Sin2 kala, demokratske zajednice i marodnog kluba doći do sporazuma barem u glavnim točkama. Uslovi nar. kluba, pod kojim bi stupio u kabi- net ovi su: 1. Da se donese zakon o jedinstve- noj vojsci; 2. da se to pitanje riješi novim za- konom ; 3. da u paritetu narodne banke učestvuju sve pokrajine; 4. da se izvrše promjene u sa- dašnjoj hrvatskoj vladi. Radikali su podastrli ove uslove: 1. da se izvodjenje agrane reforme po- vjeri g. Draškoviću; 2. da se 5 portfelja u ko- alicijonom kabinetu ustupe radikalima; 3. ako predsjedništvo i dalje ostane klubu demokratske stranke, onda da radikali dobiju portfelj ministra unutrašnjih djela. Grupa jugoslavenskog kluba nije do sada uzimana u kombinaciju, jer se to- me protive socijalisti, koji i u novom kabinetu imadu da zadrže tri portfelja. Jug. klub stoji na stanovištu: 1. da se promijene vlade u Hrvat- skoj, Bosni i Hercegovini pa Dalmaciji, da se tamo pozovu na vladu sve stranke kojih zastup- nici neka skupa zaključuju o svim važnijim po krajinskim pitanjima, a tako bi bila dana garan- cija za objektivno i nepristrano upravljanje zem- lje. 2. glede agrarne reiorme stoji klub na radi- kalnom stauovištu. Pitanje treba rješavati ozbiljno i uzevši naravno, u obzir potrebe i prilike veli- kih posjednika. ali u prvom redu seljaka, koji treba zemlju. Izvodjenje reforme mora biti ne- pristrano. a ne kao do sada sdmo u korist jed- ne stranke. Dok ovo pišemo možda se je već našla formula zajedničkog rada za čim svak čezne. Nažalost vidimo, da i stranački pa i osobni in- teresi igraju veliku ulogu i to u časovima, kad nam treba kompaktnosti i zajedničkog rada. Dopisi. Iz Župe. Više slavenske uzajamnosti.*) Novine su više puta donosile, kako'se u Českoj, osobito u Pragu, brinu za naše djake,' te prate naše poli- tičke i gospodarske prilike. Česi su u pravom misle vraća. To su dokazali ne samo ri- ječinia 0.40 i djelima. — A kako mi dokazu- jemo naše brastvo Česima ? Istina, da imamo za njih dosta lijepih riječi, ali djela fale. Primjera ne treba tražiti na daleko. Česi su utemeljili društvo za gradnju kupatišta na Srebrnomu u Župi. Na čelu toga društva stoje odlične osobe koli česke toli naše, kao vrlo zaslužni liječnik prof. Jediička, presjednik česke sokolske općine Dr. Scheiner, naš načelnik Dr. M. Čingrija, te poznati naš slikar prof. V. Bukovac i drugi. Takova poduzeća donose u svakom po- gledu cijeloj našoj okolici veliku korist. Naši će radnici, seljaci, ribari, kočijaši, trgovci imati stalnu zaradu i veliki c bilak, a da ne govorimo o pa- robrodima i željeznicama, jer stranci putnici do- nose i ostavljaju novac, čime se podiže blago- stanje pučanstva. Gospodarstvo, obrt i trgovina se unapredjuje i povećaje, valuta se poboljšava i tako redom. Bilo se je stoga madati, da će takovom poduzeću, koje će piti velika blagodat za cijelu okolicu, a napose za Župu, doći svak u susret, a osobito stanovnici Župe. Na žalost vidimo nešto baš obratno. Kod nas se ne misli na sutra, već svak hoće, da odmah danas za sebe izvuče najviše koristi, pa još se čini po- teškoća. Ne samo što se u opće zahtjeva velika uadnica, već se i robi postavljaju pretjerane ci- jene, Gaijiće su neki i do toga došli, da prave štete ! U zadnje doba i sa prodanim nam zemiji- štem počelo se je praviti razne makinacije, kako bi se to nama oduzelo, a drugomu dalo, pa i ako su od nas novce primili. U tom poslu čini se, da imaju udjela neki ratni trgovci, Ballet neprijatelji seljaka. U blizini kupališta nalazi se pusta »Gori- čina«, po kojoj ništa ne raste, budući sama hrid i kamenje, tako da je i za pašnjak najmanje pri- kladna. Golet »Goričine« kvari opći lijepi utisak, što ga prima svaki putnik pogledom na divnu * binijera, NARODNA SVIJEST okolicu, i zato je samo društvo zamolilo Pogla- varstvo, da mu na njegov trošak dozvoli pošu- miti »Goričinu«. Od 21 vlasnika one puste go- leti sama su sedmerica pristala, a svi su se drugi usprotivili? Dapače se je jedan izjavio, da će, netom se tamo što posadi, u noći sve poguliii! Takovih se primjera i više nalazi. A zašto sve to ? Je li to pametno s jedne strane raditi proti vlastitom interesu, a s druge opet straue kakova je to susretljivost prama društvu českog naroda ? Bili i to utvrdilo naše uzajamne odnošaje ? Otvorite ljudi oči, te pogledajte i shvatite svoju veliku korist u budućnosti, pa se kanite sličnih čina, koji bacaju slabo svijetlo na Vašu seljačku prosvjetu. UNE *) Opaska uredništva. Na molbu i na odgovornost g. dopisnika donosimo, a žao nam je ćuti, da je takova što moguće, u našoj pitomoj Župi. Važnost rada naše brače Čeha i korist koju če u najkraćoj budućnosti donijeti Župi i Dubrovniku uredjeno kupalište na Srebrnomu uemože se sada ni iz daleka omjeriti, pa zato preporučamo svaku su- sretljivost poduzetnom društvu. Kotor. Ovih je dana skoro neopaženo došlo do promjene na upravi kotorske općine. Uspostav- ljeno je staro općinsko vijeće nadopunjeno ne- kim novim mladjim vijećnicima i prisjednicima. Za »presjednika« opštine (biva načelnika) izabran je g. Gjuro Vukotić, dosadašnji prvi prisjednik. Titulatura se je djelomično promijenila. ali je ostao stari djelokrug, pa nam se čini suvišnom i preuranjenom ovakva promjena naziva, dok se eventualno ne promjeni čitav općinski zakonik. Bez sumnje je inače zdrava pojava, da se ovakvi izbori prave bez stranačkog animoziteta, te da općinu predstavljaju ljudi raznih stranaka, koji su voljni da rade. Polje je rada ogromno, pa smo znatiželjni, koliko će se nastojati udovoljiti životnim potrebama gradjanstva — ili će sve da ostane kod toga, da se udovolji osobnoj ambiciji. Velaiuka, 8. rujna. (Ispod tudjinskog jarma). Nekako krado- mice, uza svu skrupoloznu budnost talij. kara- došla su ovamo dva broja »MNarodne Svijesti«. Kolali su potajno od ruke do ruke mnogima i obradovali smo se tom novom listu na našem slavenskom jugu. Čltajuci »N. S.« časkom zaboravljamo, da živimo u sramotnom ropstvu. Uistinu ropstvo, kakova ni pod Turčinom nije bilo. Sve što na hrvatstvo ili iugoslavenstvo potsjeća progonjeno je nemilice, i jedva da nam se dopušta materinskim jezikom u kući razgo- varati i u crkvi Bogu se moliti. Pet velikih tali- janskih zastava svagdano se po zgradama, gdje talij. vojska stanuje, vije, da ti oči kopaju. Ali, hvala Bogu, narod je svijestan. Ni cigli jedan, da bi ma iz daleka simpatizirao za prekomor- skim našim susjedom, već je sve zadahnuto du- hom čisto hrvatskim odno$no; jugoslavenskim i sve počam od sitne dječice do sijedih staraca željno čeka dan svoga oslobogjenja. : Uvjeravali nas pridošli iz Dubrovnika i Splita, da će taj sretni dan biti 25. kolovoza; a i neki su znaci bili za to. Opažala se priprema talij. mornarice za odlazak, pa smo mislili, da će od- mah nastupiti naša jugoslavenska vojska. Potajno se šile naše trobojnice, spravljale narodne ko- karde, svjetlali instrumenti glazbe, bili u pripremi mužari: sav narod zahvatila neka grozničava na- petost... kad, jadi naši crni, mjesto naše voj- ske, eto dva bataljuna talij. kopnene vojske, koji razvitim barjacima pregjoše preko varoši, pa je- dan bataljon ostao u Velojluci, a drugi krenuo u Blato. U narodu zavladala potištenost, kuće se zatvorile, kao da je u svakoj kući osvanuo mr- tvac, ni žive duše nije više bilo vidjeti toga dana po prostranoj obali i trgu Veleluke osim mado- šlih talij. vojnika, koji se čudom čudiše velikome mjestu a bez živih bića. Kad će i nama granuti sunce slobode ? Kad ćemo moći radosne duše-razviti našu hrvatsku i jugoslavensku troboju ? Dao Bog bilo to čim prije. — Z0 Bix2 Hvar, 9. ruj. Žalosni se prizor odigrao u našem. mjestu pri odlasku tal. mornarice i dolasku tal. infan- terije. Šačica naših izroda, od kojih skoro svi svršavaju ua ić, spravila im svečani rastanak i priček. Po svojim kućama izvjesili talij. zastave, ' talijanaška glazba (radije karikatura glazbe i radi broja i radi slabog sviranja) koncertirala na obali, a nekoje djevoike namiguše cvijećem ih darivale. Naravski nije manjkalo povika: »Evviva Lesina italiana, ev. Dalmazia italiana« itd. Hrvati su bolna srca gledali iz prikrajka taj prizor, koji je inače slaba svjedočba talijanstvu ovog grada, jer uza sve, da je od talijanaša došao na obalu ko je mogao i ne mogao nije ih ipak u sve bilo | više od stotine. Kamo devetnaest stotina gragja- na? Vidit će ih se već, kad naša jugoslavenska vojska ovamo dogje. -—— Or. s Gornja Župa. (Stari sistem). Austrija je u svoje vrijeme rekvirirala lovačke puške, pištolje, noževe i slič- no. Vlasnicima, su ispuštene prigodom predaje dekave tobože cedulje, kojima će ih opet moči tražiti natrag. Već su se na žalost za vrijeme rata rasprodavali mnogi od takovih predmeta, što je svekako privatno vlasništvo. Propala je Austrija, ali je ipak ostao njezin sistem. Ovijeh_ dana su trojica iz okolice kupila u Ercegnovome »ispod ruke« neke lovačke puške i to za cijenu od 160-250 K po komadu. Jedan od istih tražio je sa ceduljom svoju predanu pušku, ali mu je odgovoreno, da se ne može dobiti | Trebalo! bi unijeti malo svijetla u ovaj nečisti posao, toliko više što je na sličan način propalo mnogo dra- gocjenih uresnih predmeta dok su vlasnici ostali sa — ceduljama l Luka šipanjska. Rado primismo »Narodnu Svijest«. Dopada nam se puno prvi broj, pa proslijedite udarenom stazom. Amo ove godine loša ljetina srdjela, a / od maslina se ne možemo tužit. Podje li u redu, / što obećaje, bilo bi ulja i za prodat; trećina roda. — Rogača malo u Luci, gjurgju trećina dobra. Rod groždja je slab, a ono što ima nije lošo. računa se Kratke vijesti. o U Splitu će izlaziti novi demokratski list »Život«, a »Zastava« će prestati izlaziti. — Talijanaši prave orgije na Rijeci, kopr- caju se ali su dobili tuš. Smirit će se ti bajagi Talijani, neka samo ispucaju svoje tirade i za- site se deračom proti Jugoslavenima. — Talijani su uapsili i odveli s Mljeta u Italiju veleposjednika Iva Peša, ali ga ovih dana pustiše na slobodu. — U Koprivnici kane sagraditi. veliku tvor- nicu sapuna. — Sklopic se ugovor izi \egju naše države i Njemačke glede trgovine, takodje er i s Austrijom. — U Sarajevu je prestao štrajk slagara te novine redovito izlaze. — Dr. Jeglić, ljubljanski biskup, bio je pre- šlih dana kod Pape, koji mu je izjavio: »S: :j- većim ću veseljem priznati kraljevstvo SHS, kad se sve to uredi«. — Javljaju iz Beograda: U javnosti se pro- nose glasine, da će.se još ovoga mjeseca izmi- | jeniti krune sa novim novčanicama. No ovo pi- tanje izmjene još nije riješeno, pa su sva naga- djanja netačna. — Iz Česke će se dobaviti veliku količinu a u Su- | šećera, da se tako doskoči velikoj i ui ovoj stvali. — U Americi su kupljene val količine | soli za našu državu. Jedan je dio već stigao. — U Splitu je bio sastanak 80-ice katolič- kih i pravoslavnih svećenika. žavno jedinstvo. Traži se, da se ukine| redovina i da se utire put vjerskom ujedinjenju. — Nove partije brašna stigie su iz Ameri- ke za potrebe Bosne, Hercegovine i Dalmacije, Jednogtasno je | primljena resolucija, za potpuno narodno i dr- Odbor će za prehranu podijelit brašno stanovništvu. | |