i I aja oi = smo na dve velike stranke; a riaši muh1medovci ; $ nesu ni hrišćani.. Dotakoh se najdublje rane naše | narodnosti. Šia da radi učitelj, kome je do toga >) stalo, da u svojim pitomcima gaji narodno ose-' (ćanje, ako hoće tu glavnu smetnju narodnosti, ne velim da ukloni, jer to ne može, već šlio manje škodljivom da učini? Najbolje će uči- niti, ako ne“ prećuti i ne bude krio protivnosti u učenju i uregjenju crkvenom pojedinih is- povesti, koje su tu, — jer to bi pretpostav- ljalo nemar, koje je najveće zlo. S druge strane opet ne treba u tom da preteruje, nili valja da predvidi ona mnoga mesta, u kojima se one slažu, a osobito ne zajedničku hrišćansku osnovu, koje jemstvo za konačno izmirenje, na čemu po mogućstvu valja da rade svi, koji su dobru radi. Za to Boga moli i naša pravoslavna crkva: »o dobrom stanju sv. božjih crkava i da se sve.sjedine«. Ako li bi ko mislio da se tako jakosne protivnosti, koje vekovima razdvajaju narode, ne mogu izmiriti moću duha, to jest naukom ; taj neka razmisli, koliko je protivnosti, što va prvi pogled izgledahu da se ne mogu složiti, u nauci i životu rešeno, a koliko je raz- lika nestalo, koje pre vekova pričinjavahu ras- cep. Ali pre svega vaija nastavnik, rečju i pri- merom, svoje pitomce da podstiče 'na istinitu hrišćansku ljubav, na iskrenu, pravu lrpljivost i poštovanje inoveraca, koje se vrlo dobro slaže sa toplom i odlučnom odanošću ka svojoj veri, što više pr.lobno je da druge za nju pridobija«. U istinu samo pravi rodoljub i naučnjak može govoriti ovako, kao što je govorio Jovan Bošković! Njegove riječi kao što su ono doba odjeknule bile cijelom Srbijom, tako bi trebalo sada da odjeknu cijelom Jugoslavijom. Osobito neka ih upamte oni nekoji kod nas, koji pod vodstvom Davorina 'frstenjaka i uz smiješnu gestu : »Nema više Austrije !«, rade oko toga da se iz naših škola istisne svaki upliv religije. ODEM. s Prranne a e Ser == Naša Aprovizacije. God. 1914 kad je buknuo rat, oudašnji je namjesnik Altems obrazovao u Dubrovniku odbor sa g. Svobodom na čelu. Namjesnik je stavio na raspoloženje ovome odboru svotu od 250.000 Kr. eda može nabavljati potrebite životne namir- nice za pučanstvo grada i okolice. Pivih godina rata, pak i sve do slomi: uš ug. bila je ograničena trgovina, i ako je što do- šlo trgovcima izvana. to je došlo kriomčarenjem, pa s toga zapadalo mnogo skuplje, nego ma aprovizaciji. Aprovizacija pak nije mogla udo- voljiti svim potrebama pučanstva, te je u god. 1917 narod u okolici mljeo drop i koštice (ko- mine) i ovo brašno miješao sa žitnim brašnom! Aprovizacija je tada dobivala hranu preko Centrala, pa nije mogla imati gubitka, a smjela je imati i mali dobitak za namirenje troškova. Nu ona je do god. 1917 dobila oko K 500,000. Ta se je dobit razdijelila raznim zavodima. Da li se je uradilo pametno ili ne, u to ga ne cu ula- ziti, ali mi se čini, da se na hrani nije smjelo dobivati. U tome stanju stvari i po želii ondašnjeg namjesnika Atlemsa raširio se je posao aprovi- zacije, te povećala glavnica na 800,000 Kr., pošto su u nju ušli i mnogi trgovci iz grada i okolice sa svojim glavnicama. Promijenila se i uprava. Pristupili su drugi ljudi, medju kojima gosp. Kal- dor kao poslovodja. Ova je druga aprovizacija radila do juna o. g. te dobila K 1,300.000. Ali se kaže, da je tu dobit imala na slobodnoj trgovini, na rogači- ma i smokvama. : Po statutu, na temelju koga se je osnovala \ova druga aprovizacija, društvo nije smijelo .raz- dijeliti više od 6%, godišnje dobiti na uloženu glavnicu, a ostatak dobiti imao se je po zaključ- ku glavne skupštine, razdijeliti u dobrotvorne svrhe ovoga: kotara. : E NARODNA SVIJEST Sada'se čuje govoriti, da ovaj novac t. j. dobit nije pametno uložena i neki bi željeli, da se to odredi za sniženje cijena kruhu u došastim mjesecima. Meni se čini, da bi i ovo bilo dobro, ali što će.o tome kazati vlasnici darova? Ako su oni dobili na vanzapornoj trgovini, nije li i opravdano, da po volji raspolažu ? Treba upo- zoriti javnost na to, da Općina Dubrovačka nije imala uložene glavnice, nego nekih 10%, pa prema tome i njezina je snaga u glasovanju. Općina je Dubrovačka, kao i sve ostale ovoga kotara, imala pravo odaslati svoga dele- gata, koji je imao pravo glasa kao i ostali čla- novi uprave. U prvoj je aprovizaciji bio delega- tom općinski upravitelj Cega, u drugom, kad je došlo Narodno Vijeće, pak do juna o. g. Dr. Knežević. 5 i Sada su delegati Općine Dr. Pugliesi, Vic- ko Svilokos i Jako Triva. U junu o. g. raspustila se je i ova druga aprovizacija i to u časovima, kada je njezina za- daća postala od relativne vrijednosti. Nema više rekvizicija, već je slobodna tr- govina uz neka mala ograničenja, pa danas tr- govac može da konkurira aprovizaciji. Ipak su općine smatrale, da: je potrebito imati aprovizacije, ie su se udružile bez trgova- ca. U sadašnju je aprovizaciju pristupilo sa svo- jim djelovima 8 općina ovoga kotara. Svaka je općina imenovala po jednoga člana u upravu, a dubrovačka tri gorespomenuta. Ova uprava na- bavlja robu i odregjuju cijene. Ali se ne smije- mo nadati mnogo od aprovizacije, jer kako re- koh nema više rekvizicija,' a dozvoljen je izvoz hrane iz naše države u druge države, pak skače cijena. Sve poskupljuje, jer i naš novac gubi sva- ki dan svoju vrijednost. A gradovima prijeti glad. Što da radimo u ovome slučaju ? Naša bi vlada i parlamenat morali hitno urediti našu va- lutu i u toliko sniziti cijenu kruha državnim do- prinosima za siromake, koje bi općine predložile. Dodatak Uredništva: Donosimo ovaj hi- storijat naše aprovizacije, napisan od uglednog gradjanina. Mi smo takodjer mnijenja, da je novac, stečen na aprovizaciji trebao biti uložen za poboljšanje prehranbenih prilika ovoga ko- tara, jer i ako se je radilo sa vanzapornom ro- bom, radilo se je u ime aprovizacije i na njen rizik. e Uvjereni smo takodjer, da od glave riba smrdi te da je i nesposobnost naše vlade kao i korupcija koja vlada, kriva ovim prehranbenim neprilikama. Jedan je m. pr. židov nedavno pri izvozu žita u Švicarsku zaslužio čistih 24 mili- jona, premda ga roba nije zapala nego 9 mili- jena. To je samo jedan slučaj, a takovih ima na hiljade. Novine javljaju, da je iz Njemačke Austrije u zadnje vrijeme vuvezeno papirnatih novčanica 2 i po miljarde. Na taj mačin treba da pada vrijednost našega novca. Jugoslavija. Novo ministarstvo ili bolje staro se mini- starstvo boji sazvati parlamenat, jer znade da nema većine u njemu, stoga odgadja parlamen- tarne sjednice. Medju svojim pristašama širi vi- jest, da će ipak sazvati parlamenat dne 15. stu- denoga. Tada kani vlada iznijeti pred parlame- nat zakon o dvanaestama, a izborni zakon ne misle još iznašati. Kako novine javljaju, za- vlačiti će vlada izbore dok god budu mogle, jer »demokrate«-socijalisti uvidjaju, da nemaju oslona u narodu. Izgleda nadalje, da u zajednici sa dvorskom kamarilom nastoje izigrati konsti- tuantu i njezina prava. Uopće se naša mlada država nalazi pred uvedenjem terorističke uprave. No kaže se da tko se sile laća, od sile će i po- ginuti. i koje e Iskreno priznanje. »Glas Naroda«, glasilo vladine stranke; veli prigodom godišnjice oslo- bodjenja ovo: »Od' lijepe, bogate i prostrane | Jugoslavije stvorili smio apsurd mad apsurdimia.: Dobro je, kad i glasila naše vlade priznavaju' njezinu nesposobnost. : ire Ministri na putovanju. Iza kako su sretno isplivali iz krize i zadržali udobna i unosna mje- sta, pošli su neki naši ministri na put i to dr. Kramer u Ljubljanu, Pribičević u Zagreb, a Draš- ković i Kristan u Sarajevo. Regentov put odgodjen. Bili smo javili, da će regent prilikom proslave godišnjice oslo- bodjenja pohodit Zagreb i Ljubljanu. No regent je odgodio za sada ovo putovanje. Prijeki je sud uveden u Bačkoj, Baranji i Banatu po želji tamošnjeg stanovništva. Jedna je deputacija iz tih krajeva došla u Beograd, .ali ih ministarski predsjednik: niie primio. Pašić i Vesnić, dva naša delegata na mi- rovnoj konferenciji zatražiše odulji dopust. Pa- šićeva je molba uvažena, ali nije Vesnićeva. Pa- šić će ipak potpisati one mirovne uvjete, koji su stvoreni za njegova rada ma konferenciji. Pa- šića će zamjenjivati ministar dr. Trumbić, koji je prošle sedmice otputovao put Pariza. Biskupi u Beogradu. Prošlih su dana bili od ministra predsjednika i potpresjednika pri- mljeni naši biskupi pod vodstvom zagrebačkog nadbiskupa Bauera i beogradskog metropolite. :Posjet je uslijedio, radi pitanja agrarne reforme, na koju je i episkopat pristao, samo. traži neku oštetu za uzdržavanje klera i crkava. Ujedno je bila povedena i riječ o pitanju vjerske obuke u školama, u kojem je pitanju, kako je |poznato, vlada zauzela stanovište protivno onom _ crkve katoličke i pravoslavne. Naša država pristupa u savez naroda. Vijeće je petorice na konferenciji mira zaključilo, da pozove na pristup 1 savez naroda i našu državu. ć Izvoz koža je zabranjen od ministarstva trgovine i industrije. Ipak jednom nešto pametna ! Zajam u Americi. Jedno će udruženje a- meričkih banaka dati našoj državi zajam od 300.000 dolara. Nove banknote su prispjele ovih dana iz Pariza ito u 10 vagona. Neke se dotiskavaju u Zagrebu. Na jednoj strani imaju francuski, a na drugoj naš natpis u ćirilici i latinici. Dr. Hinković poznati borac za slobodu našega naroda i prvi propagator naše stvari u Americi, nalazi se sada u Zagrebu bez stana, jer mu ga stanalinski ured ne će da doznači. Dapače se nalazi i pod redarstvenom paskom, jer je na- vodno mnijenja, da bi se naša država imala u- rediti u formi republike. Naša je vlada vrlo za- hvealna prvoboriocima. Čekamo još samo kada će pod redarstvenu pasku slaviti dr. Trumbića i dr. Korošca, a onda će naši ministri uz koniure redove Franje Josipa moći prišiti! još cijeli niz ordena. Djakovačka će biskupija, kako novine jav- ljaju biti skoro popunjena. . Ministar je prehrane Bukšeg izjavio, da će izvesti 40.000 vagona žita u inozemstvo. Izvoz- nice će, naravno dobiti židovi i razni špekulanti, te će zaslužiti, kao jedan nedavno 24 milijona čistih, samo na jednoj pošiljci. Još 2000 žandara! Da se stane na put kradjama, osobito na željeznicama, odlučio je ministarski savjet paqyvisiti broj žandara još za 2000 osoba. Za crnogorsku sirotinju je ministar pre- hrane odobrio 250.000 dinara u svrhu nabave hrane. Izvoznice. Objelodanjeni su neki (ali samo neki) popisi robe, koja je iz Jugoslavije izvezena u tudjinu. Izvezeno je mnogo vagona masti, su. hog svinjskog mesa, jaja, brašna, ulja, pšenice, kukuruza, kože i slične robe, koje mi u našim krajevima malo ili nimalo nemamo. Neki naš krajevi stradavaju i traže od Amerike lijek proti gladu i nevolji, a drugi dotle izvažaju robu t tudjinu. Ili nam je možda bliži želudac tudjinca nego li želudac brata? Podje “li to. tako dalje još će meki izvozničari od vlasti izvesti u tu: djinu i cijelu Jugoslaviju, , sve sadi politike ; svog džepa. (»H. O.«) iN Gostioničarski kongres održan je, dne 22 \i 23. ov. mj. u: Novom Sadu,., Dalmaciju je za stupao g. J. Grabušić. S kongresa je poslana 1 Beograd rezolucija proti ograničenju točenji akohola. Alivoog ni ore