t | i i 1 4 e Str. 2 UK »vjerojatno«, a ne »sigurno« ili bar uopće. Za- kon pak isključuje ili bar prešućuje, da bi mo- glo doći do sukoba izmegju učitelja i zastupnika 'općine, glavara, i upravitelja škole, i od toga ne bi »na kraju trpio vaspitni rad u selu«, kako se tumač boji za sukob »izmedju sveštenika i učitelja.« Izgleda po tom, da su seoski glavari, upravitelji škola i općinski zastupnici andjeli a ne ljudi, koji mogu pogriješiti; samo sveštenik . ako nije gotov djavo, a ono bar ima crnu halju i po tumaču uvijek je on kamen smutnje. Ali ne samo da je svećenik isključen iz mjesnog odbora, već je i u okružnom (kotarskom) šk. odboru izostavljen zastupnik vjere kao virilan član i to s razloga, »da 'se dosledno provede misao o nezavisnosti škole od vjerskih vlasti.« Ovo je pak nešto drugo nego li »sukob izmedju učitelja i sveštenika«. Ovdje je tumač zakona bio iskren. Tu se u malo riječi krije puno toga, kao : škola je posve nezavisna od vjere, država je apsolutni vlasnik škole. Je li pak to po najde- mokratskijem sistemu, da država uzme potpuni monopol na škole, a po tom i na nastavu i od- goju djece, to je predmet posebne rasprave. I iz pokrajinskog šk. vijeća izlučeni su za- stupnici vjere kao virilni članovi. Ovdje iumač nije naveo razloga, all se razumije, da jei tomu uzrok »misao o nezavisnosti škole od vjerskih vlasti«.Ipo tom ga zastupnik vjere nema ulaziti po“svom položaju ni u mjesnom, ni u kotar- skom, ni u pokrajinskom vijeću. Za utjehu tu- inač je ipak upozorio, da će općina vjerojatno birati u mjesni odbor i svećenika, ako je ma svom mjestu. I sam zakon uvigja, kako je to slaba utjeha, pak da psima čuvarima baci ko- mad -kruha, da_ne laju, osnova hoće da na drugi način ošteti za to, svećenike obećanjem honorara za svaki sat pouke u mnauki vjere, što su do sada dušobrižnici u najviše slučajeva besplatno činili. Ali osim toga, što ova načela hoće da tako siajno. »dokumentiraju nezavisnost škole od crkve, dotično od vjerskih vlasti«, kriju u sebi još nešto gorega, a što na oko izgleda nedužno : zadatak je naime narodnih škola, da vaspitaju djecu u narodnom i moralnom duhu, a ispuštena je religijska odgoja. Kakav će biti taj moral bez religije, što će postat od naših škola, kad neće imat vjerskog obilježja, i kud sve to vodi, to ćemo dojdući put prikazati. Danas pak zaključujemo sa izjavom, da ova temeljna »na- čela« stoje u opreci sa pravima religije i crkve i da se protive pravu roditelja i same djece. Zato, roditelji, čuvajte svoja prava! Radi se o vašoj djeci, o školama, koje vi plaćate; radi se o vama samima. Dok je na vrijeme uložite pro- test, potpišite protestne arke, nek se čuje i vaš glas, nek se ne odlučuje o vašoj djeci a bez vas | Kriza. Politička je kriza naše države došla ovih dana do svog vrhunca. Iza neuspjelog pokušaja dra. Protića, da sastavi ministarstvo, u kojem bi bile zastupane sve političke stranke, regent je povjerio bio sastav kabineta dru. Trifkoviću. Ovaj, nemogući sastaviti koncentracijonu vladu, sasta- vio ju je od stranaka, koje imadu u parlamentu većinu, i to od srp. radikalnog, narodnog i ju- goslavenskog kluba, demokratskih disidenata te grupe dra. Ribarca, tako da bi vladu podupirale sve grupe u parlamentu osim »demokrata« i so- cijalista, Dr. je Triiković predložio već bio re- geniu i listinu novog ministarstva na odobrenje. Bilo je očekivati, da će barem provizorno doći do nekog uredjenja. No »demokratska« je za- jednica upotrijebila nedemokratska i neparlamen- tarna sredstva, da omete imenovanje novoga mi- nistarstva. Kriza se je time još više zaoštrila, te ni dru. Pavloviću nij€ uspjelo, da sastavi vladu, Neprijateljstvo je izmedju radikala i »demokrata« tako veliko, da nije moguće predvidjeti konac ovog nesnosnoga stanja. »Demokratske« su no- vine bile isturile vijest, da će srp.- radikali saz- NARODNA SVIJEST vati srpsku nar. skupštinu, narodni klub hrvatski sabor, a dr. Korošec da će sazvati kranjski po- krajinski sabor, te da će jugoslavenski i narodni klub ostaviti Beograd. Na taj način, da bi došlo do raspada države. No izgleda, da to ne odgo- vara istini. Dr. je Korošec uistinu otputovao u Ljubljanu. Na putu se je zadržao u Zagrebu, gdje je održao sastanak pučke stranke, na kom je izjavio, da se njegov odlazak iz Beograda ne smije tumačiti kao političko apstiniraoje, već da ide u domovinu, da izvijesti svoje pristaše o ra- zlozima i stanju krize, te da organizuje narod za izbore, na kojima on ima da reče svoju riječ. Očito je, da razlog krize nije uišta drugo, nego pohlepa i želja za vlašću. Neke stranke izgleda nemaju toliko pouzdanja u slobodnu na- roduu volju, već hoće da upotrijebivši Khuenove metode izborne trigonometrije, žandarmerije i upo- rabe službenog aparata, falsificiraju narodnu volju. Jugoslavija. — Sv. O. Papa upravio je preko zagrebač- kog nadbiskupa poslanicu jugoslavenskom na- rodu, u kojem izrazuje svoju očinsku ljubav prema namia, pozivajuć jugoslavenski narod, da se u svim zgodama obrati na nj, a on da će nam biti vazda pri raci. — 5. X. o. g. umro je u Ljubljani, u 40 g. jedan od najboljih slovenskih zastupnika Dr. Lo- vro Pogačnik, koji je pripadao južnoslove:iskoj pučkoj stranci. Bio je čovjek dubokog katoličkog osvjedočenja. Sprovod mu je bio sjajan. Prisu- stvovalo je 400 orlova i orlica, bataljun vojske, sve časničko odjeljenje sa generalom Siniljanićem i Majstrom na čelu. P. u m.! — Dua. Niko Goravica preminuo je na 2. o. mj. u 77. godini života u svom rodnom mjestu Sugjurgju na Sipanu, gdje je živio kao umirov- ljeni župnik. P. u m.! — 10. X. Zakopan je u Sarajevu radnik, kojega je ubio jedan beogradski oružnik. Radnici štrajkovahu jedan dan, a na sprovodu ih je bilo u ime demonstracije 10.000, — Dok u Zadru i po okupiranim krajevima od Talijana izvješuju zastave i pjevaju vesele pjesme radi bolesti Wilsonove ; dok sva tal. štam- pa klikče od veselja želeći Wilsonovu smrt, naš ministar vanjskih posala Dr. Trumbić upravio je na Wilsona ganutljivi brzojav želeći brz opora- vak najvećemu prijatelju Jugoslavena. — U Zadar je došlo parobrodom »Knin« 1000 pušaka i odijela za dalmatinske ardite, a u Šibeniku iskrcavaju talijani artiljeriju i municiju. Hoće im se udesa Trogira. — Vodje Sokolaša u Zagrebu izdali su proglas na narod da stupe u Sokolske redove, te & silom zauzmu Rijeku. Jugoslaveni, upisuj- mo se u njihove redove, branimo svoju zemlju ! ' — Za ženskog kongresa u Beogradu po- trošeno je za napojnice 45.000 dinara (135.000 K). Koliko bi bilo bcii«, da su žene tamo pile vodu, a da je novac bic en za siročad | — Hrvatska diuštva i knjižare davaju ti- skati u inozemstvo, budući smo postigli rekord u skupoći tiskanja. »Matica Hrvatska« tiskala je svoje knjige u Beču za 50% jeftinije ; »Društvo sv. Jerolima« u Ljubljani za 80.000 Kr. jeftinije. — Vrhovno je savezničko vijeće odredilo, da će u najkraćem vremenu poslati u domovinu jugoslavenske zarobljenike. — Riječ SHS javlja, da je sv. Stolica odu- stala od imenovauja Dr. Akšamovića za djako- vačkog biskupa. — Zadnje je. dane vrijednost našeg dinara poskočila za 50%. — Vlada će hvalevrijedno doskora uvesti najstrože mjere za kradje na željeznic', gdje vlada sada najveća nesigurnost, i za kriomčarenje na granici. Za krivce bit će uvedena smrtna kazna, a na granicama će se povećati straža. — U Strassburgu. je uvedena katedra .za slavensku književnost i jezike. mu slati municiju, a Engleska će slati municiju .vodje boljševizma počinjeno je bezbroj atentata, id UT . ,— U Trst je dospjela veća količina zlata. u šipkama za Jugoslaviju. — Po nekim vijestima predstoji savez srp- sko-albanski. Neki su arnautski predstavnici za- tražili pripojenje Albanije k Jugoslaviji. Diljem svijeta. Riješenje pitanja Rijeke i Dalmacije čini \se, da će se oteguuti u nedogled. Tal. će kralj potpisali ugovor sa Njemačkom, ali pitanje Ri- jeke i Dalmacije prepustit će parlamentu, kad se. sastane u prosincu. Kako će se svršiti za nas to pitanje, dade se po uekim konturama predvidjati. »Jourual.des Debats« od 3. o. mj., piše dane će biti priušten škandal triumfa sile; navaljuje na Tali- jane, koji su branili vladu sile, proti kojoj su saveznici, žrtvovali milijune ljudi i miljarde novca. Dalje veli, da je pučanstvo Rijeke i okolice us- prkos brzojava očajno. Velika većina riječkih gra- djana, govorili oni tal. ili hrvatski, uvjereni su, da bi aneksija Rijeke upropastila grad, te ustaju proti njoj. »Journal d. D.« predlaže, da se i za Rijeku uvede plebiscit, ali na to da neće pristali Italija. Italija da zahtijeva Rijeku ili po ugovoru ili na temelju prava samoopredjeljenja. Ali po ni- jednom ugovoru Rijeka da ne pripada llaliji, s toga da treba upitati narod. Dalje veli, da se do god. 1914. nije nikada čulo, da je Rijeka ta- lijanska, dok nije 1918 Rijeka bila okupirana od tal. četa«. Medjutim je D' Anuncijo /naredio, da se po- hvataju svi jugoslavenski i amerikanski poda- nici, što više dao je minirati riječku luku, koju će dignuti u zrak, ako bi morala Italija izgubiti Rijeku. Radi takve strahovlade poslala je Engleska notu laliji, proti kojoj su ustale tal. novine, ko- jom traži, da se srede riječke prilike. Po zad- ujim vijestima izgleda, da bi (talija pristala, da se.od Rijeke i Voioskog kotara stvori nezavisna država pod protektoratom ltalije, na šlo ne ćemo mi Jugoslaveni nikada pristati. Italija. Antanta neprestano miri Italiju i J«- goslaviju, bojeći se, da ; e plane opet europejski rat. Italiji regbi < stalo do toga i predstoji pogibelj, da će morali radi svog postupka istu- piti iz antantinog saveza. Medjutim je interesan- ino pratiti pisanje tal. novinstva, bi li bilo uputno upustiti se u rat sa Jugoslavenima. I dolaze do zaključka, da je rat sa strane Jugoslavije memo- | guć, jer da Jugoslavija ima i odviše smeća u svojoj kući. Ona da ne može izlo dugo napasti Italije, dok me sredi svoje prilike — česa naši državnici ne će da znadu! Hrvati da se hoće () | ocijepiti od Beograda; Madžari da čekaju, dok se Srbi i Hrvati počupaju, da dodje do izgub- | ljenih prava; Rumunji hoće cijeli Banat, a ni | Bugari da ne spavaju, jer mijesu zadovoljni s granicama Jugoslavije. Itasja ima pravo! Mi se | samo čupajmo i dalje, pa će k djavlu sve olići | | Francuska. Izašla je službena statistika pu- čanstva u Francuskoj za god, 1918, i to za 77 | okružja. Zanimljivo je vidjeti kako propada Fran- cuska sa svoje hiperkulture, kojoj mas hoće da, vode neki naši slijepci. N. pr. okružje Seine bi- | lježi 89.658 mrtvih, 48.222 rodjenih. Okružje do-. nje Seine 33.944 mrtvih, 16.860 rodjenih. Višak. mrtvih nadvisio je god. 1917. u mnogim okružji- | ma. Istina je, kriv je nešto rat, ali najviše rat, | koji su Francuzi navijestili Bogu i moralu. Na- rode, čuvaj se francuske hiperkulture | I Rusija. Protuofenziva boljševika nije polu-| čila svrhe. Kolčak je mobilizirao irtske kozake. od 15—70 godine. Amerika se obvezala, da će u srednju Rusiju. Uz bok Kolčakove ofenzive napreduje Djenikinova ofenziva na jugu, a po zadnjim: vijestima već je zauzeo Orel i otvoren | mu je put u Moskvu. Bude li mogao Kolčak ustrajati, Djenjikin će biti do zime u Moskvi — u srcu boljševizma. Već je nad Moskvom pro- glašeno ratno stanje, jer je pogibelj blizu, a na Po zadnjim vijestima boljševici ispražnjuju Moskvu.