Podtarina plaćena u gotovu.
God. VII.
Br. 5
Narodn:
DUBROVNIK, 14. decembra 1926.
$
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.
| Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno.
Izlazi svakog Utornika.
Pojedini broj 1:50 Din.
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik
urednik :
Antun FI& —
Vlasnik - izdavač -
Dubrovnik,
Oblasni izbori i mi.
Uzunović-Radićeva vlada je raspisala za 23. siječnja
iduće godine izbore. za oblasne samoupravne skupštine.
| Kao što je poznato, vlada Pašić Pribičevićeva, vlada
|radikala i demokrata onda još ujedinjenih, u Vidov-
danskom Ustavu pokušala je, da ustanovom oblasnih
samouprava turi surogat narodne autonomije. Ta oblasna
| samouprava, komplementirana još sreskom samoupra-
vom, organizirana je još i naročitim zakonom g. 1922.
| Prvi izbori morali su se provesti još one godine. Strah,
da narod ne vidi bacanje pijeska u oči tom oblasnom
samoupravom i da ne iskaže svoje nezadovoljstvo tom
autonomijom“, učinio je, da tvorci centralističke dr-
žave nijesu za pune četiri godine raspisali izbore za
| oblasne skupštine, pa i kad su ti izbori raspisani,
jedna vladina stranika, grupa g. Stj. Radića, pokazala
(je svoje nezadovoljstvo s raspisom izbora, i tio ne
|samo iz straha, da se njen nazadak u narodu tu
|ne očituje, već iz još većega straha, da narod proved-
| bom oblasnih samouprava u život istom ne osjeti,
| koliki je grijeh stranka g. Radića počinila prihvativši
| centralizam kao temelj državne organizacije, a zaba-
| cujući princip marodnoga ,self gouvernementa“, na-
| rodne autonomije.
Ove oblasne samouprave, makar i nosile zvučno
|ime ,samouprava“ nijesu ono, što su hrvatski i slo-
(venski narod, a možemo reći i srpski narod tražili za
|svoj narodni život. To nije ono, što je naša stranka
1921. i 1922. g. tražila u beogradskom zakonodavnom
tijelu, Mi smo tražili i tražimo i danas, da narod do-
bije vlast_i pravo u ruke, da se zakonodavna i admi-
| nistrativna vlast porazdijeli u jedinice sposobne životu.
|To smo tražili radi što bujnijega marodmog života.
Centralni parlamenat u Beogradu ne može da se bavi
svim pitanjima, koja zanimaju naš narod. Ne može da
narod čeka, da svaki akt ide u Beograd i tamo se
| rješava beskrajno dugo na nadleštvima. Izinegju naroda
\i madležne vlasti valja da bude čim više neposrednosti,
| da bude brža administracija. Mi smo ostavljali centralnoj
vladi i centralnom parlamentu, da vodi skrb o zajed-
ničkim stvarima, ali smo htjeli, da u našim stvarima,
\u stvarima, koje zanimaju samo jedan kraj, samo jednu
| općinu naše države, odlučujemo mi sami. Zato smo
| tražili, da se ustanove široke samouprave za pokrajine
|i za općine.
! Krivnjom gg. Pašića, Pribičevića, Davidovića,
|Dra Spahe i Pucelja i krivnjom g. Radića, koji nije
|u Beograd dolazio, kad je trebalo srušiti centralističku
vladu, primljen je centralistički državni Ustav i naš
narod nije dobio svoje prave samouprave, a u najno-
vije vrijeme govore i o smanjenju autonomnoga op-
\|činskog djelokruga novim zakonom o općinama. Siav-
'|ljanjem sve vlasti u ruke organima ministara provedeno
“je načelo protiv narodne vlasti. I novoustrojene oblasne
skupštine ovisit će o volji jednoga velikog župana ili
ednoga ministra. Narod ne će sam moći raspolagati
ojim novcem u oblasnim skupštinama. Na riarod bit
[će za oblasne skupštine udareni nevi porezi, ali porezi
\|za centralno vodstvo države ne će ipak biti smanjeni.
Tako će narod snositi troškove za skupštine, koje ne
će u stvari imati nego malu kompetenciju.
i Takvim mislima idemo u oblasne izbore. Naša
anka nije kriva za otimanje narodne autonomije. Ali
a onu mrvicu narodne autonomije, koja se nalazi
u današnjim oblasnim skupštinama, moramo se boriti.
Potreba, dnevno osiromašenje našega naroda i teške
\|nevolje, za koje nemaju smisla stranke, koje su narodu
ukrale povjerenje, traže, da u oblasnim skupštinama
budu samo ljudi, koji će znati da čuvaju narod i nje-
govo dobro. I stoga naša hrvatska pučka stranka ide
edra čela na izbore. e :
pi Mi nijesmo poklekli pred centralističkim strankama
. Radića. Mi nijesmo bili u Beogradu nijemi statiste
tentralizma, pa kasnije prelazili u radikale kao gospoda
od zemljoradničke stranke. Mi nijesmo na narodnu
u navalili teške porezne pljačke kao radikali. Mi
mo mij
i i popljuvali na zahtjev za revizijom Ustava kao stranka.
enjali dinare po relaciji 4:1 i tako smanjili
narodnu imovinu za tri četvrline kao Davidovićevi de-
mokrati, Mi konačno nijesmo kao Dr. Trumbić u kon-
stituanti zagovarali progon radićevaca.
Hrvatska Pučka Stranka stupa vedra čela i na
ove izbore; stupa svojim solidno izgragjenim progra-
mom, svojim načelima, kojima i protivnici priznavaju
opravdanost i želi da ovi oblasni izbori budu jako
poticalo za pravu narodnu autonomiju.
Veličanstvena skupština HPS u Sinja.
Veliko djelo blagopok. O. Mije Kotaraša, kato-
lički Dom dobio je prozore i tavan te se je u njemu
mogao održati prošle nedjelje veoma uspjeli sastanak
sumišljenika u veličanstvenoj velikoj dvorani, koja mo-
že primiti sa muzprostorijama 2000 duša. I ako je
veoma loše zimsko vrijeme zapriječilo, padala je kiša
i snijeg, da nijesu mogli doći na skupštinu svi Pučkaši
iz ubave i prostrane Cetine a mislili su doći u sku-
pinama pod barjacima ipak dvorana je bila skoro pu-
na. I sami meprijatelji kažu da je bilo preko 1500.
ljudi. Bilo ih je, koji su udaljeni od Sinja 15 - 20 klm.
Da je bilo lijepo vrijeme zastalno velika dvorana ne
bi bila mogla primiti u svoj naručaj mase naših
Pučkaša, koji su uvidjeli, da su pogriješili davajući
pouzdanje prevrtljivom g. Stipici Radiću. Dne 6.
prosinca bila je preva smotra sile Pučkaša u Sinju i
u Cetini, te će skori oblasni izbori dokazati, da je
duh pok. fra Mije živ u srcima naših dobrih težaka.
Iza kako je Orlovska glazba odsvirala nekoliko
rodoljubnih koračnica otvorio je skupštinu tajnik Pučke
Stranke, mnaslijednik fra Mije, fra Bone dr. Rado-
nić zanosnim riječima. Pozdravlja sve prisutne, a
osobito mile goste, predsjednika Hrv. Pučke Stranke g.
Stjepana Barića, koji je dolulio iz našeg bijelog
Zagreba, pa dičnog općinskog vijećnika Don Bartola
Ganzu i dragog profesora Jurasa. Moli sve da po-
slušaju pomnjivo njihova razlaganja.
Uslijed gromkeg. pljeskanja i poklika živio ! g.
Barić održi jaki svoj govor, u komu je prikazao
strašno izdajstvo Radićevo na Hrvatskoj, koju pomaže
uništili parcelacijom. Kad se sleglo urnebesno pljes-
kanje tajnik Pučke stranke fra Bone zahvaljuje pred-
governiku a daje riječ profesoru Jurasu, koji usred
najvećeg oduševljenja u svom govoru prikaže blagos-
tanje onih država i krajeva gdje se provagja program
Pučke Stranke, a nazadak u onim zemljama gdje ga
nema. Iza stišanog oduševljenja fra Bone daje riječ
don Bartolu Ganzi, koji u svom govoru iznosi ža-
losno stanje, u kojem, živimo i pokazuje na Radića
kao glavnog sukrivca, koji ne smije više biti vogja
Hrvata.
Na to je dobio riječ težak Petar Dedić, koji je
bio zadnjih izbora žestoki Radićevac, ali opaziv kuda
vodi luda politika Radićeva vratio se je H. P. S. i jaki
je njezini pristaša. Usred oduševljenog pljeskanja on
je govorio kako se uvjerio, da HPS jedino valjana
hrvatska stranka, u kojoj će ostati do smrti. Zatim fr. Bone
Dr. Radonić prikazuje razne stranke u državi, i dokazuje
da nijedna ne zaslužuje povjerenje hrvata katolika do je-
dine HPS. te pozivlje svih, da budu agitatori za onu
stranku, koja donosi spas hrvatskom narodu.
Kad je fra Bono svršio svoj govor svi prisutni,
se digoše a Orlovska je glazba u moru oduševljenja
odsvirala Lijepu našu. Dugo se je pljeskalo i podvla-
djivalo H. P.S.injezinim vodjama, Predsjednik Barić
pozvan od naroda održao je odulji govor o ekonom-
skom pitanju u našoj Državi. Iza kako je pri svršetku
ira Bono pozvao sve prisutne da kliknu Hrvatskoj,
predsjedniku Bariću, fra Miji Kotarašu, rastalo se je
mnoštvo puno oduševljenja.
Dubrovački parobrodi.
Bosanka 27/11 prispio u Dublin. Daksa 7/12
prispio u Buenos Aires, Du&ac 8/12 prispio u Pernis.
Dubravka 10/12 prispio u Casablanca. Federiko Glavić
4/12 otputovao iz Philadelphia za Queenstown f. o.
Lapad 10/12 prispio u Casablanca. Napried 5/12 pri-
: spio u Tripoli. Pracat 6/12 otputovao iz Antwerp za
Casablanca. Solun 9/12 prispio u Split. Srebreno 13/11
otputovao iz Manchestera za. Hampton Roads. Srgi
6/12 prispio u Newport Mon. Š
Presjednici biračkih odbora za oblasne izbore
u dubrovačkoj oblasti.
Upravni Sud u Dubrovniku odredio je za pre-
sjednike glavnih biračkih odbora u dubrovačkoj oblasti:
1. Grad Dubrovnik: Spasoje Merlo, presjednik
Okružnog Suda u Dubrovniku.
2. Varoš Blato : Dr, Kuzma Petković, kot. sudac
i poglavica suda u Blatu.
3. Srez Dubrovački bez grada Dubrovnika: Dr.
Šimun Grazio, zem. sudski savjetnik u Dubrovniku.
4, Srez Korčulanski bez varoši Blata : Josip Mat-
ković, kot. sudac i poglavica suda u Korčuli.
8. Srez Makarski: Bracanović Rugjer, zem. sudski
savjetnik i poglavica suda u Makarskoj.
6. Srez Metković: Dr. Ivo Tvrdeić, kot. sudac i
poglavica suda u Metkoviću.
Članovi glavnih biračkih odbora su za izborne
jedinice: br. 1. Dr. Miho Škvrce načelnik općine du-
brovačke, br. 2. Joakin Kunjašić načelnik općine"blatske,
br. 3. Dr. Frano Kesterčanek prisjednik općine dubro-
vačke, br. 4. Dr. Baldo Cviličević načelnik općine
korčulanske, br. 5. Mato Klarić načelnik općine ma-
karske i br. 6. Ante Salacan načelnik općine metkovske
te po jedan za to odregjeni predstavnik svake puno-
važne kandidatske liste.
Za presjednike biračkih odbora učinjen je ovaj
raspored :
1. Grad Dubrovnik, Dubrovnik I.: Ivo Jasprica,
kot. sudija u Dubrovniku; Dubrovnik II.: Dr. Miće
Mičić, odvjetnik u Dubrovniku ; Dubrovnik III :- Pero
Brilli, financ. savj. u Dubrovniku. a
2. Varoš Blato, Blato I. : Ivo Lujak, prav. vježb.
u Dubrovnikw; Blato H.: Dr. Ljubo Kunjašić, odvjet.
u Biatu ; Blato IH.: Dr. Niko Baničević, odvj. u Blatit.
3. Srez Dubrovački bez grada Dubrovnika, Ba-
binopolje: Sveto Barbić, pravni vježb. u Dubrovniku;
Cavtat: Miho Vodopić, pogi. suda u Cavtatu; Čilipi:
Dr. Vaso Birimiša, odvjetnik u Dubrovniku; Gruda:
Ivo Cebalo, prav. vježb. u Dubrovniku; Pločice: Dr.
Antun Buconić, odvj. u Dubrovniku; Gruž: Dr. Ivo
Ucović, I. drž. odvjetnik u Dubr.; Župa: Dr. Matija Vi-
doević, odvjetnički kand. u Dubrovniku; Lopud: Ni-
kola Krekić, kot. sudija u Dubrovniku; Mokošica :
Josip Lujak, pravni vježb. u Dubrovniku; Orašac: Dr.
Frano Ohmučević. Grgurić-Bizzarro, viši zemalj. sudski
savjetnik u Dubrovniku; Trsteno : Eduard Nutrizio,
zem. sudski savjetnik u Dubrovniku ; Slane: Dr. Niko
Perušina, sudija u Dubrovniku; Ston: Pasko Beuta,
zem. sudski savjetnik u Stonu; Smokovljani : Dr. Ante
Perić, odvjetnik u Dubrovniku ; Šipan: Dr. Zvonimir
Stojković u Dubrovniku.
4, Srez Korčulanski bez vatoši Blato. Smokvi-
ca: Ivo Bosnić Kovačević, prav. vježbenik u Blatu;
Janjina : Dr. Ernest Katić, odvjetnik u Dubrovniku ;
Kuna: Dr. Ante Škrabalo, umirov. sudija i odv. kand.
u Korčuli; Korčula: Dr. Roko Arneri, odvjetnik;
Korčuli; Žrnovo: Dr. Juraj Arneri, odvjet. kandidat
u Korčuli; Račišće: Dr. Milenko Franasović, notar u
Orebiću: Baldo Krstelj, zem. sud. sav. i poglav. suda
u Orebiću; Trpanj: Nikola Job, prav. vježb. u Du-
+ brovniku; Velaluka I: Dr. Ivo Karlović, prof. u Trg.
Akademiji u Dubrovniku; Velaluka Il: Dr. Dinko
Giunio, odvjetnik u Korčuli.
5. Srez Makarski. Baškavoda: Dr. Kleme Pu-
harić, odvjetnički kand. u Makarskoj; Igrane: Dr.
Gustav Bogdanović, odvjet. u Makarskoj; Makarska:
Dr. Baro Vranković, odvjetnik u Makarskoj; Podgora:
Dr. Ivan,Vela, odvjetuik u Makarskoj; Tučepi: Dr.
Ivo Uglešić, notar u Makarskoj; Gradac: Ivo Mirko
Castrapelli, zem. sud. savi. u Dubrovniku; Zaostrog:
Petar, Gamulin, sudija u Makarskoj; Dusina: Dr, Niko
Ivanović, sudski prislužnik u Vrgorcu; Kozica: Dr.
Ivo Jelavić, odvjet kand. u Vrgorcu; Ravča: Dr. Ikica
Franić, odvjet. kand. u Vrgorcu; Vrgorac: Dr. Vinko
Miolin, sudija u Vrgorcu. Zavojane: Dr. D. Franić.
6. Srez Metković. Metković: Dr. Mate Košćina,
odvjetnik u Metkoviću; Slivno: Antun Vatavuk, sudija
u Metkoviću; Mali Prolog: Dr. Josip Slamnig, odvjet.
u Metkoviću; Nova Sela: Josip Visković, sudija u
Metkoviću ; Opuzen: Miho Kisić, notar u Metkoviću;
Šarić Struga : “Slavko Braida, prav. vježb. u Dubrovniku.