Poštarina plaćena u gotovu.
DUBROVNIK, 16. novembra 1926.
Narodna Svijes
God. VIII.
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU,
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.
Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno,
Izlazi svakog Utornika.
Pojedini broj 1 :50 Din.
za odbor
Tisak Dubrovačke Kirvdiske dijete (zast. I. pe — Dubrovnik
Vlasnik - izdavač - urednik:
»NARODNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovnik.
Svjedoci smo jedne strašne tragedije, koja se
događa pred našim očima u ,prijateljskoj“ zemlji.
| Mi nijesmo samo posmatrači dobra i plemenita srca,
koji saosjećamo s onima, koji pate i tragično ginu.
Ta tragedija nije tuđa, ta je tragedija naša. Oni,
kojima velika i kulturna“ nacija krati pravo, da
svojim jezikom govore i Boga mole, koji ne smiju u
svome jeziku da djecu odgajaju, koji ne smiju da
imaju svoje škole i svoja društva, koji moraju da
djecu od 4-6 godina prepuste ,,Balilli“, koji nemaju
pravo ni na imutak ni na život — ti nijesu tuđinci,
| mego krv naše krvi, sastavni dio naroda našega :
Hrvati i braća Slovenci /
Mi nijesmo tuđinci već braća ! Kultura, vjera,
načelo slobode i prava, koji imperativno nalažu, da
| svaki narod ima pravo na život i narodni razvitak,
| sile nas da kategorički protestiramo proti divljaštvu
| i bdarbarizmu, što ga vrše nedostojni članovi nacije,
koja je svijetu dala jakih kulturnih snaga. Mi smo dio
mučenoga naroda, dio koji u slobodi osjeća užasnu
bol, kome grčevite izljeve srca i stisak pesti jedva
svladava hladan razum. Ali neka oni, koji traže
_ maše prijateljstvo, a satira naš rod, budu uvjereni,
da nema nikoga u hrvatsvu, srpstvu i slovenstvu,
| kome bi osjećaj za tragediju naše braće prešao u
| apatiju. Neka znađu, da je ispovjest našeg narod-
| nog pjesnika :
I Slčga ko reče da smo lovor grana...
i Mi jesmo porod vuka i arslana ! —
«ispovjest cijele-rase naše. stena:
Braćo s one strane, ne govorite o umirete !
Sjetite se, da ste sinovi otaca, koji su vjekovima pa-
| čili i krvarili, ali izginuli nijesu. Nema rase, koja bi
| našu uništila. Galeoto Hrvat slomio je mnogo vesala
| zadnjom snagom tijela svoga, ali djeca njegova i
| bez škola svojih, znala su da očuvaju kuću roba oca,
| jer duh oca nije nikada ropski bio.
k Mi s ove strane znamo što nam je dužnost i
kako da je ispunimo. Mi znamo, da je vaš život
naša dužnost, a Hrvat je uvijek znao, pa će i una-
prijeda znati, da svoju dužnost dostojno vrši.
E Vjerujte u Boga i u Jugoslaviju pa umrijeti
| nećete !
| Uspješna borba katolika u Mehiku.
Gospodarski bojkot, koji su proglasili katolici u
'Mehiku kao borbeno sredstvo proti vladinim protuka-
| toličkim zakonima, urodio je lijepim uspjesima. Bojkot
nije bio namijenjen trgovcima i obrtnicima, nego je
njegov cilj bio udariti vladu. Da to dostigne, morao
e udariti najvažnije oporezovanike i njima onemogu-
iti plaćanje poreza. Na taj način gubi vlada svoje
redovite dohoike. To se je eto posrećilo. Vlada je
naletjela na poteškoće, kojima se nije ni u snu nadala.
I Dosadanji uspjesi bojkota. Danas je najveće me-
hikansko društvo, koje imade u zakupu svu kupnju i
prodaju duhana i kojemu je na čelu jedan odrešiti
iramasun, postalo odlučni borac za katoličanstvo i
glavni podupiratelj Saveza za vjersko oslobogjenje.
Neka lutrija, koja je imala glavni dobitak od 125 ti-
uća pesa, utržila je srećaka jedva za 50 tisuća pesa.
laznine za kinematografe su_pojeftinile za 25 posto-
aka. Vlada je zato morala svim kinematografima
oprostiii plaćanje taksa, samo da mogu dalje poslo-
ati. Cijena pivu je pala za polovicu. Jedno od najve-
ćih trgovačkih poduzeća u Mehiku imalo je jednog
dana samo 4 pesa i po primitka.
Vlada je do sada izgubila na dohocima na mi-
lijune. Mehička izvozna trgovina silno je pretrpjela
uslijed bojkota. Uvoz se je veoma snizio. Srebrni peso
je pao u svojoj vrijednosti, To su eto dosadanji uspje-
Si bojkota.
= Organizačija bojkota. Bojkot sa organizirali
vjetovnjaci. Vodi ga »Liga za obranu vjere«. Na čelu
Dojkota je vrhovno predstojništvo trojice muževa. Svaki
d ovih imade po više tajnih namjesnika, koji nastu-
Dati S ohe strane. /
paju odmah, čim prvi ne mogu više vršiti svoje duž-
nosti. Ispočetka je vlada zatvorila tri takova predstojni-
štva jedno za drugim, ali kad je uvidjela, da namjes-
nici niču poput gljiva, napustila je zatvaranje i zatvo-
rene je vodje pustila na slobodu dakako uz prethodno
novčano jamstvo. U svakoj pokrajini je pokrajinsko
vodstvo, koje imade po gradskim ulicama, po opći-
nama i selima svoje pouzdanike. Tim pouzdanicima
povjeren je stalan broj stanovnika, koje moraju nadzi-
rati i stalno izvještavaju, kako se izvršuju naredbe i
upute, Sam predsjednik Calles je time, što je posvema
zabranio svaku službu Božju u nedjeljama, pomogao
bojkot u pokrajini, gdje seljaci običavaju po službi
Božjoj kupovati sve, što im je potrebno na za to pri-
pravljenim tržištima,
Vodstvo bojkota zabranjuje svako kupovanje
nepotrebnih i raskošnih predmeta. Katolici moraju na-
pustiti posjećivanje zabava, kinematografa, ne smiju
igrati na lutriju, nitko ne smije rabiti svoj vlastiti
automobil, jer bi morao svaki mjesec plaćati državi
visoku taksu, jela treba pripravljati što je više moguće
iz domaćih proizvoda, odijela se smiju kupovati samo
ako povjerenik bojkota uvidi, da su neophodno potre-
bita itd.
Za to se je jednostavno i nekrvavo sredstvo veo-
ma brzo oduševilo pučanstvo. Misao, da za obranu
vjerskih prava u javnom životu treba samoodricanja,
izazvala je najveću spremnost za mirno snašanje. Tek
je prošlo nekoliko tjedana, obratili su se trgovci na
predsjednika Callesa i na katoličke biskupe, da se
sporazume.
Jasno je, da je konačni uspjeh odvisan od
ustrajnosti, Vogie bojkota čvrsto vjeruju u pobjedu.
Najveći je uspjeh taj, što su katolici uvidjeli, kakovu
snagu imadu u rukama. Iz crkava su ih izagnali na
ulice. Tu biju oni teški ali ustrajni boj za pobjedu
vjerskog osvjedočenja u javnom životu.
Iz katoličkog života u Beogradu.
(Od našeg beogradskog izvjestitelja.)
1. Beogradski kanonik O. Petar Vlašić dobio je
putem Apostolske Nuncijature slijedeće priznanje od
sv. O. Pape za njegovo djelo ,Psalmi Davidovi“,
Vatikan, 9. oktobra 1926.
Prečasni Očel Vršim časnu dužnost, da objavim
Vašem preč. Očinstvu, da je Sveti Otac veoma rado
primio poklon, koji ste Mu Vi delikatnom mamišlju
ponizno prikazali, to jest Psaltir preveden na hrvatski
jezik te opširno protumačen i rasvijetljen velikom uče-
nošću i katoličkim duhom. — Njegova Svetost zahvaljuje
Vam na ovom dokazu sinovske odanosti i podijeljuje
Vam, u zalog nebeskih dobara, Apostolski Blagoslov.
Uzimljući ovu prigodu bilježim se sa iskrenim
štovanjem Vašeg Preč. Očinstva
preodani u Gospodu
P. Kard. Gaspari.
2. Smrću poletnog mladića, 7; Pavla Šumana
medicinera, o čemu je već bilo govora u »N. Sv.«,
nastala je duboka praznina u redovima katoličkog
gjaštva u Beogradu. Pokojnik je bio duša kat. pokreta
i megju akademičarima i megju srednjoškolcima, tip
idealnog kat. mladića, od koga se mnogo očekivalo u
budućnosti. Njegova je uspomena još živa megju be-
ogradskim kat. gjaštvom kao i megju beogradskim
katolicima uopće. Kroz osminu Mitvog dana, na 8.
tek. Nov. bio mu je priregjen svečani pomen. U 9. s.
bio je pjevani Requiem u stolnoj crkvi, posred koje
je bio podignut mrtvački odar iskićen cvijećem i svi-
jećama. Poslije odriješenja držao je žalobni govor ka-
teheta prof. Magjerec, koji je i misu otpjevao, te je
istaknuo vrline pokojnikove. Iza toga je u »Katoličkom
domu« govorio o pokojniku župnik kan. Vagner, aka-
demičar Krvavica i jedan gimnazijalac, Otpjevana je
takogjer tužaljka. U dvorani je bila velika slika po
nikova obavita crninom i cvijećem. Sv. Misi kao-i po-
menu prisustvovala je sva srednjoškolska Katolička
mladež i svi članovi akademskog kluba sv. Čirila i
Metoda, koji su se preko sv. Mise pričestili, Bio je
prisutan takogjer i preuzv. Ap. Nuncij Mgr.
==olc s e su i knjige. auta sv. rom
AN
aa
netti sa svojim tajnikom, beogradski kaptol i lijep
broj odraslih katolika, a u posebnoj loži stajali su
rasplakana lica roditelji pokojnikovi i drugi nekoji od
rodbine. Turobna svečanost bila je vanredno dirljiva
i vidljivi dokaz koliko je plemeniti pokojnik bio cije-
njen i ljubljen.
3. Franjevački samostan sv. Antuna u Bregal-
ničkoj ul. br. 20 već je posvema dovršen, Svečani
otvor i blagoslov kapelice slijedit će na blagdan Bez-
grješnog Začeća kao i završetak svečanosti u slavu
sv. Frana, koje će se u to doba u Beogradu slaviti,
a o čemu ću Vas potanje drugom zgodom obavijestiti.
4. Jezuitsko gnezdo“ u Beogradu. »Vesnik«
beogradski crkveno-politički list, prenosi u br. 43. od
7. 0. mj. što piše »Zvono«, da se naime ,usred Be-
ograda svija i ,jezuitsko gnezdo“! U Beogradu što
znamo, nema još Isusovaca, kojima se u svakom po-
gledu diči i ponosi Katolička Crkva, pak smo znati-
željni, na što ovim cilja crkveni »Vesnik«. Zar na
proširenu katoličku župnu crkvu, ili na samostan O.O.
Franjevaca, ili ma francuske Asumpcioniste. Zar sve
što je katoličko i »Vesnik« mora da okrsti ,jezuit-
skim gnezdom“ ?! F. B:
Za katoličku štampu.
Prinos jednog obraćenika za katoličku štampu.
»L' Italia«, katolički dnevnik u Milanu, bio je nedavno
upao u novčanu nepriliku i prijetila mu je pogibao
da propadne, ali je nadbiskup kardinal Tosi upravio
dirljivo pismo puku i kleru da ga spase i tako ga
izbavio iz neprilike. Izmegju ostalih prinosa ima i onaj
nekog sifumašnog francuskog čhaaffeura, što ga je
poslao s ovim pismom, o kojemu bi morali razmišljati
svi katolici.
Les Falaises 7. X. 26. Primorske Alpe.
Uzoritosti! Čitajući u današnjem »La Croix«
poziv Vaše Uzoritosti, da spasite katolički dnevnik
»L' Italia«, smatram se počašćenim, što Vam mogu
poslati čedni darak siromašnog katoličkog radnika.
Ja sam prosti chauffeur automobila i bijah izgubio
vjeru te sam bio ostao dvadeset godina daleko od
crkve. Dnevnik »La Croix« priveo me je Bogu i ja
gojim za katoličku francusku štampu kao i za onu
čitavog svijeta takvu zahvalnost, da se smatram du-
žnim odazvati se Vašem pozivu, premda nemam časti
poznavati ni Vas ni Milan ni Italiju. Ali je »Z' /talia«
katolički dnevnik a jer su katolički dnevnici po mom
shvaćanju najmoćnije oružje, da se spase duše, pro-
svijetli svijet i učvrsti kraljevstvo Srca Isusova, ja kao
Francuz, kao prijatelj i brat talijanskog naroda ne
mogu da ne čestitam Vašoj Uzoritosli i ne pošaljem “
Vam svoj čedni obol. Uzoritosti, ja poznam moć dobre
štampe, jer sam se preko nje obratio. Pravi katolički
dnevnik je goruća svijeća posred domaćeg ognjišta,
koja rasvjetljuje pameti i srca. Onog dana, kad sve-
ćenstvo po čitavom svijetu shvati moć katoličke štampe
za proširenje Božjeg kraljevstva i spasenje duša, ni-
jedan svećenik neće zanemariti dužnost, osim ako bude
slijepac, nmehajnik ili nesretnik. Ali takvih svećenika
neće se naći u nikakvoj zemlji, jer je katoličko sve-
ćenstvo preveć pametno i sastavljeno od veoma gor-
ljivih apostola, da ne bi htjeli spasavati i prosvjetlji-
vati svoju vlastitu braću i svoje vlastite sestre svom
jačinom svoga srca i svim žarom svoga uma. Uzori-
tosti, udostojte se sa svim čuvstima moga srca i mojim
molitvama ne samo za uzdržavanje već i za razvoj
dnevnika »Ž' /lalia« primiti istodobno izraz najsmjet-
nijih pobožnih čuvstava u Gospodinu našemu Isusu
Kristu i uvjerenje, da će Vaša Uzoritost znati postignuti
od svetog Oca pape plamenu riječ, da raspali srca
čitavog svijeta. u prilog 1 katoličke štampe. - — £. Garnier.
životne članove i to četiri knjige redovitog izdanja 2
Din., a četiri vanrednog izdanja 20 Din. To je samo
pola cijene inače je knjižarska cijena dvostruka, Novi Vi
\
članovi još se uvijek mogu upisati. Upisnina 7 Din.
jednom za uvijek.
!