st 2
,NARODNA SVIJEST“
Br. 41.
gradu O. Privat Belard. Napose su izragjeni vrlo
umjetno sa krasnim dekoracijama i vrlo poljepšavaju
crkvu 12 Križeva na zidovima crkve.
Pored crkve u crkvenom stilu diže se mali zvo-
nik, Na njemu će biti tri lijepa zvona, nabavljena iz
Ljubljane. Prvo će biti posvećeno Kristu Kralju, drugo
bi. Djevici Mariji, a treće sv. Antunu: dakle kao i ol-
tari crkve. Svečana posveta zvona bit će u nedjelju
četvrtu oktobra (na 24. tek.) poslije podne, a prvi put
će zazvoniti u predvečerje posvete crkve, koja će se
najsvečanijim načinom obaviti na blagdan Krista Kralja,
u zadnju nedjelju tek. mjeseca oktobra. Bit će to van-
redno znameniti i svečani dan za katolike u Beogradu,
koji će moći ponosom stupati u ovu svoju lijepo re-
noviranu i produženu crkvu, da tu obavljaju svoje
pobožnosti, dok se jednoć -ne sagradi veličanstvena
katedrala, koja će u glavnom gradu Jugoslavije biti
dostojnim hramom Svevišnjega, a na diku i ponos
Jugoslavenskih katolika. KB.
Pisma iz naroda.
MANDALJENA u Župi. Proslava bl, Gospe od
Rozarija. Prošle su nedjelje, na osminu blagdana presv.
Rosarija, proslavili naši vrijedni i općenito štovani OO.
Domenikanci u lijepoj crkvi svojega starodnevnoga
samostana na Potoku kod Mandaljene po tradicijalnom
običaju, a uz veliko učešće pobožna naroda, svečanost
svoje glavne Pokroviteljice bl. Gospe od Rozarija. Tiha
je sv. Misa bila u 8/2 ura, a svečana pjevana u 10
ura. Pohvalno je slovo održao poznatom svojom vje-
štinom mp. O. M. Knego, koji je punim pravom cije-
ujen jednim od najboljih propovjednika u našoj biskupiji.
Poslije podne je u 3 sata po prastarom običaju bila
procesija oko vrtne samostanske ograde, nakon čega
su slijedile svečano pjevane letanije i blagoslov sa
Presvetim, Mnogobrojan narod je i u jutro i poslije
podne učestvovao svim činima. Bilo sve na slavu
presvete Djevice, a na duševnu korist nas Župljana !
KORČULA. Teške ekonomske prilike. ,Todore
— svaki dan to gore“ ! Ova stara poslovica ispunja
se na nami evo već tokiko godina. Iz godine u godinu
ovaj otok sve to gore ekonomski propada. Ljetina iz-
14. Vina mije bilo ni za polovinu lanjske,
je su obećavale najljepši rod, sad se
\Ato je bilo jedino uzdanje
Na 6 više zamiru: ni na brodo-
gradilišiivia, si u kamenolomima nema radnje, Lov
srgjela izdao posvema već od nekoliko godina. I tako
se približa baš crna zima. Ima li ko, da se zauzme,
da se bar nešto radnje providi ovom inače radišnom
narodu i da mu se obezbjedi egzistencija ? !
Iseljivanje se od amo nastavlja u masama, pak
ne samo težaci, već i naši zanatlije, primorani nasta-
šicom rada, počeli su iseljivati, tako da će ne samo
naše zemlje, radi pomanjkanja radne sile, opustošiti
dali i tradicijonalni naši lzanati — brodogradnja i
kamenarstvo — posve propasti. :
_ Bečki tehničari bili su i u Korčuli dana 4 o. mj,
sadržavši se pola dana.
Meso nam je napokon pojeitinilo zahvaljujući
konkurenciji tako, da ga sada imamo i po 12 Din.
klg. Samo je pitanje koliko će ovo trajati. Inače smo
do sada plaćali najskuplje meso u cijeloj Jugoslaviji.
OSOJNIK. Veliko i rijetko slavlje — Posveta
nove župne crkve. U Nedjelju dne 3 o. mj. izvršena
je u našem selu, najsvečanijim načinom, posveta nove,
prostrane i lijepe župne crkve Sv. Gjurgja, koju prošle
godine iz temelja sagradismo, a ljetos uredismo, sve
našim vlastitim trudom i žrtvama, te milodarima braće
nam iz Amerike i potporom dobrih kršćana u domo-
vini, bez ikakove pak novčane potpore sa strane države.
__ Posvetu je obavio pomoćni biskup presvij. Vlaho
Barbić, koji se je u tu svrhu k nami potrudio u subotu
u pratnji brojnog klera, srdačno dočekan i oduševljeno
pozdravljen od čitave župe. Čitave noći od subote na
nedjelju u nedalekoj kapeli obavljena su bdjenja uz
brojno sudjelovanje naroda. U nedjelju ranim jutrom
navrvjelo je u Osojnik silno moštvo naroda oda svuda
iz okolice dubrovačke, a susjedna sela dogjoše u gu-
stim povorkama pod crkvenim i hrvatskim barjacima.
Došlo je dapače i dosta pravoslavnog svijeta iz obližnje
Hercegovine. Svakolika ta množina naroda okupila se
je okolo nove crkve urešene lovorom i hrvatskim na-
rodnim bojama, Sveti obredi započeše nešto prije
devet sati, a trajahu neprekidno sve do dva sata po-
slije podne, uz najveću pobožnost i pažnju naroda.
Na novoposvećenom oltaru prvi sv, misu otpjeva žup-
nik Don Stijepo Kusijanović, koji je gradnju nove
crkve zasnovao, uz napore rukovodio i eto sretno do-
vršio. Kod stola Presv. Biskup mnazdravi i zahvali
dala
selu i seljanima na plemenitom uspješnom trudu, a
Biskupu odgovori prekrasnom pučkom nazdravicom
domaćin Pasko Tomaš. Potom su još govorili o, Petar
Vlašić i mjesni župnik. Pod večer oprostiše se od nas
mnogobrojni i mili nam gosti, a pučke zabave potra-
jale su još do kasno u noć, a sve u najuzornijem
redu i miru. U ponedjeljak presv. Biskup podijelio je
Sv. Krizmu mnogobrojnoj djeci iz Osojnika i iz obližnje
Hercegovine, te je za tim posvetio dva zvona, jedno
za našu kapelu BI. D. Marije, a drugo za kapelu Sv.
Ćhila i Metoda u obližnjem hercegovačkom selu Grep-
cima. Izvršiv i sve ostale dužnosti pastirskog pohoda,
oprostio se je presv. Biskup od nas u utorak u jutro
najsvečanije ispraćen od svekolike župe, ostaviv u
svačijem srcu najljepšu uspomenu.
ZAGREB. 50-godišnjica jugoslavenskog šumar-
skog udruženja. Dne 10 o. mj. slavilo je Jugoslavensko
Šumarsko Udruženje svoju pedesetu godišnjicu — pola
stoljeća svojega postojanja — nastavši sintezom šu-
marskih Udruženja, koja su zatečena prigodom Ujedi-
njenja imajućih za osnovicu Hrvatsko Šumarsko Društvo,
osnovano prije pedeset godina. Naše veliko narodno
blago, naše šume povjerene su našim šumarima, da
ih čuvaju i uzgajaju, a našim šumskim industrijalcima
i trgovcima da ih iskorišćavaju, a s tim da šume do-
nesu vlasniku korist, radniku zaradu, narodu kao cjelini
materijalna dobra. Predstavnici našeg šumarstva, pred-
stavnici su velike grane maše privrede, pa je 80-go-
dišnjica njihovog Udruženja ujedno S0-godišnjica pri-
vrednog rada, koji je narodu donio koristi i blagostanja!
Imajući u vidu pedeset godina svoga rada, izdalo je
Jugoslavensko Šumarsko Udruženje Spomen-knjigu u
redakciji profesora Univerziteta Dr. Aleksandra Ugre-
novića. Ova je knjiga dokaz ozbiljnosti naših radenika
na polju šumarstva i iskrene ljubavi za naše šume.
Pridružujuć se mnogim iskrenim čestitarima čestitamo
50-godišnjicu našem Jugoslavenskom Šumarskom Udru-
ženju u živoj želji i nadi, da će naredna 50-godišnjica
donijeti još više dobrih rezultata u šumskoj privredi
našem slobodnom narodu.
Iz Jugoslavije.
Visoko odlikovanje Don Frana Bulića. Prigo-
dom proslave 80:godišnjice života dne 4. o. mj. ovaj
veliki naš učenjak svjetskog glasa primio je od Ni.Vel.
ovaj brzojav: ,Najsrdačnije čestitam 80 godišnjicu Va-
šega života ispunjenog tako korisno za nauku i narod, i
milo Mi je što Vam tom prilikom u znak priznanja mogu
podariti Orden Sv. Save I. stepena. — Aleksandar“.
— Grad Zagreb imenovao ga je svojim počasnim
gragjaninom, a svečar je primio mnoštvo čestitaka ne
samo iz Splita, Dalmacije i cijele naše domovine, već
takogjer iz učenih krugova stranog svijeta. Neka Sve-
Svevišnji podrži još za dugo Msgra Bulića, da nam
bude pronosio slavu širom kulturnog svijeta.
Šovinizam. Za vrijeme smrti i sprovoda pok.
g.ce Smiljane, kćerke g. Sv. Pribićevića, boravila su
Ni. V. Kralj i Kraljica u Parizu, gdje je pokojnica
umrla i bila pokopana. Njihova veličanstva su naredili “
našem poslaništvu u Parizu, da u njihovo ime položi
na lijes vijenac. Vijenac je doista položen, ali su na
vrpcama bile ove riječi: ,Leurs Majestćs le Roi et la
Reine de Serbie“ (što znači: Njihova Veličanstva Kralj
i Kraljica Srbije). Nakon 7 godina ujedinjenja na našem
poslaništvu u Parizu ima ovakovih šovena, koji pred
vanjskim svijetom negiraju našu državu, Pariški do-
pisnik »Obzora«, koji o tom izvješćuje, pozivlje g.
ministra vanjskih posala, da povede istragu i iznagje
toga šovena. Za naše nacijonalne elemente ovakav
postupak, dakako, mije separatizam, nego je separa-
tista i protudržavni elemenat onaj, koji se usudi ovomu
da prigovori. Zanimljivo bi bilo znati, što bi rekli naši
državotvorci, kad bi neko gdje u Parizu bio javno
napisao ,kralj i kraljica Hrvatske“! Ta sam se poklik
»Zivjela Hrvatska“ ili vijanje hrvatske zastave smatra
kod nas separatizmom ? !
+ Don Marin Gjurgjević, umirovljeni učitelj i
svećenik, rogjen na Korčuli g. 1855, preminuo je u
Petak 8. o. mj, na klinici u Zagrebu, kamo je bio o-
tišao radi operacije na oku, ali je megjutim nenadno
obolio i nakon malo dana podlegnuo bolesti u 71. g.
života. Pokojnik ostavlja najljepšu uspomenu u svim
mjestima otoka Korčule i poluotoka Pelješca, gdje je
revno vršio učiteljsku službu za dugi niz godina, a
zatim privatno izučio bogoslovne nauke i zaredio se
za svećenika 1904. I kao učitelj i kao svećenik radio
je puno na dobro naroda na kulturnom polju, a u svemu
prednjačio izglednim svojim životom. Duša mu se raja
nauživala, a ucvijeljenoj svojti i rodbini i naše saušešće !
Politička situacija. Dr. Nikić je dao ostavku,
koju je g. Uzunović primio. U demokratskim krugo-
vima žestoko se kritizira ponašanje g. Uzunovića, koji
je u pitanju Dr. Nikića popustio Radiću, jer da sada
nije moguće iskreno sudjelovanje s radikalima, koji
svaku manju skupinu, koja bi sudjelovala s radikalima,
izigravaju. A i dio radikala osugjuje Uzunovićevo dr-
žanje, jer da je oslabljena borba proti Radiću.
Megjutim je ostavka Dr. Nikića, koja je po tvr-
gjenju i radikala i radićevaca bila sve drugo nego svoje-
voljna, otvorila potajnu krizu vlade. Sada treba popuniti
ministarsku stolicu Dr. Nikića, ktomu je i smrću Dr.
Gjuričića ostala prazna stolica ministarstva pravde, pa
ih sada treba popuniti. Radi toga vodi se boj za mi-
nistarstva. Po jednoj verziji radićevcima bi ostale samo
četiri ministarske stolice, od kojih bi onu agrarne re-
forme dobio Pavle Radić, dok bi se neka ministarstva
izmijenila, pošto bi se izvršila rekonstrukcija kabineta.
U vezi sa tom rekonstrukcijom novine pišu, da se
vlada muči, kako bii na Slovence proširila politiku spo -
razuma, da tako budu zastupani u vladi sva tri naroda.
U petak je u Zagrebu održana sjednica Radićeva
kluba, u kojoj je došlo do oštre kritike vlade osobito
radićevih ministara. Govorilo se je i o uspostavljenju
slranačke organizacije na prijašnju visinu i tvrdoću,
jer je položaj Radićeve stranke u narodu sve slabiji
radi njegove nesretne politike.
Stvaranje i rušenje države. Prigodom kongresa
srednjoškolskih profesora, koji je bio koncem prošlog
mjeseca u Novom Sadu, grad je bio svečano iskićen
zastavama. Državnih zastava bio je vrlo malen broj, a
ogromna je većina bila plemenskih, ito, naravno, srp-
skih. Na ženskoj gimnaziji, gdje je bila kancelarija
kosgresa, premda je to državni zavod, državne zastave
nije bilo, nego se je tu vijala srpska plemenska zastava. :
Na općinskoj je pak zgradi u sredini bila državna, a
s jedne i druge strane srpska i slovenačka; hrvatske |
ni za lijek, premda ima u Bačkoj lijep broj Hrvata, a
Slovenaca gotovo nijednoga. — Za vrijeme boravka.
čehoslovačkih parlamentaraca u Beogradu, srpskih je |
zastava bio pun Beograd; hrvatskih, dakako, nije bilo ;
državnih malo; a za vrijeme njihova boravka u Za-.
grebu, državne su zastave bile veoma brojne, a uz
veći broj hrvatskih, bilo je prilično i srpskih, Ovim
činjenicama me treba komentara!
Protežiranje starokatolika. Stitokatolici su do-
bili višeg vojnog svećenika premca se starokatoliči:
vojnici mogu izbrojiti na prste, Naprotiv grkokatolici
to ne mogu dobiti iako ih ima 70 hiljada. |
Čehoslovački parlamentarci došli su u Beograd
3. ov. uveče. Na 4. je održana svečana sjednica naših.
i čehoslovačkih poslanika, gdje su se primile rezolu«
cije o saradnji obiju parlamenata na kulturno-prosvjet-
nom polju. Dne 8. i 9. tek. čehoslovački poslanici po- |
odiše Zagreb, gdje su im priredili svečani doček.
Konferencije jug. kat. episkopata počele su u
ponedjeljak 11. o. mj. i trajat će čitav tjedan dana,
jer su na dnevnom redu važni crkveno-politički problemi.
Novo žensko katoličko akademsko društvo |
,Domagoj“. Kako doznajemo osnovat će se u skoro.
vrijeme samostatno društvo katoličkih akademičarki na.
zagrebačkom sveučilištu takodjer pod imenom »Do-
magoj«, budući da je broj katoličkih akademičarki ove
školske godine dovoljan, da se ono može konstituirati.
Smanjenje tarifa na prevoz vina. Talijansko j€
Ministarstvo svoj dekret od 9. septembra 1925. kojim
se snizuju tarife za prevoz vina i bačava na veće uda:
ljenosti ponovno produljilo sve do 30. lipnja 1927.|
Radi velike nerodice a ogromnih proizvodnih troškova, |
da se pomogne kukavnom stanju našeg vinogradara
a stime razvija vinske trgovine, bilo bi potrebito
se i kod nas snize tarife na prevoz vina i bačava
g. Uzunović poslao je svim ministrima pismo, u
jem zahtijeva odgovor na predložene Krajačeve pr d.
loge o riješenju gospodarske krize. Vlada će započe
raspravu o gospodarskoj krizi, pak će se vigjeti rane
koje treba zacijeliti.
Uregjenje nedjelnog počinka u Sarajevu. M
nistarstvo za socijalnu politiku je na pritužbu privati nit
i trgovačkih namještenika odredilo, da moraju u
djelje počivati svi obrti, ne gledajuć na vjeroispovi
vlasnika. i
Spor skautskih društava. Ministar prosvjete pi
pisao je odluku, kojom se privremeno zabranjuje svak
rad izvidničkih i planinarskih organizacija po svim
školama u zemlji. Rad je zabranjen uslijed poznatog
spora megju skautskim organizacijama, iz koga je
tekao i rascjep jedinstvenog saveza na dva, koja
megjusobno bila zavagjena. Ova odluka važiće Svt
dotle, dok se ne stvori ponovna jedinstvena organizaciji