St. 2 Pisma iz naroda. IZ KONAVALA. Požar u Poljicima. U petak 24. rujna oko 8 sati noću najedamput stade se razlijegati glas kroz mirno selo: ,U pomoć, u pomoć, Kličani gore I4 Zvono poslije kratka vremena sa svojim glasom združi se sa očajnim krikoim te prodre do ušiju umornih ljudi. Kroz kratko vrijeme sakupi se skoro sve muško" i žensko na mjestu nesreće. Kućica Mare Vujović, zaklonjena izmegju dvije velike kuće Kličana bijaše u plamenu. Opasnost je prijetila čitavom skupu Kliča- novih kuća, jer je ista držala sijeno pod krovom. Ljudi i žene požitvovno stadoše. gasiti vatru i spasa- vati iz kuće, što se spasiti dade. Srećom i vjetar okrenu i pomogne gasiocima, u jutro se vidješe same gore- vine. Kako je nastao požar za pravo se nezna. Ovom: prigodom treba istaknuti hvalevrijedno zauzimanje svih Poljičana sa svojim vrijednim glavarom Mijom Glavićem na čelu. Ne samo da su odmah svi dotrčali na mjesto nesreće i pomogli gasiti, već odmah sjutradan sakupiše se te unesrećenoj opet urediše i pokriše kuću, a od općine isposlovaše 1000 Din. pripomoći. ŠIPAN. Jematva, maslina, lov srgjela, rogači, suša. Ove godine nitko se ne može da pohvali na jematvu, jer peronospora, koja je svrhom jula i počet- kom augusta zahvatila naše vinograde, uništila je i lozu i plod. Tko je imao galice i radne suage, te poljevao svrhom jula i početkom augusta, taj je nešto spasio. Uopće našlo se je grožgja dobra trećina. Vrst vina bit će dobra. Masline su dobro zasušile, osobito gdje su tanke zemlje. Oblice masline u dobrim zemljama su se po- kvarile, pa neprestano otpadaju, a ongje gdje su zasušile drže se još dobro. Piculje, kojih je na Šipanu većina, drže se do sada dobro, pa se svu nadu u njih postavlja. Naši voigari lošo progjoše ulovom srgjela i ovog mraka; nijesu se niti najeli dobro, a kamo li tvornici išta nei Uopće ljetina o ulovu srgjela bila je posve slaba, pa izdade li nas piculja bit će kuku i pomagaj. Rogači nas izdadoše; na cijelome otoku jedva da bude tii vaguna. Cijena i rogaču niska; plaćaju od 1/2 do 2 Din. kg. Suša još vlada, te je svako zelje uništeno. Ta glavna hrana našeg seljaka propade, pa je narod usi. lovan na dućan da se obrati; to je žalosno. RAZNE VIJESTI. sai u Njemačkoj. Ove godine održao se je jemačkih katolika. Na tom je kongresu preko 80 tisuća ljudi. Bio je to neke vr- stoi piegle ze njemačkog katolicizma. Zastupane su bile sve njemačke katoličke organizacije i sve grane njemačkog katoličkog pokreta, počevši od vjerskih dru- štava do njemačke katoličke političke stranke Centruma. Na t:j kongres su došli njemački kardinali, papinski nuuc Pacelli i odlični njemački katolički političari, a megj. njima sam državni kancelar dr, Marks koji je bio sajoduševljenije pozdravljen. S velikim zanosom “s rsnici primili pismo sv. Oca, upravijeno kongresu. ajiragocijenija životinja. Od nijedne životinje = dobiti toliko novca kao od morskoga kita. isl) iona Gičlandu daje jednu tonu (tisuću kilo- grama) ribljih kosti, vrijednih 10 tisuća dolara i 25 tona ulja (25 tisuća kilograma), vrijednoga oko 2500 dolara. Stoga je razumljivo, da je lov na dragocijenu životinju veoria živahan. Nova puška. Neki tehničar u Berlinu izumio je novu vrst puške sa 25 metaka bez detonacije. Mjesto Daruta upotrebio je kondensirani zrak. Za svoj izum traži 6 milijuna maraka. Pokušaji su uspjeli preko svakog očekivanja. NARODNA SVIJEST* iz Jugoslavije. Msgr. FRANE BULIĆ jučer je proslavio svoj 80 rogjendan, Tom prilikom sa svih strana naše do- imovine primio je ovaj starac učenjak i rodoljub mno- štvo čestitaka. Iz Danske je primio krassn album slika, portreta učenjaka arheologa, koji su prošle godine pohodili Split. I naš list podastro je sveje čestitke, a donosimo i ovaj sonet: i Prigodom Osamdesete Godišnjice Života Dubokog Arheologa - Theologa - Historičara Presvijetllog Veleučenog Pragospodina Proi, Don FRANA Dra BULIĆA Sjeveruo Splita, gdje se slije rijeka, Pram srušen gradu Cara Diokleciana Rimskog tad carstva okrutnoga vijeka, Niz je sad kuća, ko biser kolana Vodom oblita. Odtud ičkne jeka, Žuborom Jadra u cjelov Jadrana Kroz svu Evropu, povjesnih izreka Nijemog kamenja pod zemljom probrana. Sretna koljevko, Muža punog znanja, Historičara, dičnog nam Svečara, Što proučava : starine, imanja Sviju naroda i bivših vladara, — Arheoiogu visokoga zvanja: Žarke česlitke, svakog Božieg dara! Split, 4. oktobra 1926. Ant. P. Škarica. Slavenska Banka. Nad Slavenskom Bankom u i svim njenim filijalama diljem čitave naše države, proglašena je odsvojna zabrana i ulagači bespomoćno čekaju da im se izruči njihova prištednja. Konačna odluka da li će se još naći jedan izlaz ili će pako morati doći i do otvorenja stečaja odložena je na kratko vrijeme. Slavenska banka imala je dioničku glavnicu od 100 milijuna dinara, posjedovala je neko vrijeme 24 filijale pa je po njihovom broju odmah do- lazila iz Prve Hrvatske Štedionice, našeg najvišeg novčanog zavoda. Osim toga, od svih naših novčanih zavoda posvetila je najveću brigu našim emigrantima pa je u Buenos Airesu, kasnije u Rosario Santa Fe imala i vlastitu filijalu, 'a agenture u svim većim emigrantskim centrima Južne Amerike. Prema tome eventualni konačni slom Slavenske banke, tangirao bi više manje sve naše krajeve i što je glavno taj bi slom osjetila i naša američka emigracija. U krugovima, koji su u posljednje vrijeme imali više nego dovoljao prilike, da upoznaju pravi položaj ovog novčanog zavoda, šire se glasine da je izgubljen akcionarski kapital u iznosu od .100 milijuna dinara, pa čak i rezerve u iznosu od 40 milijuna. Slavenska Banka je davala milijunske kredite, kao što se sad doznaje, raznim industrijama samostalno-demokratskim ustanovama i ličnostima, sve u formi kredita. Zbog ovoga sloma Slavenske Banke vlada velika zabrinutost i kod novčanih zavoda, koji su kod nje ulagali svoje suficite. Veliki požar u Zemunu uništio je tvornicu koža Abraham i Sinovi. U noći je nastala u Zemunu panika, te su svi bježali na ulicu. Šteta iznosi 7 milijuna Dip. a tvornica je bila osigurana za 4 milijuna Din, kod društva ,,Rossija Fonsiere“. Br. 40. Stečaj Rade Pašića. Nad imovinom Rade Pašića otvoren je stečaj. Imovina se bez šumskih i rudarskih koncesija cijeni na 590.000 dinara. Cjelokupna potra- živanja iznose 14,392.244 dinara. Najveći povjerilac je Slavenska banka sa 6,580.450 dinara, zatim dolazi Lomburdna Kreditna banka sa oko 3 milijuna, Od privatnih lica najviše potražuju gg. Milan Pavlović i Dragutin Pavlović, industrijalci iz Požarevca, po 1,950.000 dinara. Potraživanje .g. Svetozara Savića, sopstvenika rudnika ,Bogovina“, iznosi 653.000 dinara, ali g. Savić odustao od potraživanja. Potom dolaze kao povjerenici: g. V. Đurin inženjer sa 350.000. Ostala su manja potražnja. Protest dalmatinskih općina protiv ukidanja sudova. Prošlih dana sastali su se u Splitu predstavnici dalmatinskih općina Kistanje, Tijesno, Skradin, Vrgorac, Ston, Orebić, Cavtat, Blato, Perast, Budva, Starigrad, Vrlika, Knin, Biograd n/m i Hvar, u kojima ministar- stvo pravde namjerava da ukine sudove, Svi su se slo- žili da bi to za te krajeve bio vrlo težak udarac. Na sastanku su douijeli rezoluciju koja je upućena ministru pravde i svim dalmatinskim poslanicima. U njoj traže da se dotični sudovi, obzirom na potrebe pučanstva, ne ukidaju. se Strašne poplave u Sloveuiji prouzročile si ve- liku šietu, koja se računa na 15 milijuna dinara. Mnoge su kuće i mlinovi razoreni. Voda je pokvarila i uni- štila u dućanima silnu robu. Sava je narasla ža 4 m visine, a Savina još više. U gornjoj Italiji i nad Tr- stom, pak u Meksiku, Japanu i po drugim mjestima / prošli su jaki orkani. Vjetar i jake vode prouzročile su silne štete. Nasukao se je parobrod ,Slovenac“ Jadrensket Plovidbe prošlog Petka na jednom otočiću blizu Hvara, a to da izbjegne sudar sa jednom lagjicom. Vještim / manovriranjem kap. Žuljevića nakon malo vremena | parobrod je oslobogjen nastavio svoj put za Split. Ribice protiv malarije. Institut za proučavanje i suzbijanje malarije u Trogiru nabavio je prošle go- dine iz Španjolske amerikanske ribice nazvane Gam- | busia affinis. Ove ribice su se u tolikoj mjeri razmnožile, da ih se je ove godine moglo parazdij 1 i dvadeset lokava, gdje su se opet nevjerojatno osi Osim uništavanja komarčevih larvi u velike čišćenju vode, jer u velik svu organsku trulež, otimaju uvjete vodnim životinjicama i bakterijama, a i sami zčvuuu | u kratko vrijeme nestaje svakog traga. i Potrošnja struje u Sloveniji. Potrošnja struje | u Sloveniji naglo raste. Najveće poduzeće ove vrste ,Fala“ kod Maribora, dalo je potrošačima god. 1925. 108 milijuna kilowata a 1926. do 1. rujna za 140 mi- lijuna kw. Ukupno se u Sloveniji potroši relativno više | struje nego u Eagleskoj ili Njemačkoj. Opet po činovnicima. Redovi činovnika veoma“ su uzbugjeni vijestima, koje se zadnjih dana šire po | štampi i izvjesnim političkim krugovima. Prema tim i vijestima u novom budžetu imalo bi se predložiti po- novno sniženje činovničkih doplataka na skupoću, a | u novi Finansijski zakon imale bi ući odredbe o pro-: duljenju godina službe do prava na punu penziju, čak | i o produljenju sticanja prava na penziju. Navodno bi | se rok za punu penziju produžio na 35 ili 40 godina. službe, a pravo na penziju tek nakon 20 ili 25 godi- / na službe. j s E Stručnjačko mnijenje o nekim nadpriro&nim ozdravljenjima postignutim zazivanjem svete Teroze Malenoga Isusa. Piše: Dr. Le Bec, poćasni hirurg pariške bolnice sv. Josipa i počasni predsjednik ureda za liječničke konstatacije u Lurdu. (Nastavak i svršetak, v. br. 38). Po svim ispravama, koje sam primio od ovih vjerodostojnih liječnika, cijenim da je isključena svaka sumnja ob ozdravljenju ovoga bolesnika. Uvjeren sam, da je nemoguće osporavati skrajnju težinu bolesti, nasrtljivu prirodu nabrekline i njezinu uništavajuću snagu dokazanu naglošću širenja, kao i bolesnikovu iznemoglost ustanovljenu od dvojice liječnika, koji su ga operisali i sve pomnjivo pratili. Mikroskopično istraživanje ognojenih čirova ima svakako veliku važnost, jer se na taj način dolazi do tako tačne spoznaje, s kakvom se vrstom nabre- kline ima posla, pa treba doista požaliti, što se to istraživanje nije provelo. Nu usprkos tomu, ja ne mogu da zamjerim hirurgu taj hotimični propust, jer znam, da taj postupak ne bi bio imao korisna uspjeha za liječenje, a bio bi izložio vrlo ozbiljnoj. pogiblji život bolesnika, koji mu je bio povjeren. Ustalom, jedan mi je od dvojice operateura pisao : ,,Konstata- cija nam se je činila tako očiglednom, da nijesmo ni smatrali potrebitim, da izvadimo jedan čir, da ga mikroskopski pregledamo“. Ja dakle cijenim, da sam na pravom putu tvr- deći, da je bolesnik već bio pri tome, da umre od pogane nabrekline jetre i da nikada nije niko vidio ozdravljenje od takove bolesti liječničkim znanjem i vještinom. A ipak je nabreklina g. Dubillota uistinu iščezla ima već tomu tri godine. Kamo je pošla ? Neće valjda niko reći, da se je raširila po krvi, jer gangrenozne celule imaju to osobito svojstvo, da su otrovne. Njihov bi prijelaz u krv bio otrovao krvna tjelešca i raširio otrov_po cijelomu tijelu. Bolesnik pak nije bio otrovan, on je ozdravio! Može li se reći, da je nadošla neka nepoznata pri- rodna sila ? Ne, jer bi bilo trebalo, da ta sila uništi prirodno svojstvo gangrenoznih celula, biva njihovu moć trovanja, što bi značilo, da priroda uništava samu sebe. A mi znamo vrlo dobro, da priroda ne može samu sebe ni da uništi ni da stvori. Nije dakle moguće reći, da je ova teška i po- gana nabreklina iščezla prirodnim putem, nego treba zaktjučiti, da je nestala nadolaskom nadprirodne sile, zaživanjem male svetice Tereze iz Lisieux-a. * * # Želim, da upozorim čitatelje na pojavu, o kojoj nijesam na dulje pisao, a to u pogledu ozdravljenja | bolesnice od želudčane rane ili ulcera (sestra Luiza. de St. Germain iz Ustaritza). Radi se o pjesničkom / izrazu kiša- ruža ; nu meni se čini, da se to nema. 'uzeti u figurativnom, nego u realnom značenju. i -Evo što se čita u izjavama bolesnice i njezinih“ triju drugarica, koje su boravile s njom u bolesničkoj: dvorani. Ove su izjave poslužile u raspravi o beati- fikaciji. Bolesnica je izjavila, da joj se je mala Sestra | Tereza Malenoga Isusa prikazala četiri puta, i to po. danu. a ne po noći, po čemu se zaključuje, da to nije bio san. Drugo je prikazanje bilo 2. Jula 1915.; Tri drugarice, koje su bile u dvorani, nijesu vidjele. ništa, ali su osjećale preugodan miomiris, koji se je. uzdržao u dvorani za tri dana. To su i bolesnica i! njezine drugarice izjavile pod zakletvom (pred biskupom ; grada Bayonne (d&parfement Basses-Pyrenćes, u jugo: zapadnom kutu Francuske). i 10. Septembra 1916. u jutro bilo je novo prika-| zanje. Sestra Leokadija tvrdi, da je vidjela cvijetnih: latica ruža najrazličitijih Doja razasutih okolo boles-' 'ničine postelje. Ona se je vanredno začudila, ali joj je bolesnica rekla: ,Nemoj se preveć čuditi, jer je. jutros došla mala Svetica i donijela je ove ruže“. /