Stu?

Vlado, ne pitamo te, što si poduzela za
naše Jugoslavene pod tal. kopitom, jer bi možda
na tvoj odgovor zaplakala naša braća. Radje te
pitamo služiš li se ti u svojoj zemlji istim sre-
stvima, kojima se služi nametnik na tudjem tlu?
Vlado, zaprijećuješ li ti, da se ne seli x nama
svako talijansko smeće, te da ne nosi u našu
domaću razbuktjelu vatru ulje razdora ? Vlado!
Čuli smo, da ima ovdje toliko detektiva i detek-
tivica, pa što oni čine za svoju veliku plaću ?
Zalaze li kamo bi morali. Oslobodi Bože, nije-
smo detektivi, :denuncijanti, ali cijenimo, da bi

. bilo bolje radi naše narodne sloge i budućnosti,

da zalaze kamo bi morali k nekim stalnim tu-
djinskim elementima, da vide, što nose k nama,

što siju medju naš narod. Žalosno je čuti našeg.

seljaka, gdje govorl: nek već dodje talijanac, da
nas izbavi srpske more. Ove.se hvata i baca u
tamnicu. Mi nijesmo protivni tome, ali narod nije
kriv, već tudji agesti, koji se nesmetano vrte oko
naroda, te ga truju! :

Pred nama je zadnji D' Anuncijev proglas
Dalmatincima, što ga donio jedan tal. doselje-
nik, koji mjesto da bude zahvalan Jugosla-
viji, jec mu splela topli ležaj, s rukama u džepu
zaslužuje hiljade, a majčica mu Jugoslavija dala
»carta bianca«, da može kudu hoće, a kad sve
proputuje, dobije od Italije torpednjaču na ras-
polaganje. Zašto to ? To ćeš, gospodjo Vlado, ti
najbolje protumačiti. Proglas je D' Anuncijev naj-
bahatiieg stila, nas Jugoslavene lišava svakog
prava na Dalmaciju, zove nas »intrusi« ; sokoli
Dalmatince, da ne klonu duhom, da ih on nije
zaboravio, od Zadra do Kotora svu Dalmaciju
da će na Herodijadinom tanjuru odnesti za ve-
čeru, kralju Emanuelu !

. Vlado, da se jedan jugoslavenski letak nadje
medju našom braćom u okupiranom području,
što bi talijani uradili? Kao Jugosloveni, kao is-
kreni rodoljubi tekar, želimo malo više svijetla
u tome labirintu, a osvjedočeni smo, da ćeš znati
i Ti izbiti klin klinom! Jugoslaveri.

 

Progon naših škola u Dalmaciji.

Talijani proti hrvatskim školama u Zadru
poduzimlju sve strože mjere. Najprije su odredili,
da se u zadarsku gimnaziju ne smiju primati
nego djaci iz zadarskog i benkovačkog kotara,
a sasvim su isključeni djaci iz neokupiranih kra-
jeva. Ovo je upereno osobito proti hrvatskim
školama, jer se Talijani boje školske statistike.
Hrvatske naime škole broje daleko veći broj uče-
nika, nego li talijanske uza svu propagandu.
Najviše radi ove odredbe trpi muški učiteljski
preparandij, koji izobrazuje učitelje za cijelu Dal-
maciju. Bez ikakvog razloga bili su suspendirani
od službe dva profesora preparandija Dr. Perko-
vić i Ivo Šolja. Tim je zadan težak udarac pre-
parandiju, jer je ove profesore teško nadomje-
stiti u njihovoj struci. Nadalje su bili suspendi-
ranicod službe bez navadjanja razloga nadzornik
pučkih škola Dr. A. Primožić, i srednjih Dr. J.
Posedel. Predstoji njihov izgon iz Zadra. Pokr.
Vlada u Splitu uzela ih je u zaštitu. Tako su
oni do svrhe ispunili nalog svoje vlade, da naime
na svojim mjestima u interesu naše stvari vrše
svoju dužriost. Na njihovo mjesto dolazi talija-
naš Domjakušić. Na dopustu je upravitelj talij.
gimnazije Hrvat Lukšić. Kotarski nadzornik puč-
kih škola Zakarija dignut je sa svog mjesta, a
zamjenjuje ga profesor sa talii. realke Tripo Ra-
dovani. Prof. M. Ježina dignut je sa pokr. šk.
vijeća i postavljen za npravljača hrvatske gim-
nazije, a pravi upravitelj V. Gross suspendiran
je od službe. Na hrvatsku gimnaziju postavljaju
sye profesore talijanaše. Sedam još drugih profe-
sora Hrvata dignuto je iz hrvatskih zavoda u
Zadru, a premješteno ili na talijanske škole ili u
Šibeuik. Talijani su .nadalje kušali, da ukinu
hrvatski odio u zavodu sv. Dimitrija, jer je
bolje pohadjan od talijanskog, ali ovaj put
nije im uspjelo. NEE GG

NARODNA SVIJEST

Jugoslavija. | .

Ministarska kriza napokon je riješena i +

io tako, da su demokrati opel ua vladi. Potvr-
gjeno je naime pregjašnje ministarstvo Lj. Da-
vidovića u svom dosadašnjem sastavu, samo na-
rodni zastupnik Don Juraj. Biankini ulazi u ka-
binet kao ministar bez lisnice i potpresjednik
ministarskog savjeta. Dosadašnji pak ministar
za socij. politiku V. Korač priuzeo je ministar-
stvo za agrarnu reformu, a Sv. Pribičević mini-
starstvo za konstituantu. Protić je izjavio u i-
mie radikala, da opozicionalni blok ne može  stu-
piti u vladu, koju sastavlja Lj. Davidović. —
Narodni klub izjavlja, da će opozicionalni blok
omogućiti »kvorum« novoj vladi, a da će biti
krivnja samo na strani demokratskog kluba, ako
njegovi članovi svojom otsutnošću taj »kvorum«
onemoguće. Demokrati hoće po što po io da se
izbori za konstltuantu provedu pod njihovom
vladom, e da tako osiguraju sebi pozicije, ali ih
je narod već do sada upoznao, te je sit i presit
njihove vladavine. Dr. A. Korošec, ostavio je
Beograd i nalazi se sada u Ljubljani. Pitanje
izvoznica i opća korupcija izgleda da je za njega
već nepodnosljiva. Sad idemo, da vidimo kakove
će sreće biti ponovljeno demokratsko-socijalističko
ministarstvo.

U Zagrebu se spremaju velike pripreme za
proslavu obljetnice. našeg oslobodjenja i ujedi-
njenja 29. listopada, o. g. Nadamo se da će i
naš grad proslaviti što dostojnije tu obljetnicu.

U Sarajevu je prošle nedjelje svečano pro-
slavljena 25. obljetnica pjevačkog društva »Tre-
bević« koje je toliko doprinijelo za probudjenje
hrvat. svijesti u zemlji Kotromanića, Hranića i
Hrvatinića.

Ministarstvo fimarrcije odoprilo je kredit
od 100.000 dinara za pomoć učiteljskim školama
u Dalmaciji. «

U Sloveniji nastao je veliki štrajk slagara
i knjigoveža — razumije se da manje rade, a
da više potežu. Nijedne novine ne izlaze.

Srbi se živo zauzimaju za nezavisnost Al-
banije, za koju su se i prije zauzimali, te ne-
mogu dopustiti, da se Italija miješa u albanske
poslove. To je lijepo. Nek prestanu mržnje i
borbe, samo želimo, da se njeguje malo srdač-
nije bratstvo s nama Hrvatima, jer će od njega
Srbija imati više koristi nego li. od Armauta.
(Jugoslavija).

U SI. Brodu opet je stupila »crna ruka«
na djelo. Tko ne doprinese odredjene svote,
ode mu glava. Zar je teško policiji da joj udje
u trag ?

Prestolonasljednik je potpisao koncesiju
našem domaćem društvn za gradnju i eksploa-
taciju iedne hidraulične centrale u  Bistrini po-
moću vode iz Popovog polja. Krasna ideja, koja
će pružati dvostruku korist: isušenje Popovog
polja i veliku količinu elektricitete.

Iz najnovijih podataka doznajemo, da je
Srbija žrtvovala 1,330.325 ljudi za svoju slobodu.
U vatri je poginulo 219000, u bijegu prema Al-
banije poginulo je 300.000; umrlih je od glada
i vješanja 300.000; u ropstvu ih je poginulo
130.000

U Crnojgori će počet doskora jedno holan-
dijsko društvo, koje je još 1914. dobilo konce-
siju, iskorišćivati dobre i bogate izvore petroleja.

U popisu izvozničara nalazimo skoro naj-
veći broj Cifuta te »Era«, »Lera«. Što više do-
zvoljavalo se izvažanje artitla, koji su nama toli
korisni. N. pr. jedan je trgovic dobio dozvolu,
da izveze 100.000 koža I A mii 0511 Vlado! Vlado!

»Iribuna“ javija, da se govori, da će se
nove žetve u Srbiji izvesti 40.000 vagona u Au-
striju i Čehoslovačku ; 25.000 vagona u Madjar-
sku (soliti morel) a 6.450 vagona u Grčku. A
naš narod gladan i ono malo skupo plaća !

Bukareški listovi javljaju, da nije Rumunj-
ska sklopila vojnog saveza s Italijom proti Jugosla-
viji, već da je prijateljica naša koliko i talijanska.

, D? Anuacijo je izdao letak na srpski narod,
kojim ga u kratko moli, da mu bude prijatelj
kao i do sada, te da se ne bori proti tal. Rijeci.

Ukinut je posvuda u Jugoslaviji vojni sud
nad civilnim osobama. To je dobro radi solda-
teske, koja je drapila po svojem laktu.

.  UBosni se dogadjaju silni neredi u dijelje-
nju hrane i odijela, što ga našoj sirotinji poslao
amerikanski »Crveni Križ«. Ljudi na čelu te ak-
cije ne razlikuju bogata od siromaha, ne pozna-
vaju >bratstva«, »jednakosti«, »jediustva«. . Gro-
bari na oprez! IE

_ U. Sovici u Hercegovini živi. pučki : prorok
Vlašić Stjepan,. čija se: proročanstva sva ispunila.

i

 

 

I &

Čekamo da se ispuni njegovo proročanstvo, da
će bili mir potpisan u junu 1920., te drugo da
će 1921. buknuti rat u kojem će više poginuti
našeg naroda nego li u ovom svjetskom ratu.

U Doboju i Sarajevu ušli su konačno u trag
željezničkoj bandi, koja je proizvela tolike kradje.

U Zagrebu su se sastali jugoslov., čeho-
slov. i poljski studeuti i odlučili osnovati sve-
slavenski studenski savez. Krasna ideja koja ras-
tvara vrata Velikoj Slaviji. i

U kotaru Bihačkomu oboružane pljačkaške
čete vrše ilečuvena nasilja mad  mutslimanima,
koji su od oblasti potpuno nezaštićeni. Sramota !
Zar nijesu i muslimani braća Jugoslaveni ?

 

Diljem svijeta.

Riječko pitanje primiče se kraju, samo ne
znamo kakvome. Paša je D'Aununzio po nekim
vijestima obolio od političke bolesti, dapače nam
putnici iz Šibenika pripovijedaju, da je radi
bolesti već ostavio Rijeku. Ode li, nemožemo
predvidjeti daljnjeg razvoja. Po riječima autono-
maškog riječkog zastupnika Gottardija doznaje-
mo, da je naš minis'ar Davidović spreman od-
reći se Rijeke, Voloskog i hrv. primorja do Kra-
ljeviće, a da će se zadovoljiti riječkom lukom.
Prema tomu slijedi, da će se oživotvoriti Titto-
nijev plan, da bude Rijeka slobodan grad, o-
kružje Volosko da pripane ltaliji, e da bude i-
mala teritorijalni spoj s Rijekom. Zanella već
sada traži odcjepljenje Rijeke od senjske bisku-
pje. D' Annunzio je dao utvrditi medje prema
Jugoslaviji jer je kao stari megdandžija. izjavio,
da se boji »jugoslavenskih horda«.

Itaiija i Dalmacija. Prošlih je dana: držao
Giolitti govor u parlamentu, koji je trajao sat
i po, a koji je bacio ledeni tuš ma dalm. tulija-
naše. U cijeloin govoru nije spomenuo Dalma-
cije, ni pravo italije na nju. Dalm. talijanaši po-
bjesnili, izgubili busolu, deprimirani su do kraja,
te dižu burne demostracije na Italiju, koja ih je
zaboravila. Osvjedočeni su, da je Dalmacija za
Italiju izgubljena, te prijete, da će je nasilnim
srestvima zauzeti pomoću 0 ' nicijeve armade,
Još žive na nebu stari 10%, dd mi Dalmatinci
nijesmo sgriješili više gd Talijana, da nas On
zaboravi.

Bugarska. Izvršni komite bug. selj. stranke
zaključio je, da će se u narednoj sjednici sobranja
poduzeti predlog, da se stave pod optužbu bivši:
car Ferdinand i bivši ministarski presjodnici Ra-
doslavov i Malinov. Bugarska vlada sicka od-
mah zatraži od Njemačke izručenje bivšeg cara,
Ferdinanda, a njegovo imanje nek se konficsira.
S ovijem je, da se bug. narod osveti ovim naj-
većim narodnim neprijateljima, koji su upropas:- .
tili bug. narod, te ga odsjekli od debla slavjanstva.

Čehoslovačka, Nar. zastupnil: It'inka, koji
jo bio otišao u Pariz, da se priluži radi progon-
stva Ceha ma katoličku vjeru, uapšen je i zatvo-
ren i bit će stavljen pred ratni sud, jer traži Od-
cijepljenje Slovačke od Česke, a uza nj je stala
cijela Slovačka i karpatski Rusini, koji svi istu-
paju s geslom: Dalje od Praga! Ministar za
Slovačku Dr. Šrobar iznio je silni preokret kul-
turnog rada u Slovačkoj od 28. X. pr. g. Tada
nije bilo nijedne slovačke škole, a danas ima 4213
pučkih škola, 5012 učiteija, osim toga 73 gra-
djanske škole. (U Hrvatskoj i Slavoniji . imamo
samo 3000 puč. škola. Prije nijesu Slovaci imali
nijedne srednje škole, damas ih ima 45, a u.
Bratislavi (Požunu) već je stavljen temelj sve-
učilišta. e |
Poljska ne će da se više bori proti bolj-'
ševicima, jer je uvidila lukavu politiku antante.
Zapeklo ju je u duši postupak antantin i Nje-_
mačke, koji su opljačkali grad i luku .od svih
predmeta, koji imadu koju vrijednost. Njemci su.
prije svoga odlaska našli kupce, kojima su pro-
dali brodogradilišta, artiljerijske magazine, “dr-
žavne fabrike i zalihe oružja. Sama. prodaja me-
haničnih pilana i strojeva za bušenje donljela im.
je preko 275 milijuna. maraka. Prodaja dokova.

 
 

iznaša nekoliko. stotin ilijun:

BIONE