,NARODNA SVIJEST“
Br. 46.
Katalonska afera.
Otkriće francuske policije, da je poznati italijanski
izbjeglica Riciotto Garibaldi bio u službi italijanske
špijunaže i da je on za račun ltalije, koja je lime
htjela. kompromitirati odnošaje izmegju Francuske i
Španije, aktivno pomagao katalonske zavjerenike, za
upad iz Francuske u Španiju, pobudilo je u svijetu
veliko interesovanje za katalonski pokret.
Katalonija je Španska pokrajina, koja je od uvijek
težila samostalnijem životu. Katalonski pokret se je
ispočetka sastojao u traženju autonomne pokrajine.
Megjutim jer je centralizacija u Španiji svaki dan
kraća, a diktatura je dovela u pitanje osnovna čovječja
prava, i jer su gospodarske prilike postale neizdržive,
sve to skupa je dovelo do toga, da se katalonski pokret
ne zadovoljava više sa autonomijom, već traži potpunu
samostalnost katalonsku. Zaludu se španski centralisti
trude da dokažu kataloncima, da je njihov jezik samo
narječje španskog jezika, katalonci ostaju uporno pri
svom narodnom pokretu, od -kojeg se nadaju svom
nacijonalnom, kulturnom i ekonomskom procvatu.
Francesco Macia, vogja katalonaca, mislio je da
je došao čas za osnivanje samostalne katalonske repu-
blike i da slomi diktaturu Primo di Rivere. Megjutim
nije imao uspjeha i danas se nalazi u tamnici,
Pisma iz naroda.
STON. Kulturne zabave. Već prošle godine
ustanovljena je u Stonu pozorišna družina sa pjevač-
kom sekcijom. Prirediše nam par uspjelih komedija i
koncerata, koji su upravo mogli služiti na čast njiho-
vom vrijednom i agilnom predsjedniku preč. Dn. K. Bu-
danac. Dne 7. o.m. otvorili su svoju zimsku sezonu sa
šaljivim komadom (Nikola Kos) ,Seljaci u gradu“. Sve
uloge bijahu odigrane upravo glumački. Mokranjac :
Rukovet“ bijaše veoma dobro ispjevan, tako da se
osjetila stalnost svakoga pjevača. Mladom društvu že-
limo najbolji razvitak, te da nas češće razveseli lijepim
programima, a predsjedniku g. Karlu Budanac, želimo
da ga Bog poživi, da se društvo još dugo može da
razvija pod njegovom vrijednom upravom. Stonjanin.
STARIGRAD na Hvaru. Obilan ribolov srgjela.
Ove se je godine ulovilo dosta srgjela, te su se iste
ovih dana prodale. Čeka se brod, koji ima tu robu ukrcati.
Gradnja ceste. Širi se glas po gradu, da će se
sagraditi cesta, koja će spajati Hvar, Starigrad i Jelsu,
tako bi se saobraćaj megju ovim mjestima olakotio,
jer su putevi slabi. Cesta bi se sagradila na starim
llirsko.rimskim putevima, po kojima se danas ide.
Narod bi i tu dobio koju nadnicu, te bi se nekako sa
bijedom borio.
Dosadašnji kapelan mp. O. Lujo Matijaca, po
naredbi dominikanskog Provincijala više nije u kape-
lanskoj službi, buduć je morao olići u misije po otoku
Braču. Pokazao se je revan u službi i tumačenju ri-
ječi Božje kao pravi sin sv. Dominika.
Crkvene vijesti. Naše je mjesto svečano prosla-
vilo 700-godišnjicu sv. Frana sa posebnom trodnevni-
com i veličanstvenim ophodom. Takogjer se je svečano
proslavio i novi blagdan Krista Kralja. Toga je dana
bila i treća jubilarna procesija te je mnoštvo naroda
pristupilo na sv. sakramente i obavilo posvetu i za-
vjeru, da ćemo ostati vjerni Isusu i njegovoj Crkvi, a
boriti se proti najezdi zle štampe i mnogobrojnih ne-
prijatelja Crkve.
LJUBLJANA. Strašna noč u Gorici. Slovenska
Gorica doživjela je u četvrtak 4. novembra o. g. strašnu
noć. Masa fašista oboružana kolcima obišla je gradom
te navaljivala ma slovenske narodne ustanove. Vrata
»Trgovačkoga Doma“ bila su prvim udarcima oborena.
Slovenski natpis fašisti su razbili i napisali: Viva
Italia. Isto tako se dogodilo sa natpisom na Školskom
- domu. U prostorijama Glazbene Matice uništili su fa-
šiste sve: glasovire, stolove, stolice, klupe, knjige,
note. Onda su pod polili bencinom te ga zapalili, Na
sreću su došli vatrogasci i ugasili vatru: Pjevajući fa-
šističke himne masa je sriaja po ulicama i vikala:
»Doli Slovenci | Smrt njima!“ Opet su navalili u
prostorije prosvjetnih društava u ulici Sv. Ivana.
Razbili su i uništili pokućstvo, knjige i časopise razba-
cali. Isto su učinili i uredu političkoga društva ,Edi-
nost“. Iste noći su 3 puta navalili na Katoličku tiskaru.
Prvi put oko 7 sati, drugi put oko 8 sati uveče, a
treći put n 1% poslije ponoći. Bijaše ih oko 200.
Treći put su se dovezli autom i donijeli bencina, da
bi polili tiskaru. Ali nije»im uspjelo. Upraviteljstvo je
zamolilo pomoć u policijskog komesara, koji je poslao
četu vojnika pa se tako nije mogao izvesti napadaj.
Osim napomenutih divljaštva mogli bi ih još nekoliko
spomenuti. Iz Gorice su krenuli fašiste u Solkan, gdje
će slaviti svoj ,plemeniti“ posao nad Slovencima.
se
Iz Jugoslavije.
Orlovi i Strosmajerov dan u Zagrebu. — U
nedjelju 7. studenoga prisusivovali su i hrvatski Orlovi
kod svečanosti prilikom otkrića spomenika biskupu
Štrosmajeru. U povorci je bio zastupan Savez te de-
legati orlovskih društava iz Karlovca, Broda i Lakova
kao i delegati orlovskih društava iz okolice Đakova
u krasnoj seljačkoj narodnoj nošnji. Bila-su prisutna
takogjer zagrebačka orlovska i orlička društva. Orlovska
povorka bila. je najuzornija te je pobudila opću pažnju
* U 4 sata pos. podne priredio je Savez svečanu aka-
demiju u Jeronimskoj dvorani. Dvorana je bila dupkom
puna. Akademiju je otvorio brat Jakovljević, koji je u
lijepom govoru pozdravio prisutnog biskupa pres. g.
Akšamovića prikazavši odnose hrvatskog Orlovstva
prema Crkvi, i u kratkim linijama dosadašnji orlovski
prosvjetni rad, a zatim je sveučilišni profesor Dr.
Andrija Živković krasno prikazao Strosmajerov rad za
vjeru i domovinu, posebno se osvrnuvši na njegove
odnose prema Sv. Stolici i odgovorivši biskupovim
riječima svima .onima, koji Štrosmajera prikazuju u
krivom svijetlu i tako vrijegjaju njegovu uspomenu.
Za vrijeme akademije otpjevao je nekoliko pjesama
odlični Branimirov zbor pod vodstvom g. Pilka Petro-
vića. Akademija je sjajno uspjela i svršila je oko 8
sati na večer. Pres. Akšamović, kojemu su priregjene
oduševljenja manifestacije, čestitao je Orlovima, što
su se dostojno afirmirali i u povorci, kojoj je on išao
na čelu, kao i na ovoj lijepoj akademiji. Pohvalio je
dosadašnji rad Orlovstva i zaželio mu nove uspjehe.
Kod svečanog banketa zastupao je Savez njegov od-
bornik dr. Stjepan Markulin. — Na večer bila je za-
bava zagrebačkog Hrv. Kat. Orla 7., na koju su došli
i delegati iz provincije, megju njimai 14 Đakovčana. U
njihovo je ime govorio društveni predsjednik brat
Bohu. Zabava je i moralno i materijalno uspjela.
Orlovstvo u Zagrebu: svaki dan dobiva novih odu-
ševljenih prijatelja.
Zgodan film. Akcionersko društvo ,Leoflm“ u
Miinchenu nabavilo je i raširilo film ,Asiški prosjak“,
koji u 6 činova prikazuje život i blagotvorno djelovanje
velikoga asiškog siromaška sv. Franje. Ne bi li se i
u Jugoslaviji, posebno pak u našem gradu, mogli
češće prikazivati slični filmovi mjesto kojekakvih senza-
cijonalnih i nemoralnih budalaština, koje truju mladež?
Subvencija za kazališta. Ukupna svota, koju
svake godine država troši u ime subvencija našim. ka-
zalištima, iznosi 30 milijona dinara. To je sve lijepo
i plemenito, paček treba žaliti, što se i više ne troši
u podizanje umjetnosti. Nu mne bi li država mogla
prisiliti razne kazališne trupe, da gostuju i u provinciji ?
Je li pravo, da svi jednako za to doprinosimo, a da
provincije nemaju od toga ništa.
Koliko ima Židova u našoj državi? U Jugosla-
viji ima svega 73.267 Židova, koji su po raznim kra-
jevima ovako razdijeljeni : U Hrvatskoj i Slavoniji ima
ih 21.810; u Vojvodini 21.349 ;,u Bosni i Hercegovini
13.701; u Srbiji 7.800; u Južnoj Srbiji i Macedoniji
6.218; u Sloveniji 1.038, u Megjumurju i Prekomurju
921: u Dalmaciji 412. a u Crnoj Gori 17. Oni su
razdijeljeni u 111 vjerskih općina. Po gradovima naj-
više ih ima u Zagrebu (12.000), pa u Beogradu (9.250)
i u Sarajevu (8.300).
Čuvajmo naše šume. Sad se svuda po Dalma+
ciji posvećuje posebna briga pošumljivanju našeg go-
log krša, a evo je počela sezona, kad se nemilice
krši šuma te se uništuju lakomišljeno mnogi šumski
nasadi. Pozvani organi morali bi na to sada paziti.
Zakon za zaštitu vinogradara. U posljednje
vrijeme se opaža, da se je počelo sve više i više da
prave umjetna vina i time se nanosi velika šteta našim
vinogradarima, čija prirodna vina ostaju neprodana.
Kako u nas ne postoji zakon za zaštitu vinogradara,
to je ministar poljoprivrede sazvao komisiju, koja će
proučiti materijal i napraviti predlog takovog zakona.
U tom projektu se predvigjaju naročito visoke kazne
za one, koji buđu pravili umjetna vina, a biće usta-
novljene posebne anološke stanice, koje će u pojedinim
slučajevima utvrditi, da li je vino prirodno ili umjetno.
i
Iz naših zarobljenih krajeva. U dopisu iz Lju-
bljane donosimo o zlodjelima, koje je počinila u Go-
rici, razbješnjela fašistička rulja, koja nije drukčije
znala da dade oduška svome veselju nad spasenjem
velikog ,duce“, već demoliranjem slaveriskih kullurnih
inslitucija. Dopis popunjamo slijedećim vijestima :
Pošto je rulja prodrla u prostorije ,Trgovskog doma“
proderala je svu opremu narodnog kazališta. Vogje
su dali znati narod. posl. Besednjaku da čisti iz Go-
rice, jer će inače da plati glavom. U Rimu su uhapsili “
nar. posl. Dr. Vilfana. U Pazinu su fašisti uništili
trgovine Matko Korena, Nikole Detelića i Rovisa.
Kada su nar. poslanici Jugoslavenskog Kluba uputili
interpelaciju Ministru spoljnih poslova, odbijena je
hitnost ove interpelacije. Valjda po zahtjevu g. Bodrera,
kao što je doviknuo jedan poslanik. Zadnje vijesti
glase, da je Dr. Vilfan pušten na slobodu.
Izobrazba trgovačkoga i obrtničkoga podmlat-
ka u inozemstvu. Hrvatskom je Radiši uspjelo osi-
gurati daljnja mjesta za nauk naših mladića u inozem-
stvu. U obzir dolaze oni naši mladići, koji su svršili
nižu srednju školu ili barem dva-tri iste; nisu stariji
od 16 godina te inače imadu sve uvjete za izabrano
zvanje. Svi naši mladići u inozemstvu nalaze se u
internatima pod trajnom paskom, tako, da je uspjeh
u svakom pravcu osiguran. Iskustvo nas uči, da je
za napredak mladića puno bolje, ako se nalazi neko
vrijeme u internatu bez namještenja i to vrijeme
upotrebi za učenje stranoga jezika i da se prilagodi
novim životnim prilikama. U dva-tri mjeseca nauči _
toliko, da može nesmetano nastupiti svoj posao. Se-
zona na»kovanja počima oko Uskrsa, a Hrvatski bi
Radiša poslao svoje pitomce početkom siječnja. Ovo
megiuvrijeme nije izgubljeno, jer se to nadoknagjuje
bržim i sigurnijim uspjehom i napretkom u poslu.
Pozivamo sve roditelje, koji žele svoje sinove, ako
odgovaraju gore navedenim uvjetima, odaslati u ino-
zemstvo, a koji su pripravni doprinijeti izvjesnu mate-
rijalnu žrtvu, da se obrate najhitnije na središnjicu
Hrvatskoga Radiše Zagreba Šenoina ulica 16/HI. Cjelo-
kupna opskrba mladići nije skuplja nego u domovini.
Gradske vijesti.
Rapalski dan 12. novembra prošao je skoro ne-.
opaženo u našem gradu. Samo je gradom bilo vidjeti
puno više žandarama nego obično. U Splitu su zapli-
jenjena bila dva letka »Jugosl. Matice«, i naregjeno
da ne smije vijati zastave ua po stijega. Za našom
braćom, koja trpe tolika progonstva, nije nam dopu-
šteno ni plakati. Upravo više nego žalosno!
Naša općina na Strossmayerovoj proslavi. Pri-
godom otkrića Strossmayerovog spomenika u Zagrebu
uz općinu Splita i Šibenika bila je zastupana i naše
općina, te je načelnik Dubrovnika g. Dr. Miho Škvrce.
u ime općine položio vijenac na spomenik.
Lične vijesti. U Petak je otputovao za Makarsku
pomoćni biskup Msgr. Vlaho Barbić, gdje je u Suboiu
obavio posvetu zvona, 4 u Nedjelju sudjelovao pro-
slavi 700-god. sv. Frana. — U Subotu je stigao u
naš grad poznati rodoljub g. Frano Petrinović veliki
dobrotvor rodnog Brača. Sutra putuje za Beograd, te.
se vraća u London.
Imenovanja. Ukazom Ni. Vel. Kralja bili su ime-
novani u Il! grupu Il kategorije porezni upravitelji
Lanza Josip, Mrkušić Miljenko i Zlatko Zanini, a U
Ill. grupu iste kategorije porezni oficijal V. Marušić.
,Gospa od zdravlja“ svetkuje se u stolnoj crkvi;
u Nedjelju 21. tek. Uoči svečanosti u subotuna 4lfa s.
popodne krunica i litanije pred čudotvornom slikom.
BI. Gospe od Porata. Na blagdan u Nedjelju na 51/2 8,
prva sv. Misa, na 6. s. parohijalna; a zatim .se svako!
po sata redaju sv. Mise. Na 10 s. je pjevana sv. Misa,
iza koje slijede molitve pred čudotvornom 'slikom Bl.
Gospe od Porata. Popodne na 4 s. krunica, propovijed
i blagoslov. a
Svečanost ,Gospe od zdravlja“ u crkvi sv. Ni:
kole na Prijekomu obavit će se u Nedjelju 21. tek,
Ujutro sv. Mise bit će u 6% i 7'/a pjevana. Popodn
5 s. blagoslov. : 3
Jedno razjašnjenje o našem kazalištu. Umoljeni
od Uprave Bondinog teatra donosimo slijedeće
Nijedno od muzičkih društava, a ni pozorišna družina
nijesu od Uprave Bondinog teatra dobili pismenu oba«
vijest, da je najamnina za kazelište povišena na 1000
Dinara. Istina je samo, da je jedan član Uprave teatra
kazao, da će biti prisiljeni povisiti najamninu na 1000
Din., jer općina traži, da joj se isplati svota od preko
20.000 Din. za kinematografske predstave, a teatar ne
raspolaže nikakvim novčanim sredstvima. Nadodao je
k.tome, da se molba za ustupanje kazališta podnese
pismeno upravi, pak da će društvo dobiii i pismeni
odgovor. Uprava je Bondinog teatra dolazila uvijek #
susret svim mjesnim društvima, a Dubrovačkoj Filtar
moniji za najveći dio koncerata ustupilo je kazalište
besplatno. Pozorišnoj družini naplaćivala je od 250 50
dinara prama financijalnom_ uspjehu pojedine predst
Društvo »Dubrava« nije se nikad obratilo Upravi
ustupljenje kazališta. Uprava je teatra spravna, da
jek dogje u susret svim domaćim društvima, ali idi
'brovačka općina mora izići u susret upravi
|