OR REZEERINSESD

kme

 

 

EEE

 
   
   
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
    
  
 
   

 

pe

Iza osvitka D

 

Broj. 1.

 

 

 

_ Dubrovnik 4. rujna, 1919.

 

 

 

Cijena je listu sa donašanjeni
ove godine K 10.—

 

Určdništvo 1

  

od Dubr. Hrvat.

 

a ul. 290. _Upra

  

   

u kuću O s pošlom e kon

Plativo i uluživo u Dubrovniku —————
Tiskare.

 

 

 

 

Za zahvale i priopćena plača se 1 K K petici redak. — Oglasi

Izlazi svakog četvrtka i para  petit-redak. Odgovorni urednik  N. Panči
asništo Odbor Narodne Svijesti. = — Tisak Dubrovačke

poi broj oO Rade Hrva (e M SK — NE se ne serija PERINI

 

     

 

 

Naša prva riječ.

Novo doba, doba našeg narodnog: prepo-
roda, doba narodne slobode zahtijeva mnogo
pregaoca na političkom, prosvjetnom, ekonom-
skom i socijalnom polju. Ne smijemo ostati pre-
krštenih ruku u velikom i ozbiljnom času našeg
narodnog razvoja, kad sve kroči gigantskim kro-
kom, da se sredi, da se smiri i dogje do žudje-
nog blagostanja. Sveta domovinska, dužnost zove
sve svoje prave sinove, da pregnu svim svojim
silama, te porade odvažno, nesebično, samopri-
jegorno za slobodu, sreću i napredak našeg jugo-
slavenskog naroda.

Kad nam je granula toli željena zora na-
rodne slobode, moramo tu zlatnu, milu i dragu
slobodu učvrstiti, biideći u narodu oru bratsku
slogu, koja će nas učiniti jakim, mogućim .i
silnim. Moramo bocili koprenu zaboravi na sve
ono, što nas je priječilo u zajedničkom radu
i. našemu boljitku. Spas domovine mora biti
vrhovni zadatak našeg rada.

Imajući sve to pred očima pokrećemo list
»Narodnu “Svijest«, da ovdje u našoj jugosla-
venskoj Alerii, na.žalima našeg sinjeg mora, u
starodievnom Dubrovniku, bude svijetla zublja,
koja će nam svijetliti u praskozorju. naše slo-
bode, da bude jak stražar na našem južnom
Jadranu, da bude sjajua luč prave prosvjete, da
Dude smjeli pokretač narodnog gospodarstva,
da bude neustrašivi zagovaratelj na rodnog

 

 

      

 

 

isdinstva. slazi., ie cena l za S
Budit ćemo narodnu svijest; jer lek onaj,

narod, koji je svijestan svoje moći, svoje slo-

bode i svoga imena, taj ne propada lako. uz

sve nepogode, «koje ga susreću na putu njegova
razvoja i napretka. Posvetit ćemo sve svoje sile,
da narodu pružimo pouke na prosvjetnom,  so-
cijalnoin i gospodarskom polju... Ne (ćemo se u-
puštati a Bezkorisne polemike i lične prepirke;
što samo raspiruje strasti, nanosi mržnju, a pri
čem se zaboravlja ma sveopću narodnu korist.
Opće dobro bit će nam vrhovno načelo, od ko-
jeg nećemo ni makac dalje.:

Bit ćemo protivnici svakog radikalizima, do-
laziotom ma bilo 0 strane. Izbjegavat ćemo

Dana...

U rumenom jutarnjem pomoljaju, kad tmine
noćnog mraka odmiču u nepovrat, da se
raspline pred prvim tracima istočnog sunca, po-
zdravljamo Te prvorodjena kćerko zorina —
slavska naša Slobodo ! Tebe — nadu prolitih
suza, utjehu ispaćena roda... Pozdravljamo Te
mi, iz čijih si grudiju od silnika bila iščupana ;
mi, koji rad Tebe bijasmo .grdjeni, gonjeni, tla-
ćeni, davljeni, mrcvareni; mi, koji Ti vjernost
krvlju zapečatismo... — Zdravo da si dugo
željkovano naše ul a

— Ne znate?! — A ne vidite li pred so-
bom ispaćene duše s bolnim urescima iz nesretne
prošlosti, iz kojih još navire pomiješani krik bola
i utjehe, radosti i tuge ?.. Ne susrećete li izja-
gjene borce i patnike naše s kosama posijedje-
lim, s očima izblijedjelim, s kostima isprebija-
nim, s.udima osakaćenim ? ...— Dvojite li ioš ?
— A vi otidite do samote ; pokročite do okopa-
nih humaka po rajbojištima i sustavite pogled
a omim bijelim  zasadjenim krstovima : ovi će

= vam progovoriti ... Čut ćete tamo priču tragike

= jednog naroda. i
_— Ali ne ću. više i plačem niti ću prokli-

 

kulturnu borbu, koja bi mogla škoditi našem
narodnom : jedinstvu. Pošto je seljaštvo : srčika
našeg naroda, nastojat (ćemo, da mu u svemu
budemo pri ruci. Ono će uvijek naći kod nas
zašlite, obrane i savjeta. Riješenje kmetskog pi-
tanja u pjegovu korist bit će nam jedna od
prvih briga.

Bez milosti ustat ćemo na svakoga onoga,
koji bi htio u svoju «ličnu korist izrabiti opće
narodno dobro. U osobne prepirke u toliko ćemo
se upuštavati, u koliko lo bude zahtjevao javni
interes.

»Narodna Svijest« rado će primati svačiji
savjet i otvorit će svoje stupce svakom dobromi-
slećem patrioti Jugoslavenu, u koliko se to ne
bude kosilo sa: moralnim mačelima i općim na-
rodnim dobrom.

Pozivljemo stoga sve prave i iskrene rodo-
ljube i požrtvovne patriote, da nas pomognu
suradnjom, pretplatom i bratskim savjetom.

Narode, prigrli »Narodnu Svijest«, oma će
ti biti pravi učitelj, neustrašivi vodj, iskreni sa-
vjetnik.. Neće dopuštiti, da te iko izrabliuje u
svoje nedolične svrhe, putiti
na dobro moralno i uvjeren
da naše obećanje ne će. ostali na papiru, kako

   

3

 

 

se to obično dogadja, nego ćemo nastojati, da
ih što savjesnije ispunimo na tvoju korist i«pro
cvat naše slobodne i tijeć ne domovine.

 

1, odazovi se našem
onda na čvrstim teme-

 

Poradi zajedno s n
bratskom pozivu, pa

 

 

 

le e zadaće, koja ti se sada, po ke toliko go-
dina ropstva, u slebodi naimneće. Podupri one,
koji iskreno za te rade, i koji te bratski ljube.
Prigrli »Narodnu Svijest« onom ljubavlju, kojom
će ona raditi za te, pa ćemu fada biti ponosti,
da 'smo i mi doprinijeli. jidan kamičak u iz-
gradnji naše velike i moći:e Tugoslavije.

 

 

 

 

U slozi je spas. |

Sada, kad smo postigli \ono, za čim smo
kroz stoljeća čeznuli, narodnu slobodu, trebatda
njati poslije osvitka Dana... Dušom mi se pre-
lijeva melein opojnosti, a s \sana otimlje poj
radosti i sreće... Dajte mi, ćijte, gusle zlatne,
gusle javorove, da pociknem di slatkosti, da za-
pojim pjesmu Života, jer Dan se rodi, a tmine
odbjegoše.. |

. Okovi oo verige se polomiše/..
Marko vaskrsnu .... Uzraduj e Majko ko
potreptaj od ushita slavski nš rode, zaorite vile
planinkinje ! — Suze, slatke suze radosnice...

— Ali ti šutiš, zamišlje si, jel' da potla-

'čeni sine? Zar ti promrzle žile Sunce još ne o-

grija, zamrlu dušu Svijetlo žvota ne obasja? —
Znam ti bol... Zora ti jedu zarudjela, Sunce
te istom o a gle oblai se opet nad tobom
nadviše, 'da zastru crni veo ad razvedrenim ob-
zorjem, da ogorče veselo doekani osvit velikog
Dana :.. Tvoja uda hoće dasadru, tvoju+braću'
da otrgnu, tvoju ponajljepšu djedovinu kopitom
da pogaze... — No počuj!— Pravda ti poru-
čuje — nije zdvajanju, t& tiodolje većim kuš-
njama od ove... Ako se iz tmastih oblačina
groma svi-
;iz tmurnih noći ne-
i zora vedrije bu-
NA. Velkovići

sjajno sunce krije, a poslije nunje i
onda

jetliji dan pomalja,

   
  
 

e kui

_ prva sjednica.
. imala predstaviti zastupnicima. Opozicija je pred-

shvatimo ozbiljnost časa, i ne propustimo ni je-
dne zgode, te se učvrstimo, ojačamo i prosvje-
tlimo. Svak mora u svome krugu, da doprinese
pa i najmanji kamičak da se zgrada našeg narod-
nog jedinstva što bolje sagradi i včvrsti.

Moraju se trgali oni lanci, koji su nas do
sada sputavali; moraju 'se čupati one predra-
sude, koje su nas odvajale ; moraju se odstraniti
ona proračunana poticala, što su nas dovodila
do bratske mržnje, svadje i borbe.

Nerazborito je mišljenje onih, koji misle, da
će jedno pleme našeg naroda zavladati nad dru-
gim. Tri smo brata od jednog jugoslavenskog;
oca i jedne jugoslavenske majke. Tri imena
Hrvat, Sr! Slovenac, to su (tri grane na zajed-
ničkom s 1 jugoslavenskom. Veleizdajničko
djelo čini gmai, koji bi htio separatističku veliku
Srbiju, veliku Hrvatsku ili veliku Sloveniju, jer
tim bi cijepali sile, tim bićopet stvarali: plemen-
sku borbu, koja bi jedino koristila našim du-
šmanima, a nas bi strovalila u propast. Opame-
timo se iskustvom prošlog vremena. Upamtimo
dobro onu narodnu? ko neće brata za brata, on
će tudjina za gospodara. A_ svijestan | narod ne
smije da bude tudje roblje.

Bilo je i bit će grope ilih duša, izroda, koji
će, plaćeni od tudjinca, sijati izmedju nas ne-
slogu, mržnju i sve sad pod krinkom ple-
menskog imena, od krinkom vjere

 

 

 

  

krinkom

   
 

i jednake
jedino volju na-

slaven ; svi ćemo
dužnosti. Naš Vladar vrš
roda, Dakle narod ć zakone, a ne mo)-
gućnici i silnici. Eto, naš je spas u nama sa-
miima. U našoj bratskoj slozi leži srećna buduć-
nost naše domovine Jugoslavije.

 

 

 

 

Politička kriza.

Unutrašnji je politički položaj imao uvijek,
jak utjecaj i ma vanjski položaj jedne države.
Ako je to i prije vrijedilo, tim više vrijedi to

 

opće pravilo danas, kada tek stvaramo svoju na-

cijonalnu državu sastavljenu od triju plemena,
a su sve do nedavna imala svoje posebne
eznje.

Naš je vonjski položaj vrlo težak. Susjedi
naši svi su ujedno i naši neprijatelji. U takovim
bismo okolnostima svi mogli i morali biti složni.
Morao bi .se naći neki temelj na kojemu bi cio
narod mogao suradjivati pri izgradnji nove države,
Stranački interesi i stranačko grupiranje moralo
je biti odgodjeno do iza sklopljenja mira. Me-
 djutim su se dvije struje,, koje se u riarodnom
prestavništvu osjetiše najjačima, stale grupirati.
Dobili smo tako dvije jake stranke t. j. srpsko-
radikalnu _i demokratsku. Nužna je, posljedica
toga bila, da su se ove stale boriti o prvenstvo,
ie potražile saveznike medju drugim manjim
grupama u parlamentu. Dvoboj je dosta dugo
trajao te napokon svršio ostavkom ministarstva.
Demokrati su uzeli prošle sedmice vladu u svoje
ruke, uz pripomoć malenog broja socijalista.
Nova je vlada, ako je htjela parlamentarno vla-

dati, morala dobiti. i većinu u narodnom  pred-

stavništvu. Stoga se je sa napetošću očekivala
parlamenta na kojoj se je vlada

 

ložila, da se vladi uskrati povjerenje ali je od
SS zoo ika, vlada dobila ip ro onom