ste (S ai kuja la SNA ,NARODNA SVIJEST“ Br. 38. JESENSKI EKVINOCIJ. Prekosutra će (23. ov. mj.) na čitavoj zemaljskoj kruglji (osim polarnih krajeva) dau jednako trajati kao i noć; nu srazlikom, da će u pravi ekvinokcijani čas (— u 8a ura u večer) stanovnici sjeverne zemaljske polutke preći iz ljeta u jesen, a oni južne iz zime u proljeće. Ljeto, koje je za nas eto na izmaku, trajalo je 92 dana i 22 sata, a jesen, u koju eto skoro ula- zimo, trajat će samo 89 dana i 19 sati. Zašto ta ne- jednakost? Ovo je pitanje i učenim glavama brige zadavalo, dok nije slavni njemački astronom i fizičar Kepler (živio od 1571. do 1630.) iznio svoja velika tri zakona a i s njima jasno pvotumačio tu prividnu ne- pravilnost. Po prvom Keplerovom zakonu planeti se ne giblju oko Sunca u kružnicama, nego u elipsama, a po trećemu se njegovomu zakonu giblju brže što su bliži Suncu, a sporije što su od njega udaljeniji. Tako je n. p. kut bržine gibanja u jednako vrijeme (u oblim brojevima) za Merkura 360% za Veneru 141%, za Zemlju 87% za Marsa 46% a za najudaljenijega Nepiuna samo 5% iz čega proizlazi, da se po prilici Merkur giblje 2/2 puta većom brzinom nego Venera, Zemlja gotovo dvostrukom brzinom nego Mars, i t. d. Kad bi se pak planeti gibali u kružnicama, gibali bi se uvijek jednakom brzinom, jer bi uvijek bili jednako udaljeni od Sunca; nu kako se giblju u elipsama, brzina njihova gibanja ne može da bude uvijek jedna- ka: brža je, kad su bliži Suncu, a sporija, kad su od njega udaljeniji. Tako se i Zemlja giblje brže zimi (najbliža je Suncu 2, Januara), a sporije ljeti (najudaljenija je od Suuca 2. Jula). Prama tomu, ona će na svome putu oko Sunca stići brže do one tačke, koja pravi granicu izmegju zime i proljeća, a kasnije do one, koja je izmegju ljeta i jeseni, pa je jasno, da zima uajkraće traje, a ljeto najdulje. Za prijatelje neba napominjemo ovom prilikom i to, da se sveto većma pričemo zimskim noćima, kada je zvjezdano nebo najljepše. Oko 9 ura u večer vidi- mo sada uzduž mliječne staze (od istoka prama zapadu) Kočijaša sa sjajnom Kapelom, Perseja s promjenjljivim Algolom, divnu Kasijopeju, izrazitoga Labuda (Sjeverni Križ) s lijepim Denebom, Orla s Atairom i Liru sa blještavom Wegom (našom budućom polarnicom). Sje- verno su od mliječne staze oba Medvjeda i Bootes s velikim Arkturom, a južno Andromeda, Pegaz, Vo- i. Jarac, Miesec se takogjer giblje južno od & stog0. Od vidljivih planeta Mars izlazi sada u večer, Jupiter. zalazi oko 2/2 sata po- slije poreći a Saturn zalazi već u 812 ura u večer. “ ada nevidljiv (prošle je nedjelje bio u goi:i akciji sa Suncem), a Venera je jutarnjica, jer izlaži u zviježgju Lava 1/e sat prije izlaska Sunca. prekjučer 19. ov. mj.) bio je u 6 ura u jutro Jupiter u konjukciji sa Mjesecom, a do 4 dana (25. ov. mj.) bit će u 8 ura u jutro Mars u konjunkciji s Mjesecom. Dubrovački parobrodi. Bosanka 4/9 prispio u Philadelphiu. Daksa 16/9 prispio u Genovu. Dubac 9/9 prispio u Vlaardingen. Dubravka 2/9 otputovao iz Baltimore za Birkenhead. Federiko Glavić 4/9 otputovao iz Immingham za Hampton Roads. Lapad 6/9 otputovaoiz Sulina za We- ser. Napried 18/9 otputovao iz Aleksandrije. Pracat 11/9 otputovao iz Soluna. Solun 25/8 prispio u Du- brovnik. Srebreno 13/9 otputovao iz Rotterdama za Hampton Roads. Srgi 6/9 otputovao iz Rotterdama Pisma iz naroda. VELALUKA. Ovih je dana ova varoš proslavila dvije lijepe svečanosti, Prva je bila u Nedjelju 12 tek. Toga dana blagoslovio se ovo zvono ža crkvicu sv. Roka u mjesnom grobištu. Zvono je blagoslovio naš mješćanin beogradski kanonik O. Petar Vlašić, koji ga je i nabavio i donio iz Beograđa, a kumovali su načelnik F. Jurković i g.gja Marija Bačić. Zvono je iz župne crkve poneseno u svečanoj procesiji na gro- bište, predvogjeno velelučkom glazbom, praćeno škol- skom djecem, pjevačkim društvom »Hum«, izaslan- stvom »Sokola«, bratovštinom sv. Josipa i Gospe od Ružarja, općinskim vijećem, te velikom masom naroda, Na grobištu je O. Vlašić izrekao prigodni govor, ie potaknuo Velelučane na akciju oko sakupljanja milo- dara za nabavu triju zvona na zvoniku matice i na- damo se da će njegove riječi naći odjeka u srcima Velelučana ovdje i u dalekom svijetu, te da ćemo do skora moći čuti zvonki glas novih zvona sa našeg zvonika. ! Druga svečanost bila.je u zadnju nedjelu na 19. tek. Toga je dana bio svečani otvor Gragjanske škole, koja je eto i u Velojluci ove godine započela. U 9 s. školska djeca gragjanske škole kao i osnovue otišli su korporativno pod zastavama u crkvu, predvogjena ve- lelučkom glazbom, a praćena općinskim upraviteljstvom. U crkvi je bila sv. Misa sa sazivom Duha Svetoga, a preko mise je kateketa Dou J, Geričić držao. pri- godni govor. Upravitelj je ove nove osnovane gragjanske škole g. Vjekoslav Sladović iz Korčule, a drugi učitelj je Petar Padovan iz Veleluke. Upisalo se 42 djece muških i ženskih. Želimo sretan uspjeh na procvat našeg mjesta. Te iste nedjelje proglašena je vijest, da je naš župnik Dr. Ljubo Bačić odlikovan od sv. O, Pape koji ga je imenovao -svojim tajnim pomoćnikom. Mi u tom odlikovanju vidimo ne samo priznanje rada na- šega župnika, nego i počast cijelome mjestu, pak će se drugom zgodom svečanije proslaviti ovo odlikovanje. Diljem svijeta. Velehradski kongres. Dne 29. kolovoza održala se na Velehradu godišnja skupština apostolstva sv. Ći- rila i Metoda. Sastalo se: preko 50- zastupnika apo- stolstva, a zastupane su bile sve biskupije, u kojima je uvedena ova bratovština. Predsjedao je zboru olo- mučki nadbiskup Dr. Prečan. Nakon mnogih referata iz raznih biskupija raspravljalo se o pripravama za V. velehradski kongres, što će se održati slijedeće godine. "Sa tim kongresom bit će spojena velika megjunarodna proslava 1100-godišnjice rogjenja sv. Cirila. Čehoslo- vački biskupi izdat će tom prilikom zajedničku pastirsku poslanicu, Priredit će se velika hodočašća u Velehrad. Česka će vlada izići hodočasnicima iz inozemstva s ve- likim pogodnostima u susret. Pala je misao, neka bi Hrvati i Slovenci: priredili jedno veliko zajedničko na- rodno hodočašće na grob sv.' Metoda. — Sv. Ćiril, čija će se 1100-godišnjica rogjenja do godine svečano proslaviti u Velehradu, umro je 14. veljače 869. u 42. godini svoga života, a 30 dana nakon toga, što je bio posvećen za biskupa u Rimu. Odatle se zaključuje, da £ on rogjen 826. ili 827. godine. za Hamptom Roads. Dr P2 mi je pisao: Dubillot je došao k meni, da ustanovim njegovo čudno ozdravljenje u dva dana. Ono izgubljenih 20 kilograma tjelesne težine on je bio opet stekao. Pomnjivo sam ga pregledao i nijesam više našao nikakve otekline. On se poslije ozdravljenja nije nikako liječio. Pisao mi je pred par dana, da se osjeća posve zdrav. Ja ne mogu da znanstveno utvrdim gangrenoznu infekciju bolesnog dijela njegova organizma za vrijeme nje- gova bolovanja, jer nijesam mikroskopičnom analizom pretražio njegove čirove, pa je moguće, da sam se prevario u konstataciji bolesti. Nu stalno je, itu nema nikakve sumnje, da mu se je kroz mjesec dana iza operacije bolest vidno pogoršavala, da nije mogao da ustane iz postelje, a da je iznenada, izmegju četvrtka u večer i nedjelje u jutro, ozdravio, a da se ne zna ni zašto ni kako.“ Ovo mi je pak pisao Dr. Carlot: .,Vi znate, kakav mi se je povratio moj bolesnik nakon opera- cije. Nije mi drugo ostajalo, nego da mu uštrcavam morfinu. Nakon nekoliko vremena, u Decembru 1923., našao sam ga naglo preobražena. Tvrda je masa na jetri bila vidno opala, a zatim sasvim iščezla, dok je istodobno čitavo tijelo jačalo. Ja sam ga opet vidio ovih zadnjih dana, u Februaru 1926. Imao je bron- hijalnu prehladu, pa sam mu je liječio; ali sam is- koristio tu priliku, da mu opet pregledam jetru. Ne- U proljeću god. 1925. e : ma sada na njoj “nikakve otekline. Bolesnik je > dakle potpuno ozdravio. Težina mu je tijela Znatno narasla i njegovo zdravlje je vrlo dobro. Jasno je dakle, da ako doktori P. i Ch., koji su ga operisali, uzdrže svoj onda izrečeni sud o poganim nabreklinama, treba bezuvjetno priznati, da se ovdje radi o nad- prirodnom ozdravljenju“. Evo napokon zadnje potvrde ozdravljenja, koju mi je poslao Dr. P. 22. Marta 1926. iz Beaume (dć- partement Cote-d' Or): ,Nekoliko vremena iza kako se je povratio iz Pariza, g. Dubillot je došao k meni, da čuje od mene, je li potpuno zdrav. Ja sam pre- gledao čovjeka, koji je pokazivao sve znakove očita zdravlja, koji se nije tužio na ništa, i koji je uvjeravao, da mu je težina tijela u malo znatno narasla. Moje pomnjivo pregledanje nije otkrilo nikakvu abnormal- nost, te sam mu kategorično izjavio, da je potpuno zdrav. Opet sam ga vidio jednu godinu poslije toga i našao sam ga posve zdrava, a znam, da i sada još uvijek uživa izvrsno zdravlje. Suvišno je, da nadodajem, da su i oa i njegova supruga poslije ovog čudnovatog ozdravljenja, koje ima da se istakne kao nadprirodno, postali gorljivim vijernicima. Fali, dakako, mikroškopična analiza; ali se je po svim redovito stalnim simptomima radilo o vrlo zaštar jelu i apsolutno neizlječivu raku“. (Svršit će se). priznaju, da ; je u - maloljetni zločinac žrtva Energičan protest Vatikana. U znak protesta protiv neprestanih šikanacija, osobito onih posljednjih izveđenih od fašista nad katol. omladincima u Italiji, Sv. Stolica je zabranila internacijonalna natjecanja ka- toličkih gimnastičara, koja su se imala održati ovih dana u Rimu i gdje je kanilo sudjelovati 13 raznih narodnosti. Važnost toga energičnog gesta Sv. Stolice leži u tome, što je njime Vatikan dirnuo u živac fa- šističke Italije, koja vrlo ljubomorno čuva svoj prestiž pred vanjskim svijetom. Stoga je shvatljiva bučna reperkusija, što ju je, u ltaliji i vani, izazvao taj jasni protest Vatikana, koji je i ovom prigodom dokazao, da mu je prva i jedina briga čuvanje katolika i njihovih svetinja i da ih je spremau braniti od svih neprijatelja, pa i od — fašista! Prenose se glasovi, da će ostupiti državni tajnik Gasparri, U svijetu se štedi. U Francuskoj je odregjeno, da se u gostionicama ne smije davati gostima više od: dva jela na obroku, čega se riba, meso, jaja i svako pojedino varivo imade smatrati kao posebno jelo. O- graničeni su i jestvenici, na kojima se ne smije nala- ziti više od četiri vrsti mesa i tri variva, ili mjesto jedne vrsti mesa može biti i tijesto. — U ltaliji je uvedena samo jedna vrst kruha i lo crnoga, a zabra njen fini kruh, jer Italija hoće da se riješi gospodar skog ropstva bogatili država. va). iz Jugoslavije. Politička situacija. Kraljevski par otputovao je iz Bleda u Pariz, jer Nj. V. Kralj Aleksandar treba njegu jednog specijaliste zbog zapaljenja vilice. Nje- govim odlaskom iz zemlje kraljevska vlast prešla je na ministarski savjet. Ministar predsjednik Uzunović izjavio je da dok se kralj ne povrati, nema ni rekon- strukcije vlade, već da će se popuniti dvije prazne mi- / nistarske stolice : pravde i vjera. Parlamenat bi se imao _ sastati 4. oktobra, te bi se imalo ukinuti tri ili pet ministarstva. Kako se je združio Davidović i Spaho u_ jednu stranku, tako se sad misli združit. ministar Dr. Nikić sa federalistima, kojima je na čelu D;, Trumbić. Oštar istup šeiova opozicije protiv Vlade Dolaskom g. Dr. Spake u Beograd, užoj opoziciji d se mogućnost da održi korfereuciju posštije Tjemihi Te rija. Konferencija je održana 14. o. mj, a izdau jo | zatim ovaj komunikej: ,Na svojoj današnjoj kl šefovi opozicionih stranaka gg. Davidović, Korošec, Spaho i Jovan Jovanović pretresali su opću situaciju u zemlji i konstatovali da se teško stanje iz dana u dan / pogoršava. Vlada je Skupštini i javnosti dala mnogo _ obećanja, ali nije nijedno izvršlla. Nije ništa učinila“ da se ublaži privredna kriza, koja sve teže pritiskuje narod. O suzbijanju korupcije nije ni malo vodila ra- čuna, već ostavljajući utvrgjene krivce bez odgovornosti, pristaje. da se korupcija i dalje širi i potkapa temelje oslabljenoj narodnoj privredi, državnim finansijama i autoritetu državnih vlasti. Bezakonja partijskoga činov- ništva konstatuju se u najjačoj mjeri, a općinske sa: mouprave se bezobzirno gaze ostavljajući u Bosni, Siavoniji i Vojvodini komesare na upravi općina. Vlada je izbjegla odgovornosti pred Nar. Skupštinom i odlaže njen sastanak sve do posljednjega. roka. Šefovi opo- zicionih stranaka smatraju da teško stanje u zemlji traži da se odmah sastane Nar. Skupština, pa akoi ona ne bude sposobna da zemlju izvede iz nesnosne privredne krize i da je oslobodi korupcije i bezakonja, da se onda narodu pruži prilika da na slobodnim borima sam potraži puta, kojim će se zemlja izlije od ovih zala“. 80-godišnjica Msgra Don Frana Bulića. Na 4, listopada navršuje naš poznati učenjak Msgr. Frano: Bulić 80.-godišnjicu svoga života, ispunjenog radomi žrtvama za znanost i narod, Uz težinu tolikih godina, Msgr. Bulić jednako se osjeća svjež i neumorno radi u sobi svoga Muzeja. Brojni prijatelji i znanci u Splitu; u domovini i izvan njezinih granica, iskazat će Msgr. Buliću i ovom prigodom izljeve ljubavi i štovan Žrtva kina i šundromana. Prošlih dana vodili se je.u Ljubljani poroina rasprava proti 14-godišnji učeniku Il. razr. gim. Ivanu Metelku, koji je pok: kragju novca u mjenjačnici | +ime da je blagajnicu udario gumenom polugom. po glavi te je onesvijestio. raspravi je priznao da je program provale izradio pis meno sa svojim kolegom po uzoru provalnik k u kinu, koji je najrevnije posjećivao. K tomu je jednom mjesecu pročitao preko 100 naji orih roma Državni odvjetnik i optuženikov branitelj Dr. Bri šundliteratur re! nGIGJUO