“Gijena jeclistu sa donašanjem u kuću ill poštom do konca
ove godine K 10.—
Plativo i utuživo u Dubrovniku
Uredništ: 1o Kunićeva ul 200. Uprava kod Dubr. Hrvat. Tiskare.
Prava demokracija.
U prošlom smo broju ovoga lista razložili
ukratko koliku vlast imade narod u jednoj de-
mokratičnoj državi i rekli smo da on njome vlada,
jer narod stvara zakone, kojih se uprava, od mi-
nistarstva do najnižega ureda, treba da drži, No
to je tako samo u teoriji ili kako narod veli na
papiru. Jet kad bi to tako uistinu bilo, cio bi
narod bio zadovoljan, ili barem velika većina
naroda, jer ona, kaćđl bi se nju pitalo, nebi ni-
kada dozvolila, da se upravlja nu njezinu štetu,
a ma korist samo onih lihvara, špekulanata i va-
ralica, kojima se dandanas svugdje na ruku ide,
a devedeset po sto je naroda uistinu samo bez-
\pravna masa.
Kako ovo. protuslovlje, pitati će tkogod,
'kako se to veli, da narod vlada, a: zapravo se
njega za ništa ne pila ? Spomenuli smo, da na-
rod i ako ima pravo da vlada, ne viši or sam
neprosredno to svoje pravo, nego bira svoje za-
'stupnike, pa stoji do naroda samoga, koga će
izabrati. No dogadja se često, da marod svoga
zastupnika niti ne pozna. Mnogi od. onih koji
\su za nj glasovali nijesu ga nikada ni čuli ni
vidjeli, a ipak su mu povjerili; da u njihovo! ime
odlučuje kako će s njima vladati, na što će se
porez nametnuti itd. Osobito time trpi seljaštvo.
\Jef se porezi i ostali tereti svaljuju najviše na
težaka, jer činovniku ne će nametiuti porez na
"kuću, marvu itd. A baš se za seljaka malo tko
brine. Ako se radniku što krivo učini, ustane na
njegovu obranu čitava njegova organizacija te ili
milom ili silom t. j. štrajkovima, demonstracija-
ma izvojšti svoje pravo. A i inteligencija se ba-
rem ona »viša« već nekako pomože. Samo se-
jak zija u oblake, očekujući manu. Seljaštvo naše
\nije nažalost prosvijetljeno, a pogotovo nije složno.
U svakom selu imaju barem _ dvije-tri stranke, -
'seljaci se medjusobno svadjaju, ali ne radi svo-
jih interesa, jer su im svima interesi isti, niti
radi ideja, jer su i kulturno istog aaziranja, nego
radi osoba se čupaju, a te su dvije osobe možda
medjusobno najbolji prijatelji. :
Pa kakvog upliva ima naš, narod na poli-
tiku, a osobito seljaštvo ? Nikakvoga.
je kod Slovenaca, oni u svojoj »pučkoj stranci«
imaju cijeli miz seljačkih zastupnika. Ali je tamo
i devedeset postotaka seljaštva ujedinjeno u jed-
noj stranici. Seljaštvo treba da se udruži, te u-
druženo traži ne kakvu milost, nego svoje pravo,
Koje mu po njegovom broju i pripada. Od 12
milijuna stanovnika, naša država ima barem 10
milijuna seljaka. Kada se ovi udruže, stvoriti će
pravu kršćansku seljačku. državu, koja će iskreno
voditi pravo seljačko-demokratsku :po itiku.
Pri svojoj seljačko-demokratskoj vladi me is-
ključuje seljaštvo ostale staleže, jer nije seljak
poput nekih radnika-boljševika u Rusiji, koji uni-
štavaju i-ubijaju svakoga onoga, koji drugčije
misli, a napose gradjane. On svakome dava ono
mjesto, . koje ga ide po njegovim sposobnostima.
djelomice: Belgija i Švic: rska. "Tako pristaša se-,
ljačke d mokracije: m iže biti. svaki gradjanin, K
to baš radi vlastitog Hsteresa.: Zemlja je prvi iz-
Vor blagostanja | u državi, jer: zemlja hrani sve
ljude, pa su žato težaci “najvažniji stalež u na-,
šoj državi. Što seljak stoji bolje, što je on! za-
dovoljniji u prosvietlieijij i
nalnije) ;jobradjuje, zemlju i
GN i : a 2
«vrbi svirala.
pero; niti zidaiu ma alat; iego seljaka ma (polja,
Druečije
zorojn je Nizozemska, Danska i Norveška te -
I
Izlazi svakog četvrtka
| Pojedini broj 60 para
Zato svaki gradjanin mora da gleda dobro te:
žaka, kao svoje vlastito dobro. Ali seljač
mokracija traži, da nitko ne prisvaja sebi višu
vlast, nego mu pripada, pa stoga se mora boriti
proti prevlasti privilegovanih staleža, napose bo-
gatih burzijanaca, | izvozničara i narodnih gu-
likoža. Tada će i naš seljački.i cio narod bili
sretniji. Biti će sretan ponit slovenskoga težaka,
koji je u mašoj državi najprosvjetljeniji, najbolje
živi 1 najbolje je uredjen u svojim gospodarskim
organizacijama, zadrugama i t, d. Tome su cni
doprinijeli najviše sami, držeći :se jednoga štapa
— jedne stranke. Ideja seljačke demokracije mora
i našem seljaku pomoći, da u zajednici sa slo-
venskim, pa potom i srpskim težakom nadje
svoju sreću u bogatoj i maprednoj Jugoslaviji.
Pokušaj dekristijanizacije naših škola.
IV. Privatne su škole dopuštene, ali one-
mogućene, jer svjedodžbe takovih škola vrijede
samo onda, ako su djeca koncem šk. god. po-
ložila ispit pred nadzornikom državnih škola, i
ako ih je on potpisao, (ČI. 27. .), Pre-
ma tome može lako nadzornik nskratiti
potpis na svjedodžbe i to jedino na temelju ču-
venog ispita, koji lako može zlo ispasti i tim je
privatna škola osudjena na smrt, a sloboda pri-
vatnih škola postaje sasina iluzorna, uprav na
stavka 3
svaki
Kad na privatnim. školama: djeluju
nici osposobljeni kao i oni na državnim ; kad su
privatne škole pod nadzorom nadzornika dižav-
nih škola kroz cijelu šk. godinu, što je i čemu
je potrebito, da djeca još polažu i posebni ispit
pred nadzornikom i da on sve svjedodžbe mora
da potpiše. ispit je za djecu ne samo najveća
tortura već i slijepa sreća. I najbolji učenik može
da nastrada na tom blaženom ispitu pred nad-
zornikom, Koga dijete valjda prvi put pred so-
bom gleda..A opet, kad će i kako-će nadzornik
da obavi toliko ispita i koliko će vremena i paž-
nje meći tomi$ da posveti? Ovim se.novim od-
redbama samoj stvari nimalo ne koristi, već se
jedino otvaraju vrata, da se pogoduje posebnim
hirima dotičnog nadzornika. Ako je taj ispit to-
liko potrebit na privatnim školama, zašto nije
onda i na državnim ? Ne bi li baš na ovima bio
kud i kamo potrebiji ?! :
“Ali nje jedini, a ni glavni razlog, zašto su
tako onemogućene privatne škole, ideja da dr-
žava monopolizuje sve škole. Žalac je uperen
poglavito proti konfesijonalnim školama. Po no-
vim bi odredbama takove škole bile sasma one-:
mogućene. Redovnik ni redovnica ne bi mogli
unapred postati kvalifikovani nastavnici, jer se u
»učiteliske škole ne mogu primati privatisti, ni
ispitu zrelosti pripuštati eksternisti.« (Načela 1.
tačka 7.) I dok ista načela ističu potrebu, da se
»uz svaku učiteljsku školu osnuje i valjano ure-
gjeni internat s obzirom va vrlo loše porodične
i društvene prilike«, to se zabacuje »kao reak-.
cijonarna i nepedagogijska institucija škola, koja
će uz internatsku odgoju spremati djecu za uči-
teljske škole.« Čiidne li ovdje logike, a još ču-
dnavatijih izvoda | Državni internati uz učiteljske
škole, to su, potreba; a uz privatne, to su. »re-
akciji" arna i. nepedagogijska iustitucija« ?! Ej
sretne liltehe, mlada Jugoslavij , kad imaš ovako
iskusnih pedagoga, koji. su: jednim p. tezom pe i
sve o e: svih“ E. svih ze.
o i
Vlasniš tvo Odbora Narodne Svij sti.
ove atske
— Oglasi
N. Fantela
Dubrovačke
zalivale i priopćena plaća se 1 K petit-redak
petit-redak vorni urednik
Tisak
vraćaju,
T iskare.
katol. redovnika i kongregacija, koje u svim dr-
žavama uživaju najljepši ugled radi nastave, a
osobito radi dobra uzgoja, to bi u Jugoslaviji
bila ništa manje nego »reakcijonarna i_nepeda-
gogijska institucija.« Rekoše nasi Olimpijci i
živi ostadoše!
Čemu ovakove odredbe, pita se čovjek zdrave
pameti'? Da se izbjegnu vjerska: trvenja u mla-
doj nam Jugoslaviji, valja da će se htjeti oprav-
dati sastavljači novih načela. A zar u dosada-
šnje privatne i konfesijonalne škole ne šalju i
inovjerci svoju djecu, pa im nikakova pogibao
ne prijeli za vjersko rjihovo osvjedočenje. Zar
vjersko uzgojeni katolici, pravoslavni i / musli-
mani ne bi znali jedni druge da podnose ? Zar
se sve vjere u Jugoslaviji moraju složiti u pot-
punoj negaciji na ništici? Stoga je oduzela i
vjerska svrha uzgoja u budućim našim školama,
Ne uvagjaju li se ovako bezvjerske škole u ko-
jima će se ipak učiti pro forma i vjeronauk?
A nijesu li bezv «e škole doživjele najgori
neuspjeh u odgojnom smjeru & Kakovi će čelik-
značajevi izlaziti iz naših škola, koje će odgajati
vjerski indiferentne vjernike, onako talmi, polu-
katolike, polu-pravoslavne i polu- «muslimane! Če-
mu dirati u sadanjim prilikama u najosjetljiviji
živge svih konfesija. Nije li opće o i je
svaka vjera pripravna sve žrtvovati, a spasiti
svoje koitesijonalne škole?
O nor o
— »Nar. Politika« od 6. ov. mj. donoši list,
što joj_ga uz veliku rizičnost poslao iz Rima,
biskup Malinić, u kome kao dobar poznavatelj Va:
tikana dokazuje, kako nam je sklon sv. O. Papa,
te zaklinje Jugoslavene na bratstvo i slogu.
— 3. Xf. o. g. umro je Ivan Rabar, upravi-
telj osječke gimnazije, koji nam je poznat iz Ma-
tice hrvatske sa svojom »Povješću rimskih ca-
reva«, »Povješću najnovijeg doba« te Miqueto-
vom »Povješću franc. revolucije.« P. u m:!
— Dok naša gospoda u Beogradu izbacaju
vjeronauk iz škola, dotle povećavaju na hiljade .
žandarmeriju da spriječi »crzu ruku«, koja se
počela pojavljivati kod. nas. U Djakovštini ta
crna ruka slvara upravo grozote.
- Iza 81 dan prestao je u Zagrebu štrajk
io činovnika. Izgleda, da nijesu i izvukli naf-
_ deblji kraj.
— Iz Osijeka i Zagreba istjerani su svi i-
nostranci. Razumije ise, “la su medju njima ži-.
dovske gulikože. Iz Zagreba otišao je u Beograd
načelnik žid. općine, da posreduje. Tko e da
ih ne potkupi!
— U subotu se sastali u Sarajevu o ra-
dikali, medju njima 9 bivših ministara — razu-
mije se, — da rade za,Veliku Srbiju. Da su ti
bili Radićevci bili bi danas u buhari, a oni su
slobodno vijećali i zaključke stvorili.
— Srpski učenjak Ljubo Stojanović u go-
> voru o našem državnom uredjenju predlaže, da
se u Jugoslaviji ukine monarhija i uvede repu-
blika po uzoru amerikanskom.
- — Naša će vlada likvidirati sva njemačka.
poduzeća u našoj državi.
— Jugoslavija će dati Francuskoj. od ovo-
godišnje žetve 4000 vagona.
i — Da poskoči kurs našeg novca. Jugosla:
vija je zatražila od Amerike zajam, koji. joj e,
ova spremna dati.
— Danska je vlada prignala kraljevstvo SHS.
— Iz slovenske pokrajinske vlade odstupili: '
su liberalci demokrate, htijući time prisiliti Pučku,
stranku, da odstupi, da bude demokratima šire.
Pošlo im je za rukom. Predsjednik Dr. Brejc'
morao je odstupi! a demokratu Dr. Žerjavu po-,
vjeren je sastav nove. vlade. a ubio, režu
| duke l i : Oe g
y %
u Dubrovnik 18 I, 1919. God 3
Narodn
ErnSETIET
|
!
|