Poštarina plaćena “u gotovu.
1 - Br. 49. DUBROVNIK, 7. decembra 1926.
God. VIII.
!
!
Narodna
Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno.
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.
Ljački dan
Od visećih problema današnjice jedan od većih
jest : problem omladine, jedan od najvećih: problem
\ buduće inteligencije, današnjeg djaštva. Prva buduća
\ inteligencija bit će današnje djaštvo. Suština problema
odmah jasno iskače: u vrtlogu smjerova i ideja
pogoršanom s liberalno-individualističkim naziranjem neprijateljska parcelacija svih hrvatskih krajeva
| na život, mogu li se Hrvati nadati jedinstveno izgra- Vijeće Hrv. Pučke Stranke stvorilo je zaključak,
_gjenoj inteligenciji, koja će hrvatski narod povesti da Hrv, Pučka Stranka imade i u ovim izborima istu-
savremenu zdravim kulturnim smjerom ? Da li će jed- piti protiv ove neprijateljske parcelacije i u opće pro-
\nom ipak buduća inteligencija sazdati hram zdrave tiv centralističke prosvjetne, socijalno-ekonomske admi-
narodne prosvjete, ili če i dalje kao liberalni bez« nistrativne i zakonodavne politike, U centralističkoj
\kičmenjaci negirajući rušiti sve pozitivne vrednote politici vidi vrhovno vijeće Hrv, Pučke Stranke glavnu
narodnog života ? zapreku razvijanju narodne privrede, glavni povod ko-
Prognoza ovog problema je jasna. Djaci, koji rupcijii socijalno-ekonomskoj krizi svih narod. slojeva.
se sada zanimaju za najbolje nogometske klubove i Raspravljajući o prosvjetnoj i crkvenoj politici
goalmane, za vašarske edicije bljutavog štiva, za pu- današnje vlade, pojedini su govornici iznijeli doku-
stolovne prestave naših ,odgojnih“ kina itd. itd. ne mentarne dokaze, kako vlada podupire starokatoličke
pružaju nikakove ružičaste nude u bolju budućnost. _—; druge prozelitske huškače i masilnike, djelomice
A takvo je naše djaštvo u većini. Današnja liberalna službeno a djelomice preko svojih stranačkih ekspo-
udruženja omladine, što ih naši vlastodršci kao je- nemata i glasila. Hrv. Pučka Stransa osugjuje svako
|dino dozvoljavaju djacima, ne vrše nikakvi zdravi huškanje i rovanje protiv katoličke crkve, te će podu-
| kulturni utjecaj na djaštvo. Mi na njih gledamo bez- zeti sve, da hrvatskim katolicima bude i s političke
nadno i s protestom. strane osiguran vjerski mir i poštivanje vjerskih dje-
i Ipak na ovom tmurnom duševnom horizontu dovskih svetinja.
| zvigjamo jednu svijetlu liniju, jednu plemenitu grupu
djaštva, koje nas napunja utjehom i nadom. To je
|naše katoličko organizovano djaštvo. Dubrovčani
poznaju raprezentante toga djaštva s kongresa, koji
\se prošlih ferija u srpnju održao u Dubrovniku.
Ozbiljno vladanje, discipiina, četverodnevno vijećanje,
— bez galame i parade — tog djaštva ostavilo je u Engleskoj ogroman radnički štrajk:od 2 milijuna rad:
Dubrovniku zamjeran utisak. Preko 500 djaka vla- nika, u Mehiku užasni progoni protiv katolika, u Grč-
|dali su se kao zreli ljudi s ozbiljnim shvaćanjem svoje kej i Turskoj republika, u Francuskoj silno padanje
životue zadaće na polju kulturno-socijalnom, nacio- novčane vrijednosti, koje su već prije pretrpjele Nje-
\nalnom i religioznom. Neka pokuša bilo koja od libe- mačka, Austrija, Peljska i Madžarska. U cijelom se
\ralnih organizacija sazvati jedan kongres djaštva svijetu sve tako kreće kao u nekoj vrtoglavici. Sve se
\sonim tonom ozbiljnosti i uspjehom, onda ćemo im mijenja, samo moć kapitalizma se ne mijenja, ona
\priznati pravo na kulturni odgoj djaštva. Današnje ostaje ista, pače još i veća, nego što je prije svjetskog
\pak liberalne omladinske organizacije, koje na go- rata bila.
dinu prirede nekoliko paradnih ophoda i oko 25 ple- Baš ovo nekoliko zadnjih godina osjeća sirotinja
sova, mi bilježimo kao meodgojne, kojima se ne bi cijelog svijeta sve jače robovanje kapitalizmu. Narod
\smjelo dati u ruke omladina, a kamo li još snonopol sve više osiromašuje, užasni porezi se ubiru, novaca
nad njom. nestaje, zarada se smanjuje, besposlica raste, a kapi-
Nada naša, nada katolika, Hrvata i ispravnih talizam se diže u nevidjenoj snazi. A na čelu današ-
Jugoslovena leži osobito u kat. djaštvu organizo+ njeg svjetskog kapitalizma stoji Amerika. Njoj je danas
\wanom u Katol. Djačkoj Ligi. već cijeli svijet dužnik. Prije rata su Engleska, Fran-
| Najači raprezentant kat. djaštva jest zagrebački cuska i Njemačka bile na čelu svjetskome kapitalizmu,
Domagoj“. U njemu se odgojila elita naše inteli- pa su se radi toga i zaratile.
encije, čije se djelovanje već počinje osječati u svim No u svjetskom se ratu umiješala megju njih
Izlazi svakog Utornika.
Pojedini broj 1:50 Din.
autonomijom, napose hrvatski sabor u Zagrebu. Dos-
ljedno prema tome vijeće osudjuje centralizam i centra-
lističku diobu ma oblasti, koja je vodjena naročito
protiv svih političkih nacionalnih prosvjetnih i soci-
jalnih interesa hrvatskoga naroda, čemu je najbolji
dokaz ocjepljenje Medjumurja od Hrvatske, pripojenje
Kastovštine ljubljanskoj, a Krka splitskoj oblasti, ocjep-
ljenje Boke Kotorske od ostale Dalmacije i uopće
Vlast kapitalizma.
Poslije svjetskog rata nastale su velike promjene.
Po cijelom je svijetu zavladalo veliko političko šare-
nilo: u Rusiji boljštvizam, u Španjolskoj diktatura, u
lizmu. Računa se da danas Amerika ima pedeset mi-
ljardi dolara uloženo u drugim državama. To Americi
nosi samo u kamatima deset puta više godišnje nego
li što. ima jedna manja država državnih troškova na
godinu; A_iko to plaća ? Sirotinja. Sve države moraju
plaćati kamate i otplaćivati dug Americi, a to se utje-
ruje porezima.
Amerika je dala zajmove skoro svim državama,
a osim toga još svojim novcem kupuje i gradi u dru-
gim državama tvornice, željeznice, brzojave, telefone,
elektriku itd. Uza sve to je Amerika još glavna sila i
c sia i & \ u trgovini žita u čitavom svijetu. I na stotinu još dru-
Saopćenja vrhov. vijeća Hrv. Pučke Strauke. Bih načina razaplele su se američke kapitalističke mreže
= 27. studenoga sastalo se u Zagrebu pod pred-
jedanjem predsjednika g. Stjepana Barića vrhovno
vije rvatske Pučke Stranke. Nazočni su bili delegati
i Slovenije, Dalmacije, Bosne i Hercegovine.
statistički izvještaji o stranačkoj organizaciji
te je ustanovljeno, da Hrvatska Pučka
uje stalno iesve bržim koracima u svim
|, Domagoj“, kao najstariji akademski klub na zagre-
\bačkom sveučilištu, slavi 20 godišnjicu svoga djelo-
vanja, pridružuju se i dubrovački katolici i djaci svom
dušom njegovoj slavi, vesele se s njim, jer je on njihov,
oni su njegovi.
8. decembra, na dan katoličkog djaštva, koje se
postavilo pod egidu Marije Bezgriješno Začete, da ga
na čuva čista i moralno zdrava, kao zalog sretnije
udućnosti našeg naroda — pozdravljamo Mahničevu
eneraciju, koja nam sigurnim koracima donosi sret-
liju budućnost.
upada u ropstvo tome kapitalizmu. Gospodarske krize
i nevolje vladaju gotovo po svem svijetu.
Dubrevački parebrodi.
Bosanka, 27/11 prispio u Dublin. Daksa 27/10
M | etputovao iz Šibenika za Buenos Aires. Dubac 27/11
janja bilo je pitanje uče. otputovao iz Casablanca za Pernis. Đubravka 19/11 ot-
ke u budućim izborima putovao iz Norfolka za Casablanca. Federiko Glavić
WW pičke Granke 20 SU prispio u Philadelphiu. Lapad 2/12 -prispio u
padu ooo Sun 18 Oran. Napried 4/12 prispio u Beyrouth. Pracat 30/11
ostaje nepokolebivo na sta- ao uj Aniwerp. Solun 3/12 prispio u Šibenik. Sre-
b
skog ustava tražeći i dalje o 13/11 otputovao iz Manchestera za Hampton Roads.
konodavnom i financijalnom
ranama našeg javnog života. Ovom zgodom, kad Amerika i preotela im prvenstvo u svjetskom kapita-"
po svem svijetu. Svjetski kapitalizam na sve strane.
pod vodstvom Amerike silno raste. Sirotinja sve više kovi.
i priljag, ulaznine, bakšiš) iznose
Srgi 20/11 otputovao iz Londona za Hamoton Roads. x
Vlasnik - izdavač - urednik:
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Antun FIč — Dubrovnik.
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik
Pisma iz naroda.
.ZAGREB. Izbori na sveučilištu. U Nedjelju 21.
pr. mj. obavljeni su na našem sveučilištu izbori za
potporno društvo. [Izbori su se imali obaviti osam dana
prije. To je osujetila grupa ujedinjenih orjunaša, janu-
šićevaca, demokrata i radikala, koja je unišla u pro-
storije odbora i zahtijevala da se primi njihova izborna
lista, a kad odbor to nije htio prihvatit, jer je rok za
prikazivanje lista bio prošao, onda je došlo do velike
galame, u kojoj su bile uništene i liste drugih grupa.
Tako su se izbori morali odgoditi. Naravno da je
zanimanje za izbore bilo veoma veliko i mnogo
veće od lanjskih. Do sada je katol. akad. društvo
»Domagoj« išlo uvijek na ove izbore samostalno. Ali
ove godine bilo je/spravno da ide skupa sa drugim
hrvatskim grupama, da se na sveučilištu iznese izrazito
hrvatska većina, Ali do toga nije došlo, jer hrvatske
grupe nijesu htjele prihvatiti pravedni predlog »Do-
magoja« o neutralnom predsjedniku. — Dok je
lanjske godine udružen s kat. klubom »Vojvodinom«
dobio 121 glas, ove je godine s istim klubom dobio
195 glasova. Ovaj porast »Domagoja« uvjerio je ostale
grupe, da je »Domagoj« sada druga grupa na sveuči-
lištu, a po jakosti prva megju hrvatskim grupama. Na
neozbiljne napadaje federalista i radićevaca ne treba
odgovarati, kad se zna, da su u hrvatskom bloku vo-
dili glavnu riječ radićevci, kojima stranka vodi politiku,
što je osugjuje cio hrvatski narod.
»Domagoju« pak, koji je prigodom svoje 20-go-
dišnjice ovako lijepo napredovao najsrdačnije čestitamo |
Svečana matineja ,Domagoja“ u proslavu 20-
godišnjice svog opstanka na sveučilištu proslavit će se
u srijedu u Glazbenom Zavodu biranim rasporedom.
KOTOR. Još o spomen-ploči Kralju Tomislavu.
Već je prošlo pet mjeseci, otkako je Općinsko Vijeće
zabranilo, da se na općinsku zgradu postavi spomen-
ploča hrvatskom Kralju Tomislavu prigodom hiljadu
godišnjice hrvatskog kraljevstva. To je u eri bratske
sloge i ravnopravnosti na svakog Hrvata bolno djelo-
valo. Odmah se je ma to Hrvat. Radničko Društvo
»Napredak« obratilo crkvenoj vlasti, da bi dopustilo
da se spomen-ploča postavi na crkvu sv. Tripuna.
Kako je pak ta crkva starinski monumenat iz 12 vijeka,
to je crkvena vlast molbu proslijedila putem poglavar-
stva ma ministarstvo za dozvolu. Kako se veći godine
1926. primiče kraju, a proslava je spadala u god. 1925.
to se je društvo »Napredak« obratilo-i na Poglavar-
stvo i u Beograd, ali iz Beograda javljaju, da tamo
molba uopće nije stigla, a na Poglavarstvu ne daju
stalna odgovora. Valja da molba nije bila ni proslije-
gjena, jer inače kroz toliko vremena moglo se je pi-
tanje riješiti. Da se je radilo o kakvoj srpskoj pro-
slavi, bilo bi se radilo punom parom. Ali kad se radi
o hrvatskoj proslavi, onda se oteže i nateže, kušajući
se da se omete i zabašuri. Ovo mora Hrvate još jače
da potakne, da se javno diče i ponose i hrvatskim
imenom i svojom hrvatskom starom slavom.
Društveno naučno putovanje u Orient.
Za godinu 1927 pripravlja odbor stručnjaka-pozna-
vaoca Orienta zanimljivo poučno putovanje u Egipat,
Palestinu i Siriju. Učesnici putovat će preko Ljubljane:
i Trsta u Aleksandriju, te nastaviti put u Kairo i po-
red Nila sve gori do. Luksora i Assuana. Posjetit će
svešto je kakogod zanimljivo putem, osobito grobnicu
Thut-Ench-Amona u Tebama, Amonov hram u Karnaku,
otok File na granici Sudana i dr.
iz Kaire poći će novom pustinjskom željeznicom
u Jerušolim. Za Palestinu odregjenih je punih dva-
naest dana. Sa udobnim automobilima posjetiće putnici
sve historijski i vjerski zanimljive i važne krajeve. Na
programu je takogjer dvodnevni auto-izlet u francusku
Siriju (Libanon-Beirut). s
Napokon putnici se vraćaju sa željeznicom iz
Haife preko Sueškog kanala u Aleksandriju
Čitavo Putovanje trajat će“ od 29. 4,
1927. Cijelokupni troškovi (vožnja, hran
in 18.
Trsta i nalrag u Trst.
5+ Rok za prijave do 15. 1. 1927.
na-nmašlov:
- Dr. ANTE JEHART, profesor MARIBOR
v Sodna ulica 14/il M
/ Tamo se dobivaju i sva razjašnjenja te potanji
program putovanja. \
/ | Pošto se ne prima više nego 30 učesnika, a 14
je mjesta već zasjednuta, to se preproruča što skoraš-
nja prijava.
# Za pripravljajući odbor :
Dr. Ante Jehart, vodja.
rijave se šalju
eno še