I Svice _rebaiiš Poštarina plaćena u gotovu. Br. 48. # Ka go DUBROVNIK, 30. novembra 1926. God. VI. Narodna vijest PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare. Hrvati, što čekate? Naš je politički živet tako daleko zastranio, da čovjek, koji makar samo malo posmatra naš politički razvoj, riješavanje važnih gospodarskih, socijalnih, financijalnih i kulturnih problema, vrlo brzo dolazi do uvjerenja, da naš politički život tvori žrio : demagoga, podvala i samovolja pojedinih ličnosti. Mi smo zemlja kriza, kriza koje nikad ne svrša- vaju, jer smrt jedne dava život drugoj. Te krize žderu miljarde našega novca, stvaraju vlade bez kontrole, kojima kratki život omogućuje zataju najprljavijih djela i onemogućuje kojem rijetkom idealisti, da stvori plan za solidan rad bilo na kojem polju narodne djelat- nosti, Mi smo zemlja neizvjesnosti, u kojoj nijedan kulturni, gospodarski, socijalni pothvat Hrvata i Slo- venaca nije siguran, što će mu donijeti sutrašnji dan. U našoj zemlji nijedan državljanin, nijedna općina, pokrajina nije sigurna da će se izvršiti jedan plan, koji je imao da posluži poboljšanju gospodarstva, prometa, prosvjete, narodnog zdravlja i t, d. Stvari, koje bi se morale riješavati pred parla- mentom, riješavaju se za kulisama i sudbina cijele države odvisna je od toga, kako će se završiti borba dvojice, trojice političara, bilo raznih, bilo same jedne stranke. Intrige i podvale s jedne strane, brbljave, ne- ozbiljne fraze s druge strane stvaraju tako odurnu po- litičku atmosferu, u kojoj uspjehani, neradini pristaše očekuju željno tko će komu ,podvaliti“ i ko će koga prevariti. Naši politički oci prekosili su Machiavellia, naš politički naiod nadvisio je bizantinizam. Al eksperimenti su pogibeljni. Narodi i države je zato, da na njihovim legjima probaju neki svoje ,jake koncepcije“, initi zato da drugima posluže za izvor zarade. i Ne postoji maša država zato, da je jedni kradu, a drugi da stvaraju hegemoniju jednog plemena nad drugim, a treći da proučavaju nestalnost, hirovost, egoistične ciljeve masa, da postanu veliki obretnici »psihologije gomila“. Ne postoji naša država ni zato, da se vajni po- litičari igraju demokracije, parlamentarizma, suverenosti naroda, da ovjenčaju svoje podle duše vijencem velikog podvaljivača i demagoga. Kod nas je ,demokralizam“ fraza. Da sela fraza odstrani iz našeg političkog života, potrebito je da istina duboko prodre u duše našega puka. Istina stvara borce, a borci pobjegjuju. Istina je pak u moralu, a moral u vjeri. Istina i moral stvaraju, uzdržavaju isuna- pregjuju život naroda. Kod nas je savremena politika u laži i nemoralu. Ona svaki dan ima drugo lice, druge ideje, druge metode; ona ponižuje narod, demoralizira ga, stvara pravnu nesigurnost, profesijonalne patrijote, kojima je ,patrijotizam“ zanimanje, koje narod skupo plaća. Danas je demokratizam fraza, jer ne počiva na moralu i prosvjeti. Fraza je, jer ubija dušu, barbari- zuje srce, jer se kuje na profitu. Naš je demokratizam, ne vlada puka narodu odgovorna, već dioničko društvo špekulanata, koji diže sebe pomoću plaćenih razbijača i zakulisnih intriga ,uvaženih“ i ,mjerodavnih“ osob- nosti. : Kod nas je politika stvorena na podvaljivanju, na neiskrenim vezama — na nemoralu. Hrvati katolici, zar hrvatstvo ne može u taj haos da unese svoju pravu luč? Zar da smatramo svoj rod tako niskim, da ga prepustimo da njime, proti nje- govoj duševnosti, barata inkarnirana Podvala i bezdušna Demagogija ?. Zar imamo pravo da se nazivljemo kul- turnim, kad ne vidimo i ne poznamo cilja kud se naš rod vodi? Hrvatska Pučka Stranka još uvijek živi političkom programu, pa zašto joj ne pomažete ? Što čekate? =. aa ća 9 Ovaj našem narodu najmiliji Dan | kalendar već je stigao. Članovi društva sv. Jeronima. dobivaju ,Danicu“ za 6 Dinara, a knjižarska joj je; ijena 10 Dinara. Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno,' 'i pokazuje vam put u svom kulturnom, socijalnom i Izlazi svakog Utornika. Pojedini broj 1:50 Din. za Oi Ma ,Odgovor“ g. Miljenka Vidovića. (To je bilo u » Novom Čovjeku«, br. 54. od 21. XI. 1926.) »Zašto je baš moj pokret, sa svojom Humanošću i Ljubavlju, sa Prosvjetom i Uzgojem u pravdi i po- štenju glavni nišan Vaših neprestanih strijela ?“ Ovo je pitanje upravljeno ,popovima“ (Ja slučajno nijesam »Pop“) i »Narodnoj Svijesti« (u koliko se to na nju i odnaša) kao identičnome pojmu. Dokaz neupućenosti (jer »N. S.« nije glasilo ,popova“). Konstatujem dakle, da je to jedna ,pjesnička fraza“ malo tiepromišljeno i preopćenito izrečena. Uostalom izgleda, kao da mi (i ,popovi“) nemamo pamelnijeg posla nego uzeti za ,glavni nišan“ naših ,neprestanih strijela“ baš po- kret g. M. Vidovića; dokžje megjutim poznat fakat, u koliko smo se navrata i u koliko redaka mi osvrnuli na g. M. Vidovića (i to kad je slučajno u Dubrovniku održao bio svoje predavanje). G. M. Vidović nas (popove, Crkvu, N. S. itd.) pita : zašto ne grmimo na uzročnike i tvorce nemorala, ne progonimo pernogrefske knjige i filmove: ne diže- mo glas proti ratu i megjunarodnoj pljački, zašto ne pripomažemo borbu humancsti za prava čovjekova, za prosvjećenost naroda, za obrazovanost širokih masa. Dakle: zašto ne ustajemo proti Nemoralu i ne unosi- mo Znanje i Prosvjetu u narod. — 1 ovdje nam g. M. Vidović izgleda meupućen, ali ja sam uvjeren, da g. M. Vidović ipak znade koliko su Crkva, koliko popovi, a koliko kat, pokret (ne u galami i reklami, već u tihoj akciji) pozitivno radili i uradili i rade proti Nemoralu, a za narodno Znanje i Prosvjetu, pa ću i opet kon- statovati, da je i to pitanje retoričke naravi, te i opet jedna ,pjesnička fraza“, koja možda miriše na t. zv. demagogiju. — Fakat je (koji izlazi iz duha vremena, a proti tome se duhu g. M. V. najviše buni i s pot- punim pravom), da se gdjekoji ljudi umišliaju kao profete od Boga poslani i da takovi čovječanstvu im- ponuju (kao R. Tagore). Za primjer nam en miniature mogu poslužiti i pjesmice upravljene g. M. Vidoviću u »Novom Čovjeku« (protiv kojih mi nemamo — s re- toričke strane — ništa, nego ih samo spominjemo kao tipičan primjer.) G. M. V. možda misli, da bi bez njega bio propao Morsl u našem narodu (i na kugli zemalj- skoj), da bi propao naš narod u (mini Neznanja i Neprosvjete, da nije došao On — kao t. zv. spasitelj. Stoga možda i govori o ,nama“ ,popovima“ nekako ex catedra čudnovato, u ,pjesničkim frazama“. Ali ja sam istini za velju skromnog mišljenja, da i onaj e- ventualni uspjeh svoj g. M. Vidović mora u biti naj- više da zahvali baš — ,popovima“. Megjutim sam ; Vlasnik - izdavač - urednik : dbor ,NARODNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovnik. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik ne bi nastojao, da to faktički iznese ispred ,kompent- nog foruma“ i ne nastoji je povratiti iz svih svojih snaga na ,pravi put“ (kao što bi učinili ljudi koji rade za Moral, Znanje i Prosvjetu naroda, znajući da je sam narod religiozan), već je mimoilazi ili igaoriše ? G. Vidović dobro za sebe opaža, da je ,meteolog“, jer jedino kao takav može podmetnuti ,popovima“ : »Vi velite: moli i daće Bog, (ja velim: radi i muči se, i ti ćeš izvojštiti“). Ja bar još nijesam uspio doznati, da je igda Crkva preporučala samo molitvu, niti da je širila štrajk radu, ili možda, zabranjivala rad (osim u nedjelju l). Sve protivno | A onda pravi , teolog“ neće preći u ,drugo izdanje“ Luteranstva tumačeći nauk Učiteljev po miloj voljici. Ja ću n.pr. (poput Rćnana) po sv. Pismu dokazati, da nema Boga. E, — non omnes possumus omnia ! »Vi ustremljujete čovjekov pogled vani, u azur atmosfere, ja ga ustremljujem unutra, u dušu čovje- kovu“. — Zar Vjera odbacuje dušu čovjekovu ? Zar se može gledati u ,azur atmosfere“ ako ne kroz dušu? Kojega bi imao smisla Raj ili Pakao bez duša? Slično je tobožnje otkriće g. Vidovića (koje smo već davno čuli), kako se je Crkva ,zakukuljila u forme, u slovo, u dogme, i time napustila život, koji nužno koraca naprijed“, te da ,treba život povezati za vjeru“. U koliko ja znam, Crkva je govorila, da vjera bez dobrih djela (koja sigurno ne mogu biti izvan života I) ne znači ništa. A što se tiče dogma, g. M. V. je isto tako dogmatičan kao i Crkva; ako je taj život, koji ide naprijed, jedno mijenjanje forme, Crkva je uvijek bila napredna; ako je život materijalna ili tehnička kultura, Crkva direktno tamo ne spada, ali se svakom napretku na tom polju veseli; ako je život napredak i usavršavanje duha, Crkva isto tako mijenja i usavr- šava sve svoje izuzevši svoju objektivnu ,dogmu“ — jer istina ostaje uvijek ista. Da završimo: Tako zvana filozofija g. Vidovića ne može odoljeti pravoj filozofskoj kritici. Ja imam svoje posebno mišljenje o njegovom etičkom, a na- pose o pedagoškom radu. (O tome ću posebice pisati, jer mi ovdje ne dozvoljava novinarski prostor stručna razlaganja.) Ja nemam običaj da sve a priori zabacu- jem, (jer se mnoge stvari nogu u svojoj nekorektnosti lako ispraviti). ,Popovi“ i ja slažemo se u gdječemu sa g. Vidovićem: nu dijeli nas početak, svršetak i, ako idemo do pročišćavanja pojmova, ako idemo do same baze (ostranivši sekundarnosti, verbalizam, formalizam, retoriku, ,pjesničke fraze“ itd.) onda nas dijeli i bit- nost u naziranju. KE uvjeren, da je više učinila jedna Ispovjedaonica n. pr Društveno. naučno putovanje u Orient. u našoj Maloj Braći za Moral, Znanje i Prosvjetu na- roda, nego ijedan (pa i istaknuti) pobornik g. M. Vi. dovića (pa i on sam !) i G. M. Vidović htio je, da u šest ,pjesničkih fraza odbije prigovor nekih listova, da je njegov ,pokret bezbožan i protuvjerski“. (Rekoh ,pjesničkih fraza“, jet one zaista nijesu nego to. G. M. Vidoviću nedostaj jedna stalna i dublja filozofija. On je eklektik: ča Rousseau-ov naturalista, čas intuicionista, čas idealista, čas istočnjački sentimentalista itd. itd. To ga do- vodi do naivnosti pa mjesto dokaza rabi retoričke fraze.) I mi priznajemo g. Vidoviću, da on nije ,bezbožan“. Ali njegov Bog jest — Čovjek, slaba imitacija EE] Ubermenscha: ,Za mene je Čovjek vrhunac svega što jeste“. ,I ako igdje imam tražiti Boga i poklonili mu se, tražiću ga u Duši i samo tu ga mogu naći“, On izmegju ovih citata doista govori o nekom Bogu, ali taj Bog (ako se dobro fiksira i ako mu se digne pjesnička fraza“) nije nego jedan t. zv. sinonim za riječ Čovjek ili Duša : to su identični pojmovi, što je svoje vrsti ,stari“ panteizam kroz prizmu budizma. Isto tako mi priznajemo, da g. Vidević nije , protu- vjerski“, ako pod vjerom uzmemo (kao on) katego- ričko pouzdanje naše u Čovjeka = Dušu = Boga. : / Ali, ako g. V. hoće da dokaže kako on nije proti Vjeri | = (i Crkvi), ako mu je stalo do nje, (i uz to ako uvigja, da se prava etika oslanja na religiji), zašto on sam ne / radi preko te vjere i ne oslanja se izričito na nju? lli ako on vjeruje da je ona pošla ,krivim putemi“, zašt % Za godinu 1927 pripravlja odbor siručnjaka-pozna- vaoca Orienta zanimljivo poučno putovanje u Egipat, Palestinu i Siriju. Učesnici putovat će preko: Ljubljane i Trsta u Aleksandriju, te nastaviti put u Kairo i po- red Nila sve gori do Luksora i Assuana. Posjetit će svešto je kakogod zanimljivo putem, osobito grobnicu Thut-Ench-Amona u Tebama, Amonov hram u Karnaku, otok File na granici Sudana i dr. Iz Kaire poći će novom pustinjskom željeznicom u Jerusolim. Za Palestinu odregjenih je punih dva- naest dana. Sa udobnim automobilima posjetiće putnici : sve historijski i vjerski zanimljive i važne krajeve. Na programu je takogjer dvodnevni auto-izlet u francusku Siriju (Libanon-Beirut). a Napokon putnici se vraćaju sa željeznicom iz Heife preko Sueškog kanala u Aleksandriju i u Trst. 11997. Cijelokupni troškovi (vožnja, hrana brez pića, prtljag, ulaznine, bakšiš) iznose Din 18.000. — od “rsta i natrag u Trst. S Rok za prijave do 15. 1. 1927. Prijave se šalju ima naslov : Dr. ANTE JEHART, profesor MARIBOR Sodna ulica 14/il Tamo se dobivaju i sva razjašnjenja te potanji program putovanja. Š Pošto se ne prima više nego 30 učesnika, a 14 je mjesta već zasjednuta, to se preproruča što skoraš- nja prijava. g Za pripravljajući odbor : Dr. Ante Jehart, vodja. mitom nsr nt lnSEsD=IJISEC O E=PR=ERINS Čitavo Putovanje trajat će od 29. 4. do 31. 5.