NON Str. 2 SDA bar nekoji roditelji djece, koja polaze dotičnu školu, kako je to prije kod nas bilo. A naravno općina ih može birati, ali ih može i ne birati isto kao i dušobrižnika. Ovako emancipovana, samostalna škola bez ijesnog odnošaja sa crkvom i obitelji hoće li od- govarati svojoj uzvišenoj svrsi? | A zar nijesu povrijedjena i prava roditelja, koji ne samo što daju svoj doprinos za udržavanje škola, već školi povjeravaju i najveće svoje blagor svoju buduć- nost, uzgoj svoje djece ? Kakovim će srcem otac i majka dati svoje wališe školi, koja neće voditi brige za religijozni uzgoj djece, jer zadalak na- rodnih škola ne bi imao biti više, .da vaspitaju djecu i u vjerskom duhu. Sastavljači nacrta novog šk. zakona umetnuli su članak, da je slobodno osnivati i privatne škole, ali su ujedno postavili takove nvjete, koji puno oteščavaju, ako već ne i onemogućuju takove škole. Čemu to? Zar su privatne škole ua uštrb državi, kad su još pod strogim njezinim nad20- rom ? Privatne su škole najbolja kontrola javnim državnim školama. Ima ih po svim zemljama i državama i privatne škole majkoje vrste bile, ne samo da se takme sa državnim već ih gotovo u svakom pogledu nadilaze osobito što se uzgoja tiče. Opaža se radi toga i činjenica, da i roditelji vole povjeriti svoje dijete privatnoj školi, nego li javnoj, pak u tu svrhu od grla znaju da otkidaju, eda namire školarinu za privatne škole. I u naj- slobodoumnoj Francuskoj slobodnije su privatne škole, nego li bi bile u našoj Jugoslaviji. Sastavljači »načela« hotjeli su da oponašaju Francusku, ali nažalost u vrlo lošem izdanju. Neznamo, zašto se nije usvojio školski sistem, te vlada u Belgiji, koji je i najnapredniji i naj- pravedniji. O tom se je sistemu već dosta u na- šoj javnosti pisalo, i konkretni su se prijedlozi iznosili, ali bojimo se da naš »prosvjetni odbor« nije htio, da školu skuči sasma pod državna kola ne respektirajući pri tom ni prava crkve, ni prava roditelja. 1 Čujemo, da neki, koji hoće da uzmu _ mo- nopol nad školom viču u sve glase, da je čitava ova akcija protiv novog nacrta načela lih u sta- leške i strančarske svrhe. Nije li ovo reci, da ti ne rečem. Ako roditelji prosvjeduju proti svakom pokušaju, da se vjerska obuka ukine ili ma i najmanje smanji bilo u srednjim bilo u pučkim školama, zar je to staleško pitanje sveštenstva katoličkog, pravoslavnog ili muslimanskog, a ne pitanje vjerskog uzgoja ? Kakova ga tu politika ulazi, osim one, da je moral bez vjerske podloge na vrbi svirala. Ko ima zdravu pamet i komu leži na srcu dobar uzgoj djece nek sam sudi, a nek se ne dade zavarati nikakovim smicalicama. Ovaj nacrt za škoiski zakon, postati će zakon i onda bi moglo biti kasno tražiti lijeka, zato dok je vremena, spasimo religijozni uzgoj u svim našim škoiama, a osobito osnovnim. Skupoća! Čuje se na sve strane ova riječ. Ali to rije čudo. Tijekom prošastih pet godina u cijelom svijetu radilo se malo. Najviše se radilo za ratne svrhe. A sve viade štampavale su papirni novac «i s njim mitili ljude. Nu to niie moglo dugo trajati, jer se papirni novac ne upotrebljava kao hrana, no kao sredstvo, da se dodje do hrane. Uz to vojništvo nije radilo, nego jelo što je bo- lje moglo, te uništavalo marvu, odjelo i obuću, za to se sada opaža velika nestašica svega. Nema onoliko stoke, što je bilo prije rata, pak nema ni vune ni kože koliko nam treba za odjela i obuću. Nema volova ni konja koliko je bilo prije rata, pak se ne obradjuje polje kako negda. : To s jedne strane, a s druge nadošla su vremena sebičnosti, gramzenja i nemorala uopće. Ljudi hoće da živu na laki način, a ma bilo i na štetu svog brata, Za to danas trgovac dobiva mnogo na robi, za to danas radnik ne će da radi koliko je kadar i čeka, da mu država dade NARODNA SVIJEST potporu, imakar digla drugome što je na svom grlu prištedio; za to danas advokat, bilježnik, liječnik i dr. traže visoketnagrade ; za lo danas činovnik radi što manje može, .a nastoji postići ' što veću plaću; za to danas. težak gubi ljubav za radom, jer vidi kako drugi lakim načinom jedu kruh koji je on proizveo; za lo se danas napokon organizuju svi staleži da postignu vla- stito materijalno dobro slanje. A je li sve to dobro ? Ne, nijesu ovo dobre pojave, nego je ovo kuga, koja hara čitavim svijetom. Mi ovu bolest moramo pobijati. Nije samo valutno pitanje ni izvoznice povod svim ovim zlima, nego je povod slab moral. A bez morala nema napretka. Nepo- bitna je činjenica, da čovjek, koji nema .religioz- na uvjerenja, nema drugoga ideala do materijal- nog uživanja, a' pri tome ne štedi ni tudja imanja. Ako mase dodju do:toga stepena »kullure«, što će biti od inteligence ? Zar će gospoda tada jesti kruh, meso, mlijeko itd. uz maksimalnu cijenu? Danas se tuže na seljaka, a ne pita se kako je seljaku. Napokon i težak ima pravo da živi kao čovjek. Ili je on osugjen da samo služi za hranu drugoj klasi? : Ako je tako dobro seljaku, zašto oni gladni iz gradova, ne dodju na polje pomoći orati i kopati ? : Težak. Jugoslavija. Rad nove vlade. Nova je vlada razglasila, da će biti .»vlada rada«. Ministii izradjuju ne- koliko novih zakonskih osnova, a medju osta- lima i zakou o likvidaciji moratorijuma. Kako sad beogradska »Politika« (koja je inače sklona demokratima) javlja, zakonom se o likvidaciji pokušava proturiti jedan ogroman kšeft za nov- čane zavode. Nastavljajući veli, da se inleresi ratnih bogataša pretpostavljaju općim interesima. Zgodno jedan takodjer beogradski list (socijali- stički) veli, da je svaka vlada »vlada rada«, ali da taj rad može bili za napredak države, kao i na njezinu propast. Za ovaj bismo rad oko no- vog zakona mogli radje ovo drugo reći. Sabor će biti sazvan polovicom studenoga. No vlada nema većine ni kvoruma. Kako će se medjutim ponijeti opozicija još nije poznata. Neki bi mladji članovi bili za to, da se niti ne do- lazi na sjednice parlamenta, pa on nebi mogao ni raditi. No većina je za to, da se nastavi bor- ba u parlamentu, jer se država nalazi u Opas- nosti, pa sve treba učiniti, da se spasi. Neke “novine javljaju, da će vlada, ako ne bude mo- gao sabor raditi, uvesti vojničku diktaturu, a druge opet, da će vlada raspisati izbore no ne za konstituantu, nego za privremeno predstav- ništvo. Ovo potonje je jedva vjerojatno, jer »de- mokrati« nebi u nikojem slučaju dobili onoliko zastupnika koliko sada imaju, a socijalisti po- gotovo. O tome su se uvjerili svi ministri, koji su se povratili sa putovanja. Porast dinara. Na beogradskoj je burzi poskočio dinar na 3:40. To jest za 100 se di- nara dobije 340 Kruna. Naša pomorska. zastava. Ministarstvo je vanjskih poslova obznanilo sve saveznike i ne- utralne države, da će riječna i pomorska zastava naše države biti modro-bijelo-crveno. Svi bro- dovi, koji nisu za vrijeme sloma pripadali austro- ugarskoj trgovačkoj mornarici imaju na propi- sanom mjestu nositi ovu zastavu. Sve su vele- vlasti i susjedne države uzele to na znanje. Proslava 29. listopada u Zagrebu. Godiš- njica je oslobodjenja u Zagrebu svečano pro- slavljena. Iza svečanog Te Deuma držali su se na Markovom trgu svečani govori, prigodom kojih je rektor sveučilišta dr. Polić predao na- trag akademičarima staru njihovu zastavu, pod, kojom su se borili protiv Madžara. Na lo je bila svečana povorka gradom. Nekoliko stotina aka- demičara je iza toga krenulo gradom, zahtjeva- jući da se izvjese zastave, gdje nijesu bile iz- vješene, a konačno pred »Kolo«, gdje je bila skupština Hrv. Nar. Zajednice. Tom je prilikom došlo do sukoba. i Skupština Hrv. Narodne Zajednice obdr- žavala se je dne 29. listopada. Predsjedao joj je dr. Laginja, Kulturnu je ideologiju razvio na skupštini — poznati neprijatelj kršćanstva .— dr. Bazala. I to je vrijedno upamtiti. Za vrijeme zasjedanja je došlo do demonstracije nekih aka- NEO) demičara pred zgradom gdje je bila skupština. Došlo je i do ličnih napadaja, dapače i krvi. Policija je rastjerala demonstrante. , Mlada Misa. Javlja nam vlč. Don Antun Radić, da će 9. o. mj. prikazati prvu nekrvni Žrtvu u svom rodnom mjestu Šipeniku. Mladom leviti maše čestitanje | i Uzbune Jugoslavena u !stri. Našem je na- rodu u okupiranom području do grla došao Ta- lijan. ,Najprvi su se pobunili Krčani. Iz Rijeke je bilo poslano u pomoć Talijanima 20 ardita, no ti su bili pobacani u more. U srednjoj Istri . je došlo takodjer ma mnoga mjesta do oštvih sukoba izmedju talij. vojnika i mašeg naroda. Naročito je u okolici Pazina i Buzeta bilo ljud- skih žrtava. Uspjeh organizacije sadioca duhana. Hr- vatska je pučka stranka u Hercegovini organi- zovala sve sadioce duhana, da im isposluje po- voljnije uvjete kod otkupu. U tu je svrhu pošla prošlih dana jedna deputacija u Beograd, da to izradi. Deputaciju je predvodio vIč. O. Dominik Mandić, franjevac. Svi: su zahtjevi sadioca du- hana uvaženi, pa je i odgodjen otkup duhana te ukinut porez na duhan. WPotanje ćemo se ošvr- nuti na ovo u dojdućem broju. .Pučkoj stranci služi ovo na čast, kao i vrijednim Hercegovcimu. Izvoz hrane. Iz naše će države biti izve- zeno 50.000 vagona životnih namirniča. Novine ' javljaju, da će izvozničari zaslužiti na tom «oko 3 miljarde Kruna. Š Talijani se spremaju na odlazak iz Dal- macije.. Doznajemo, da su Talijani na otoku Lastovu i u svim «mjestima otoka Korčule pre- dali aprovizaciju ' dotičnim = općinama. Količina hrane iznosi za dva mjeseca. Ujedno su uzeli natrag svu teretnu životinju, koju su bili predali seljacima na prehranu. Oprenito se drži, da su to znakovi, da se pripravljaju na odlazak. Sretan im put! | Važno za vlasnike štednih knjižica, če- kovnih računa i rentovnih knjižica kod po- štanskih štedionica u Beču ili Budimpešti. Da se uzmogne sastaviti što tačniju statistiku maših tražbina prema bečkoj. ili budimpeštanskoj šte- dionici, od potrebe je, da svi vlasnici uložnih knjižica, čekovnih računa i rentovnih knjižica (privatnici, državne oblasti, uredi, korporacije it.d.) odmah zatraže kod najbližeg pošt. ureda »upitni a al«. za prijavu svoje imovine kod gori nazna- čenih poštanskih štedionica. Popunjeni »upitni arak« ima se predati po- štanskom uredu najdalje do 25 novembra 1919. Upozoruju se zanimanici, da se u nazna- čenom roku ovom pozivu odazovu, pošto kasnije neće biti 'moguće osvrnuti se, ma reklamacije po- jedinaca. Samo tačna statistika zajamčuje uspjeh. Dužnusi je dakle svakog državljanina, koji ima kakovu imovinu kod navedenih pošt. šte- | dionica, da svoju tražbinu prijavi. | Svi su poštanski uredi dužni da strankama budu pri ruci za ispunjenje prijave i ,s toga se | stranke imaju istima obratiti za pobliže upute. — | Od Ravnateljstva Pošta i Telepgrafa: Tichy. | Diliem svijeta. Riječko pitanje. Tittoni je bio predložio | mirovnoj konferenciji, da riječko pitanje bude | riješeno tako, da Rijeka postane samostalnom | državom pod talijanskim suverenitetom. No Wil- | son je odbio taj prijedlog. Ova je Wilsonova |; odluka iznenadila Talijane. Ne znajii kako će |i izaći sada pred svoj parlamenat, jer će ovo rije- | šenje:razočarati talijansko pučanstvo. Talijanska | vlada izjavljuje, da je ovim svojim prijedlogom |; prekoračila i posljednju granicu svoje popustlji- t vosti, te da ne može odstupiti od svog stanovi- | šta. Medjutim se u Washingtonu nastavljaju pre- | govori o riječkom problemu. | Na Rijeci je D' Annunzio raspisao izbore. No nije glasovalo niti trećica izbornika, što ja- |. sno dokazuje, da.je ogromna većina Riječana | proti prisajedinjenju k Italiji. | Rusija. Nada generala Judenića, da će kroz! ovu sedmicu osvojiti Petrograd nije se ispunila. (r Ne samo da nije osvojio. grada, nego je i na: irag potisnut. Računa se medjutim, da je ovajt uspjeh boljševika tek časovit, a da je boljševi- stičkoj vladi u Rusiji odzvonilo. Dapače antanta'! već pregovara s ruskim diplomatima o sastavu | buduće ruske vlade. Francuska bi htjela usposta-| viti carizam, Njezin je kandidat veliki knez Ni-| kolaj Nikolajević. Američani naprotiv žele demo-| kratsku republiku i osnutak ruskog saveza država .| Držanje engleske nije jasno, no izgleda da je i| ona proti carizmu. SI