St. 2

Pisma iz naroda.

IZ KONAVALA. Požar u Poljicima. U petak 24.
rujna oko 8 sati noću najedamput stade se razlijegati
glas kroz mirno selo: ,U pomoć, u pomoć, Kličani
gore I4 Zvono poslije kratka vremena sa svojim glasom
združi se sa očajnim krikoim te prodre do ušiju umornih
ljudi. Kroz kratko vrijeme sakupi se skoro sve muško"
i žensko na mjestu nesreće. Kućica Mare Vujović,
zaklonjena izmegju dvije velike kuće Kličana bijaše u
plamenu. Opasnost je prijetila čitavom skupu Kliča-
novih kuća, jer je ista držala sijeno pod krovom.
Ljudi i žene požitvovno stadoše. gasiti vatru i spasa-
vati iz kuće, što se spasiti dade. Srećom i vjetar okrenu
i pomogne gasiocima, u jutro se vidješe same gore-
vine. Kako je nastao požar za pravo se nezna. Ovom:
prigodom treba istaknuti hvalevrijedno zauzimanje svih
Poljičana sa svojim vrijednim glavarom Mijom Glavićem
na čelu. Ne samo da su odmah svi dotrčali na mjesto
nesreće i pomogli gasiti, već odmah sjutradan sakupiše
se te unesrećenoj opet  urediše i pokriše kuću, a od
općine isposlovaše 1000 Din. pripomoći.

ŠIPAN. Jematva, maslina, lov srgjela, rogači,
suša. Ove godine nitko se ne može da pohvali na
jematvu, jer peronospora, koja je svrhom jula i počet-
kom augusta zahvatila naše vinograde, uništila je i lozu
i plod. Tko je imao galice i radne suage, te poljevao
svrhom jula i početkom augusta, taj je nešto spasio.
Uopće našlo se je grožgja dobra trećina. Vrst vina
bit će dobra.

Masline su dobro zasušile, osobito gdje su tanke
zemlje. Oblice masline u dobrim zemljama su se po-
kvarile, pa neprestano otpadaju, a ongje gdje su zasušile
drže se još dobro. Piculje, kojih je na Šipanu većina,
drže se do sada dobro, pa se svu nadu u njih postavlja.

Naši voigari lošo progjoše ulovom srgjela i ovog
mraka; nijesu se niti najeli dobro, a kamo li tvornici
išta nei Uopće ljetina o ulovu srgjela bila je posve
slaba, pa izdade li nas piculja bit će kuku i pomagaj.

Rogači nas izdadoše; na cijelome otoku jedva
da bude tii vaguna. Cijena i rogaču niska; plaćaju
od 1/2 do 2 Din. kg.

Suša još vlada, te je svako zelje uništeno. Ta
glavna hrana našeg seljaka propade, pa je narod usi.
lovan na dućan da se obrati; to je žalosno.

RAZNE VIJESTI.

sai u Njemačkoj. Ove godine održao se je
jemačkih katolika. Na tom je kongresu
preko 80 tisuća ljudi. Bio je to neke vr-
stoi piegle ze njemačkog katolicizma. Zastupane
su bile sve njemačke katoličke organizacije i sve grane
njemačkog katoličkog pokreta, počevši od vjerskih dru-
štava do njemačke katoličke političke stranke Centruma.
Na t:j kongres su došli njemački kardinali, papinski
nuuc Pacelli i odlični njemački katolički političari, a
megj. njima sam državni kancelar dr, Marks koji je
bio sajoduševljenije pozdravljen. S velikim zanosom
“s rsnici primili pismo sv. Oca, upravijeno kongresu.
ajiragocijenija životinja. Od nijedne životinje
= dobiti toliko novca kao od morskoga kita.
isl) iona Gičlandu daje jednu tonu (tisuću kilo-
grama) ribljih kosti, vrijednih 10 tisuća dolara i 25 tona
ulja (25 tisuća kilograma), vrijednoga oko 2500 dolara.
Stoga je razumljivo, da je lov na dragocijenu životinju
veoria živahan.

Nova puška. Neki tehničar u Berlinu izumio je
novu vrst puške sa 25 metaka bez detonacije. Mjesto
Daruta upotrebio je kondensirani zrak. Za svoj izum
traži 6 milijuna maraka. Pokušaji su uspjeli preko
svakog očekivanja.

 

  

NARODNA SVIJEST*

iz Jugoslavije.

Msgr. FRANE BULIĆ jučer je proslavio svoj
80 rogjendan, Tom prilikom sa svih strana naše do-
imovine primio je ovaj starac učenjak i rodoljub mno-
štvo čestitaka. Iz Danske je primio krassn album slika,
portreta učenjaka arheologa, koji su prošle godine
pohodili Split. I naš list podastro je sveje čestitke, a
donosimo i ovaj sonet: i
Prigodom Osamdesete Godišnjice Života
Dubokog Arheologa - Theologa - Historičara
Presvijetllog Veleučenog Pragospodina
Proi, Don FRANA Dra BULIĆA
Sjeveruo Splita, gdje se slije rijeka,
Pram srušen gradu Cara Diokleciana
Rimskog tad carstva okrutnoga vijeka,
Niz je sad kuća, ko biser kolana
Vodom oblita. Odtud ičkne jeka,
Žuborom Jadra u cjelov Jadrana
Kroz svu Evropu, povjesnih izreka
Nijemog kamenja pod zemljom probrana.
Sretna koljevko, Muža punog znanja,
Historičara, dičnog nam Svečara,
Što proučava : starine, imanja
Sviju naroda i bivših vladara, —
Arheoiogu visokoga zvanja:
Žarke česlitke, svakog Božieg dara!
Split, 4. oktobra 1926. Ant. P. Škarica.

Slavenska Banka. Nad Slavenskom Bankom u
i svim njenim filijalama diljem čitave naše države,
proglašena je odsvojna zabrana i ulagači bespomoćno
čekaju da im se izruči njihova prištednja. Konačna
odluka da li će se još naći jedan izlaz ili će pako
morati doći i do otvorenja stečaja odložena je na
kratko vrijeme. Slavenska banka imala je dioničku
glavnicu od 100 milijuna dinara, posjedovala je neko
vrijeme 24 filijale pa je po njihovom broju odmah do-
lazila iz Prve Hrvatske Štedionice, našeg najvišeg
novčanog zavoda. Osim toga, od svih naših novčanih
zavoda posvetila je najveću brigu našim emigrantima
pa je u Buenos Airesu, kasnije u Rosario Santa Fe
imala i vlastitu filijalu, 'a agenture u svim većim
emigrantskim centrima Južne Amerike. Prema tome
eventualni konačni slom Slavenske banke, tangirao bi
više manje sve naše krajeve i što je glavno taj bi slom
osjetila i naša američka emigracija.

U krugovima, koji su u posljednje vrijeme imali
više nego dovoljao prilike, da upoznaju pravi položaj
ovog novčanog zavoda, šire se glasine da je izgubljen
akcionarski kapital u iznosu od .100 milijuna dinara,
pa čak i rezerve u iznosu od 40 milijuna. Slavenska
Banka je davala milijunske kredite, kao što se sad
doznaje, raznim industrijama samostalno-demokratskim
ustanovama i ličnostima, sve u formi kredita. Zbog
ovoga sloma Slavenske Banke vlada velika zabrinutost
i kod novčanih zavoda, koji su kod nje ulagali svoje
suficite.

Veliki požar u Zemunu uništio je tvornicu koža
Abraham i Sinovi. U noći je nastala u Zemunu panika,
te su svi bježali na ulicu. Šteta iznosi 7 milijuna Dip.
a tvornica je bila osigurana za 4 milijuna Din, kod
društva ,,Rossija Fonsiere“.

Br. 40.

Stečaj Rade Pašića. Nad imovinom Rade Pašića
otvoren je stečaj. Imovina se bez šumskih i rudarskih
koncesija cijeni na 590.000 dinara. Cjelokupna potra-
živanja iznose 14,392.244 dinara. Najveći povjerilac
je Slavenska banka sa 6,580.450 dinara, zatim dolazi
Lomburdna Kreditna banka sa oko 3 milijuna, Od
privatnih lica najviše potražuju gg. Milan Pavlović i
Dragutin Pavlović, industrijalci iz Požarevca, po
1,950.000 dinara.  Potraživanje .g. Svetozara Savića,
sopstvenika rudnika ,Bogovina“, iznosi 653.000 dinara,
ali g. Savić odustao od potraživanja. Potom dolaze kao
povjerenici: g. V. Đurin inženjer sa 350.000. Ostala
su manja potražnja.

Protest dalmatinskih općina protiv ukidanja
sudova. Prošlih dana sastali su se u Splitu predstavnici
dalmatinskih općina Kistanje, Tijesno, Skradin, Vrgorac,
Ston, Orebić, Cavtat, Blato, Perast, Budva, Starigrad,
Vrlika, Knin, Biograd n/m i Hvar, u kojima ministar-
stvo pravde namjerava da ukine sudove, Svi su se slo-
žili da bi to za te krajeve bio vrlo težak udarac. Na
sastanku su douijeli rezoluciju koja je upućena ministru
pravde i svim dalmatinskim poslanicima. U njoj traže
da se dotični sudovi, obzirom na potrebe pučanstva,
ne ukidaju. se

Strašne poplave u Sloveuiji prouzročile si ve-
liku šietu, koja se računa na 15 milijuna dinara. Mnoge
su kuće i mlinovi razoreni. Voda je pokvarila i uni-
štila u dućanima silnu robu. Sava je narasla ža 4 m
visine, a Savina još više. U gornjoj Italiji i nad Tr-
stom, pak u Meksiku, Japanu i po drugim mjestima /
prošli su jaki orkani. Vjetar i jake vode prouzročile su
silne štete.

Nasukao se je parobrod ,Slovenac“ Jadrensket
Plovidbe prošlog Petka na jednom otočiću blizu Hvara,
a to da izbjegne sudar sa jednom lagjicom. Vještim /
manovriranjem kap. Žuljevića nakon malo vremena |
parobrod je oslobogjen nastavio svoj put za Split.

Ribice protiv malarije. Institut za proučavanje
i suzbijanje malarije u Trogiru nabavio je prošle go-
dine iz Španjolske amerikanske ribice nazvane Gam- |
busia affinis. Ove ribice su se u tolikoj mjeri razmnožile,
da ih se je ove godine moglo parazdij 1 i dvadeset
lokava, gdje su se opet nevjerojatno osi
Osim uništavanja komarčevih larvi
u velike čišćenju vode, jer u velik
svu organsku trulež, otimaju uvjete

vodnim životinjicama i bakterijama, a i sami zčvuuu |
u kratko vrijeme nestaje svakog traga. i

Potrošnja struje u Sloveniji. Potrošnja struje |
u Sloveniji naglo raste. Najveće poduzeće ove vrste
,Fala“ kod Maribora, dalo je potrošačima god. 1925.
108 milijuna kilowata a 1926. do 1. rujna za 140 mi-
lijuna kw. Ukupno se u Sloveniji potroši relativno više |
struje nego u Eagleskoj ili Njemačkoj.

Opet po činovnicima. Redovi činovnika veoma“
su uzbugjeni vijestima, koje se zadnjih dana šire po |
štampi i izvjesnim političkim krugovima. Prema tim i
vijestima u novom budžetu imalo bi se predložiti po-
novno sniženje činovničkih doplataka na skupoću, a |
u novi Finansijski zakon imale bi ući odredbe o pro-:
duljenju godina službe do prava na punu penziju, čak |
i o produljenju sticanja prava na penziju. Navodno bi |
se rok za punu penziju produžio na 35 ili 40 godina.
službe, a pravo na penziju tek nakon 20 ili 25 godi- /
na službe. j

s E

 

  
  
  
 
 
  
   
  
   
 
 
 
  

 

 

 

 

 

Stručnjačko mnijenje o nekim nadpriro&nim
ozdravljenjima postignutim zazivanjem
svete Teroze Malenoga Isusa.

Piše: Dr. Le Bec, poćasni hirurg pariške bolnice sv. Josipa
i počasni predsjednik ureda za liječničke konstatacije u Lurdu.
(Nastavak i svršetak, v. br. 38).

Po svim ispravama, koje sam primio od ovih
vjerodostojnih liječnika, cijenim da je isključena svaka
sumnja ob ozdravljenju ovoga bolesnika. Uvjeren sam,

da je nemoguće osporavati skrajnju težinu bolesti,

nasrtljivu prirodu nabrekline i njezinu uništavajuću
snagu dokazanu naglošću širenja, kao i bolesnikovu
iznemoglost ustanovljenu od dvojice liječnika, koji su
ga operisali i sve pomnjivo pratili.

Mikroskopično istraživanje ognojenih čirova ima
svakako veliku važnost, jer se na taj način dolazi
do tako tačne spoznaje, s kakvom se vrstom nabre-
kline ima posla, pa treba doista požaliti, što se to
istraživanje nije provelo. Nu usprkos tomu, ja ne
mogu da zamjerim hirurgu taj hotimični propust, jer
znam, da taj postupak ne bi bio imao korisna uspjeha
za liječenje, a bio bi izložio vrlo ozbiljnoj. pogiblji
život bolesnika, koji mu je bio povjeren. Ustalom,
jedan mi je od dvojice operateura pisao : ,,Konstata-

 

 

cija nam se je činila tako očiglednom, da nijesmo
ni smatrali potrebitim, da izvadimo jedan čir, da ga
mikroskopski pregledamo“.

Ja dakle cijenim, da sam na pravom putu tvr-
deći, da je bolesnik već bio pri tome, da umre od
pogane nabrekline jetre i da nikada nije niko vidio
ozdravljenje od takove bolesti liječničkim znanjem i
vještinom.

A ipak je nabreklina g. Dubillota uistinu iščezla
ima već tomu tri godine. Kamo je pošla ? Neće valjda
niko reći, da se je raširila po krvi, jer gangrenozne
celule imaju to osobito svojstvo, da su otrovne. Njihov

bi prijelaz u krv bio otrovao krvna tjelešca i raširio
otrov_po cijelomu tijelu.

Bolesnik pak nije bio otrovan, on je ozdravio!
Može li se reći, da je nadošla neka nepoznata pri-
rodna sila ? Ne, jer bi bilo trebalo, da ta sila uništi
prirodno svojstvo gangrenoznih celula, biva njihovu
moć trovanja, što bi značilo, da priroda uništava samu

sebe. A mi znamo vrlo dobro, da priroda ne može
samu sebe ni da uništi ni da stvori.

Nije dakle moguće reći, da je ova teška i po-
gana nabreklina iščezla prirodnim putem, nego treba
zaktjučiti, da je nestala nadolaskom nadprirodne sile,
zaživanjem male svetice Tereze iz Lisieux-a.

* * #

   
  
  
 
 
 
 
   
   
   
  
   
   
  

Želim, da upozorim čitatelje na pojavu, o kojoj
nijesam na dulje pisao, a to u pogledu ozdravljenja |
bolesnice od želudčane rane ili ulcera (sestra Luiza.
de St. Germain iz Ustaritza). Radi se o pjesničkom /
izrazu kiša- ruža ; nu meni se čini, da se to nema.
'uzeti u figurativnom, nego u realnom značenju. i

-Evo što se čita u izjavama bolesnice i njezinih“
triju drugarica, koje su boravile s njom u bolesničkoj:
dvorani. Ove su izjave poslužile u raspravi o beati-
fikaciji. Bolesnica je izjavila, da joj se je mala Sestra |
Tereza Malenoga Isusa prikazala četiri puta, i to po.
danu. a ne po noći, po čemu se zaključuje, da to
nije bio san. Drugo je prikazanje bilo 2. Jula 1915.;
Tri drugarice, koje su bile u dvorani, nijesu vidjele.
ništa, ali su osjećale preugodan miomiris, koji se je.
uzdržao u dvorani za tri dana. To su i bolesnica i!
njezine drugarice izjavile pod zakletvom (pred biskupom ;

grada Bayonne (d&parfement Basses-Pyrenćes, u jugo:
zapadnom kutu Francuske). i

10. Septembra 1916. u jutro bilo je novo prika-|
zanje. Sestra Leokadija tvrdi, da je vidjela cvijetnih:
latica ruža najrazličitijih Doja razasutih okolo boles-'
'ničine postelje. Ona se je vanredno začudila, ali joj
je bolesnica rekla: ,Nemoj se preveć čuditi, jer je.
jutros došla mala Svetica i donijela je ove ruže“.

/