas glas, da je ozdravila!
Tražili su od nje, da se 'giblje u svim smjero-
vima, a to je ona sve činila bez najmanje boli. Sli-
jedeće noći spavala je dubokim snom i od tada nije
više osjetila nikakve boli. Nagon za jelom (apetit)
povrati joj se u isti mah tako, da je težina njezina
tijela kroz 8 dana porasla za 2 kilograma.
Ona ode k doktoru Vecchi, koji je temeljito pre-
gleda i ustanovi potpuno ozdravljenje koljena i hrp-
tenjače. Zadnja radiografija hrptenjače dokaza, da
bolest bijaše posve iščezla. Ozdravljenje je bilo utvr-
gjeno od doktora Verduri, hirurga bolnice.
Ja imam u ruci radiografije snimljene u času
ulaska bolesnice u bolnicu; "tu se vidi jasno jedna
i druga bolest. Tražio sam i one, koje su bile uči-
njene kad je izlazila iz bolnice, ali mi liječnik, koji
ih je učinio, nije hotio da ih dade. Ja shvaćam tu
njegovu otpornost; nu sva protivljenja liberalnih
skeptičara ne mogu da obore svjedočanstva deveto-
rice liječnika, koji su pregledali bolesnicu, koji su je
liječili u bolnici i koji su neosporivo utvrdili opstoj-
nost bolesti i ozdravljenje. Najbolji su pak dokazi,
da je ovo ozdravljenje doista bilo pravo čudo, svje-
dočanstva liječnika Kongregacije Obreda, koji su
pomnjivo proučili sve radiografije. pa i one, do kojih
ja nijesam mogao da dogjem, te konačni pravorijek
crkvenoga suda. (Slijedi).
,NARODNA SVIJEST“
GORNJI STOLIV. Blagoslov novih zvonđ. Dan
29. kolovoza ove god. može se bez sumnje zlatnim
slovima zabilježiti u povijesti ovog mjesta. Toga naime
dana bila su za župnu crkvu sv. lije blagoslovljena 3
nova zvona, koja su samih 8 dana prije velikim slav«
ljem prenesena u Gornji Stoliv. Već tađa si na svim
mjestima mogao opaziti veliko veselje i oduševljenje i
suza radosnica orosila je mnogima oko, kad su nova
zvona okićena, a popraćena slavlienjem starih zvona i
pucanjem iz mužara pfispjela u Gornji Stoliv. Svak
se tada natjecao, ko će bolje počastiti one, koji su na
svojim ramenima zvona nosili. Pripreme za blagoslov
i namještenje zvona vršile su se najvećom žurbom tako,
da se je — i ako je selo maleno — kroz 8 dana sve
lijepo uredilo, te su nova zvona dne 29. kolovoza već
u jutro rano pred župnom crkvom okićena stala i čekala
lijepi obred blagoslova. Tačno u Q s, počeo je sam
blagoslov uz učestvovanje velikog broja pučanstva. u
otsutstvu presvij. kotor. Biskupa, koji zapriječen nije
mogao doći, blagoslov je obavio mjesni župnik vič.
Don Roko Pasković. Prije blagoslova progovorio je
par riječi mještanin vlč. Don Gracijo Vujović, koji je
ujedno bio i kum velikog zvona _i_ to kao zamjenik
braće Stolivljana, koji se nalaze u Sjev. Americi, a koji
su najviše doprinijeli, da se kupe ova nova zvona. On
je isporučio njihov pozdrav i zaželio svako dobro.
Poslije samog blagoslova održao je mjesni župnik pri-
godni oduševljeni govor, koji je mnogima suze na oči
izmamio. Za tim je mjesui župnik otpjevao sv. Misu,
preko koje su tamburaši iz Gornje Lastve skladno svi-
rali crkvene nabožne pjesme. Oko 11 s. počelo se di-
zanjem zvona na zvonik, koji je dosta visok, ali hvala
radinosti i vještini naših majstora, zvona su kroz jedan
sat bila već namještena na zvoniku i malo iza podne
njihov se milozvučni glas razlijegao na daleko i široko,
napunjajući radošću i veseljem svačije srce. — Slijedio
je zatim u Župnom stanu objed za brojne uzvanike i
on je protekao u najljepšem skladu i veselom raspo-
loženju. Preko objeda svirali su tamburaši, a izredale
su se mnoge zdravice, megju kojima prva ona mjes-
nog župnika, koji je nazdravio braći . Američanima i
svim onima, koji su bilo novcem bilo radom doprini-
jeli koliko nabavi zvona, toliko i samoj proslavi, te
je svima i za unaprijed na srce stavio bratsku slogu
i ljubav prema rodnom mjestu. — Oko 4 s. posl. pod.
došla je posebnim patobrođićem — s (izletnicima —
Mornarska Glazba iz Tivta, koja je biranim komadđiina
još više uzveličala samu svečanosi, te razveselila ko-
liko mještane, toliko i brojne vanjske posjetnike. Tek
kasno u noć počeo se narod razilaziti svojim kućama,
noseći svaki sobom najljepšu uspomenu na ovu rijetku
proslavu, koja može doista služiti na čast g. župaiku,
crkovinarstvu, a i svim Gornjim Stolivljanima.
KOTOR. Ozbiljna pogibao od morskog psa.
Ima nekoliko dana, da po kotorskom zaljevu luta
tamo-amo ogromni morski pas. Na 8. o. mj. bila ie
svečanost Male Gospe na Prčanju, a u Lepetane u kući
Vicka Vučinovića slavilo se krsno ime. O jednom go-
sti čuše viku i zapomaganje, te vigješe s prozora bro-
dicu nedaleko od koje zaroni ogromni morski pas te
repom uzburka more kao najveći parobrod. Brodica
se približila kraju i mornari stanu živo pričati što su
sve vidjeli. Kad na čudo svijeh do jarbola sjedi dva-
naestgodišnji mladić sin Vučinovića, zguren, go i za-
prepašten, kog su iz prozora kuće bili opazili da pliva
i vikali brodici da mu pomože. Mladić nije mogao
govoriti, a mornari od brodice čudili se kako se stvo-
rio u brodicu, jer pazeći na morskog psa nijesu opa-
zili ni kada je ni kako je;ušao u brod. Nakon što su
ga okrijepili, mladić je stao_pričati, kako je imao smrt
pred očima i čudio se kako je živ, Oa se je kupao u
Lepetanima u pravcu Veriga, kad od jednom opazi da
stoji na nečem pomičnom. Mislio je na prvi mah, da
je pod njim kakva štica, kad na njegovo zapre
paštenje opazi da je ma hrptu ogromne ribetine,
koja se po malo obrće kako će joj zgodno biti da ga
proždre. Već mu se je pričinjalo,- da se žvale nemani
otvaraju i da je u širokoj utrobi ribe kao novi Jona,
ali istinktivno udari nogom o ribu i otisne se od nje
te u strahu svom snagom. otpliva prama brodu, što je
išao suprot nemani, i nadnaravnom snagom skoči u
brod tako da oma dvojica, što su vozili, zaokupljeni
gledajuć neman, nijesu ga ni opazili. Vačinović usli-
jed pretrpljenog straha otepao. je i još nije ua svom
mjestu. Sutradan opažen je morski pas ispod barutane
Muo te su nastojali da ga konopom, lacom uhvate,
ali je puknuo lac takovom silom, da dvije brodice
što su konop držale u malo se ne prevrnuše. U isti
čas poručnik barutane g. Simović ispalio je nekoliko
hitaca iz revolvera i po svoj prilici ranio neman, koja
se je izgubila u dubini. Na 10. o. mj.. sudski podč.
Br. 37.
Janković ribao je svojom lagjom pred veče, kad od
jednom osjeti da mu nešto barku podiže; stade vikati,
priskočiše druge barčice, a morski pas ogromnim re-
pom u vis zaroni tako da su se dobro svi zaljulali.
Na 11. o. mj. tender »Snažni« pošao je u potjeru za
nemani, na koju su uzaludno pucali. Kupanje i vožnja
gondoletam je zabranjeno. Pričaju da je morski pas
dug oko 7 metara, a po svoj prilici tiče se jednog
eksemplara što je amo dolutao in Antila vrste »Squa-
lus carcharias«.
Zatvorena pošta. Danom 3. septembra bila je
privremeno zatvorena ugovorna pošta u Morinju.
iz Jugoslavije.
Slavlje Matije Mesića. Ove godine navršava se
sto godina, što se je 19. Il. 1826. u slavonskom Brodu
rodio ovaj veliki hrvatski kulturni radnik, God. 1849.
bio je zaregjen za svećenika iza kako je izučio bo-
goslovne nauke u Beču. God. 1853. položio je odlič-
nim uspjehom profesorski ispit za zemljopis i povijest
i kao takav došao u uži doticaj sa glasovitim učenja-
čima Fr. Miklošićem u Beču i Pavlom Šafarikom u
Pragu. Kad je god. 1874. osnovao sveučilište u Za-
grebu M. Mesić bio je imenovan prvim rektorom. Od
god. 1872—74 bio je predsjednik »Matice Hrvatske“.
Pri osnutku Jugosl. Akademije Matija Mesić bio je
megju prvima. Umro je u Zagrebu 16. ll. 1876. Veo-
ma je zaslužan za naše školstvo, jer je prvi počeo
pisat udžbenike za naše škole budeći svuda hrvatsku
svijest. Radio je mnogo na historičnom polju, te je
osvijetlio, mnoge stranice hrvatske povijesti, pak je za-
služio, da se njegovo ime ubraja megju hrvatske
naučenjake. Na 8. o. mj. u Brodu je svečano proslav-
ljena 100. obljetnica njegovu rogjenja i otkrivena
spomen-ploča. Slava ovom velikom rodoljubu, učenjaku,
katoličkom svećeniku.
Politička situacija. Skupština bi se imala sastati
4. oktobra. Prva sjednica bit će u počast čehoslovačkih
parlamentaraca, kojih 40 na broju dolazi u Beograd
3 oktobra. Skupština ima da riješi mnoge hitne stvari,
onda će se sesija zaključiti a nova otvoriti 20. okto- |
bra. U Beogradu su osvanule Pašićeve ,poruke“ prije
njegova povratka iz Monte Carla. Te su poruke za |
veoma strogu disciplinu u; stranci: bolje da bide vw?
klubu 100 disciplovanih poslanika, nego 140, koji se
ne pokoravaju, jer oni uprapašćuju stranku. Izgleda |
da ie poruke nijesu postigle svoje svrhe. Pašić je već |
na putu za Cavtat, gdje će ostati 5 —6 dana, a onda |
će u Beograd. Pitanje je sada kako će se raščistiti
odnosi u. radikalnoj stranci i hoće li se primiti jako
eksponirane struje.
Ukidanje ministarstva. Šire se kroz novine |
glasovi da će odmah na početku skupštinskog rada |
biti iznesen zakon o centralnoj upravi po koje i
mu bi imalo da se ukine 4 ili 6 ministarstva, — |
Nu kako se kod nas koješta iznosi, da se javnost
zamažu oči, mi u te glasove o smanjenju broja mi
nistarstva slabo vjerujemo. Sva se naša politika sastoj
u jagmi za ministarskim stolicama, pa kako će
mnogobrojni ministarski kandidati i njihovi još brojnij
skutonoše na to pristati, da se ukine 4 ili 6 ministar
skih mjesta? Orijaškom engleškom državom upravlja |
11 ministara, a nama ih treba 18! i
Porast naše trgovačke miornarice. U času slom
bivše monarhije naša je država palile ONA 0
110.000 tona. A već koncem god. 1925. ta je tonaži
narasla do 214.000 tona. Četrdeset velih brodova nost
ukupno 165.000 tona, a ostalo otpada na manje i mal
brodove, kojih ima preko 100. \
,Hrvatski Radiša“ traži 20 do 30 dječaka na
učnika od 14 do i7 godina za tekstilnu tvornicu |
Oroslavlju, (proizvodnja vunene i pawučne tkanine)
Dječaci moraju biti potpuno zdravi, dosta tjelesno raz
vijeni, pošteni i marljivi, sa najmanje 4 razreda pu
škole, a prednost će imati oni s nekoliko razredi
srednje škole. Naučnici imati će u pomenutoj tvornići
potpunu opskrbu, a biti će po Radišinom nadzorniku
za cijelo vrijeme naukovanja nadzirani i odgajani. Uf
prava pomenute tvornice svojim savremenim uregjajem,
načinom rada i postupkom, pružit će naučnicima m0«
gućnost, da se potpuno u ovoj struci usavrše. Kako
je kod nas ova grana obrta tek u zametku, to 4|
svaki od ovih naučnika imati prilike, da danas suti
postane važan član u životu naše narodne privredć.|
Dječaci, koji gornjim uslovima odgovaraju, i imaji
želju da izuče ovo zvanje, neka svoje propisane, mol:
be odmah i najhitnije sa svima ispravamz uruče našo)
organizaciji u svom mjestu, koja će iste pregledati
eventualno upotpuniti i na postupak središnjici IW[
Radiše“ dostaviti.
=