jee O ORANJE i
: N : + : ut
Str. 2 SE
— Priča nam bjegunac, da u srednjoj Istri
dolazi neprestano do sukoba izmedju Jugosla-
vena i Talijana, iz kojega Talijani izvlače ,tanji
kraj. Tal. vojnici neprestano da desertiraju u
Jugoslaviju. EE : ui
3: -— Doskora če se razdijeliti medju bašti-
nice Austro-ugarske Željeznički materijal i lo
160.000 vagona austrijske željeznice, 103.000
ugarske željeznice, 33.000 vagona austrijske pri-
vatne željeznice i 15.000 vagona ugarske privatne
željeznice. Vidit ćemo, koliko će pripasti nama.
— Emil Auman, prof, pariš. svenčilišta, koji
je boravio u Srbiji 6 nedjelja, piše u »Slobodi«
članak, u kojim dokazuje, da se Jugoslavija ne
smije bojati neslavenskih elemenata ; Jugoslavija
da je jača no što misle zapadne vlasti, a Hrva-
tima, da se mora osjegurati zmimimum mira i
plodnogć rada, za kojima teže svi narodi,
— Pod priliskom vlade-prestao je štrajk u
rudokopima u Sloveniji, radi česa je toliko stra-
M dao promet u Sloveniji i Hrvatskoj.
— Vojno ministarstvo izdalo je naredbu,
da se kazne svi oficiri, ptoti kojima su pisale
\ novine zbog raznih zlouporaba ili afera.
— Iz Medjumurja sele zadnje kolone Ma-
džara. Sretan im put! Ne vidila ih više naša
domovina ! :
— Član Jugoslavenskog kluba upravio je na
ministra predsjednika upit, što je poduzela vlada
za naše roblje u Sibiriji i Italiji. Znatiželjni smo
što će odgovoriti. Ali demokrati gledaju, da bude
njima meko, pa šte im stalo za marvu u ropstvu.
+12 ..
Diljem svijeta.
; Riječko pitanje. Ugodno nas bile utješile
zadnje vijesti, da je Wilson odlučno uslao proti
Tittonijevu predlogu o riječkoj državi pod tal.
"protektoratom, a Wilsonovu izjavu da su obje-
ručke primile Francuska i Eaugleska. Novije vi-
jesti uništiše naš lijepi san te mi opet sa zeb-
i njom u srcu pitamo : što će biti od naše Rijeke
i i Dalmacije? Najuvaženiji tal. »Secolo« živo pre-
poruča, da bi najbolje bilo, da se Jugoslavija i
Italija medjusobno dogovore. Jugoslavija ne može
nato pristati, jer bi nas takova Italija podpomo-
.žena od Engleske i Francuske žedne prevela
preko rijeke. Izgleda, da je D' Annuncijo sit svo-
jih hailekinada i gusarstva, medju njegovim če-
tama nema više oduševljenja, čete dezertirajut, a
' osobito časnici, a »giovanotti« se razilaze i ot-
puštaju ih. Na 4. o. mj. na dan obljetnice došlo
je na Rijeci do velikih . demonstracija proti En-
gleskoj, Francuskoi, Americi, osobito proti Ju-
goslavenima, usljed česa se isukobiše vladine i
D' Annuicijeve čete, pri čemu je mrtvih i ranje-
i nih s obe strane.
Ceho-slovačka republika navjestila najbe-
zobrazniji boj proti katolicima, ali udariše svo»
jim bezvjerskim zubima na cementni zid. Hrabri
'se Slovaci ne dadu već tvrdo stoje uz svoje za-
stupnike svećenike Hlinku i Jurigu, koji su ih
vazda štitili od madžarske aždaje, te digoše sa-
da cijelu revoluciju potjerav bezvjerske česke
činovnike, a gimnazijalci štrajkuju, zahtjevajući,
da se Hlinka i Juriga pusle iz tamnice na slo-
bodu. Radi toga je uapšeno 124 svećenika.
27/10. bilo je preko 1000 protestnih skupština
proti českim liberalcima. Vlada popušta. Česki
katolici, koji su do sada spavali sve se jače or-
ganizuju, a probudili se i žuti svećenici, jer vide,
da im gori krov nad glavom.
i Rusija. Po zadnjim vijestima boljševici po-
i duzeše jaku ofensivu te potisnuše savezničke
! generale. Finska se konačno odlučila, dobiv ve-
i like garancije, medju kojima, da će joj pripasti
Allantisko otočje, da izašalje svoje čete u boj
proti boljševicima. Bude li ovo istina, odahnut
će gen, Judeniću, a Petrograd će brže pasti.
»Česko Slovo« piše, da je jedna skupina gra-
djanskih političara u južnoj Rusiji ponudila Dr.
Kramaržu mjesto presjednika republike Rusije. -
Bugarska. Vlada je odredila, da se stave
pred ratni sud svi ministri, koji :su iz sebičnih
ciljeva nahuckali Bugare ma rat protiv antante;
svi novinari, koji su u tom smjeru pisali, te sve
vojničke i civilne osobe, koje su preko rata ne-
1 čovječno postupale s narodom u okupiranoj ze-
milji. 30. septembra dan kapitulacije, bio je pro-
glašen danom sveopće žalosti te se po svoj Bu-
garskoj prirediše žalobne povorke. Bugari su ra-
zočarani još ih i Wilson ostavio na cjedilu. Do-
brudžu ne dobiše od Rumunja, Traciju dobiše
| = dini spas od Rusije, zato žele, da se Rusija po-
I digne čim prije. Do 18/11. morat će podpisati
mir, ugovor, a svaka ga se stranka okanjiva pot-
Grci, a Macedonija mjesto da pripane arnautima“
pripala je Srbima. Bugari uvidjaju, da im je je-'
pisati. Nije nijedan Bugarin s njim zadovoljan.
+.) NARODNA SVIJEST
Engleska. Koji je idealizam vodio Eugleze
u rat, vidi se iz govora Loyd Georgea, koji je
rekao: »Eugleska je bacila 1/8 imilijiima vojniia
u rat proti Turcima te smo izveli najplemenitiju!
zadaću spasiv te majbogatije zemlje od turske
tiranije i povratili ih kulturi za kojom su čezuule
kroz stotinu godina. Možemo li ove zemlje opet
predati barbarima Turcima ? Koji će se naći te
nam reći, da ostavimo, što smo zaposjeli ? 'Toga
ne će biti nikada !« 'Pa još se čudimo, da je
Enoleska za Italiju. Učenice su iste škole, vrane
iz istoga guijezda, a vrana vrani očiju ne vadi!
Amerika. Amerikanski radnički krugovi drže,
da kod golemog štrajka sudjeluje 750.000 rad-
nika. Usljed ovoga štrajka trpi neizmjerno sama
Amerika, a uz nju i ostali svijet, koji je do sada
Amerika snabdjevala, Bojati se je da će medju
strajk stupiti i željezničari.
Dopisi.
Uskoplje.
Užasno smo razočaranje doživili u našoj
Jugoslaviji. Pobjegli smo iz Pole, a da nikome
ne rekosmo ni »s Bogom !«. Bježali smo pješice
do Bakra i morali platiti jednom Jugoslavenu
100 K što nam je ukazao put preko demarka-
cijone linije. Iz Zagreba nas poslaše u mornaricu
u Osijek, iz Osijeka u Kotor. U Kotoru smo ra-
dili 8 dana, a da nam ne platiše ni filira, te nas
otposlaše u Beograd k ratnoj mornarici. Odjeveni
u ljetno odijelo, gladni i žedni došli smo na
Uskoplje gdje morasmo čekati od 542 u večer
do 8 u jutro. Kišile je, da je grozno bilo;
tresli smo se od zime, a nesretna uprava štacije
zatvorila je sve čekaonice — sve prostorije, da
u njima miševi slobodnije plešu. U najvećoj va-
tri na fronti bilo nam je liepše, jer uas tješila
pomisao: pred neprijateljem smo. Uz pogibelj
života došli smo u svoju domovinu — Jugosla-
viju, a moramo da trpimo ! Sreća, što je naš duh
jači i veći od onih, koji su se nametnuli na dik-
taturu u Jugoslaviji! — /starski bjegunac.
Op. Ur. I mi smo opazili, da su čekaonice
zatvorene, a narod mora sviriti na peronu. Če-
kaonice su učinjene za putnike, pa im se. mora
otvoriti.
: Boka Kotorska
Cijenjeno Uredništvo ! Baš ste zgodno na- -
pisali u prošlom broju Vašeg lista: »Od lijepe,
bogate i prostrane Jugoslavije stvorili su absurd
nad absurdima«, Regbi, da ovu istinu najbolje
osjećamo mi oružnici. Ne znamo, da li je koji
tako šikaniran kao mi. Jugoslavenstvo nam ne
može nitko opovrgnuti ; kroz vrijeme austrijskog
režima riskirali smo život, ali ne htjedosmo u
ničemu bratu Srbinu na žao učiniti. Savjesno
izvršujemo svoje zvanje, ipak mas mnajnemilosr-
dnije proganjaju. Tko se su tri prsta ne krsti,
austrijanac im je i izdajica. Bacaju nas u naj-
" daljnije krajeve na pravdu Boga. Moliino Vas
zauzmite se preko Dr. Simraka za.nas, jer se
dalje ne može! »Bratstvo«, »jedinstvo« i »jed-
nakost« nek vlada i za nas! Neka prestanu uni-
štavati eksistencije tolikih nas i naroda našega.
Premješteni oružnik.
Perast.
S udivljenjem moram pratiti početak rada
naše omladine. Već na 2. ov. mj. sastala se ci-
jela omladina mjesta u društvenim prostorijama
i veselo sprovela večer. — Samo naprijed tako!
Gradska je aprovizacija uzela još tri člama
pri upravi, Miševi nam izvukoše i ono malo
brašna iz aprovizazije. Molim novake, da nabave
jednu dobru mačku, koja će dokrajčiti njihovo
begovanje na štetn naroda. _
Odlukom Pokrajinskog Školskog Vijeća, bi
odredjen za učitelja ovoim mjestu g. N.N. Dvije
osobe, kojima je gotovo sve u rukama i koje
de facto vedre i oblače, a kojima je očevidno do
interesa, sazvaše domaćine u općinu, da glasuju
tko je za učitelja a tko za dotadanju učiteljicu.
Imaju u rukama dekret Pokr. šk. vijeća, pa misle
još da će ga oni moći uništiti. Pametno! Ovaj
put im nije upalilo. Ja pak nadajući se, da će
g. učitelj revno i savjesno vršiti svoje učiteljske
dužnosti, čestitam mu ma postignutom mjestu.
Jedan za sve.
Gradske vijesti.
Proslavu 25.-obljetnice .,,Dječjeg\ Zaklo-
ništa“ počastiše svojim obolom P. N. GG.: Dr.
Josip Marčelić, biskup K 50, Josip Kovačević,
upravit, općine Cavtat 10, N. N. 20, Dr. Josip -
Aranza 10, Vlaho 'Fortunić; 10, Obitelj Miha M.
Klaić 20, N.N. 20, Capurso Don Karlo 10, Mi-
ho Gromović 10, Obitelj Marije Pitarević-Amer-..
ling 100, Miho Klaić
no | »k. Boža 5, Obitelj Marina
Monopoli_ 10, Brbora M e
arica, učit. 10, Miš Jele.
|
ONIMA |
10, Ivanka Stanković-Dominković 10, Dubrovač-
ka Hrvat. Tiskara. 100, Zalagaonica »Monte di
Piet4« 50, Luko Flori 20, Lang Autun 5, Ven
ceslav Ki.ž 25, N. N. 1, Pero Banaz 100, Eve-
lina Banaz 100, N. N. 1, Simoni Frano, listo
noša 10, N. N. 1:40, Bjelovučić Tere 20, Štam-
parija DeGiulli i dr. 100, Pavo Kulišić 90, P.
Kojaković 20, msgr. Du. Aut. Maifioli 50, N. N.
4, Mato Mortigjija 20, Obitelj Kleiner 20, Gran-
cjeri 9, Josip Ucović 100, Dr. Lujo Fouque 200,
Lujo Kalčić 20, Niko Marić 20, Niko Nardelli,
Trsteno 20, Nasljednici Banaz na uspomenu pk.
Boža Banaz 100. Gjuro Lele 20, Narodna Ban-
ka 100, Dr..Ivo Rusko 100, Mare pl. Bizzarro-
Olimučević 40, Vito grof Gozze, Trsteno, 100.
Godišnjica. Danas slavimo godišnjicu, kad:
no su bijeli srpski orlovi sletili u naš erad, tom
prigodom Općina je izdala proglas, kojim po-
zivlje sve gradjauvlvo da okite svoje stanove. Po
podne u 9 sati je koncerat pred Općinom, a
zatim glazba obilazi gradom.
Predavanje ,Jug. Akad. Kilnba“. U četvr-
tak 6. o. mj. ma večer »Jug. Akad. Khub« prire-
dio je predavanje: prof. A. Hallera o temi: »No-
vija jugoslavenska književnost«. U uvodu je go-.
vorio o potrebi literature kod našega naroda, jer:
vanjski svijet po literaturi mjeri/ visinu narodne
kulture. Zatim je kritičnom analizom prošao po |
svim smjerovima najnovije naše književnosti a
po tom ocijenio svakog istaknutijeg u svom
smjeru. Prikazao nam je pisce iz hrvatskog i
stpskog dijela našeg naroda, a uzalud smo isče-.
kivali čuti i ocjenu o slovenačkim literatima.
Prikazavši nam praktičnim primjerom razliku iz-
medju pjesme proćućene emocije 1 one neiskre-
nog formalizma, zaustavlja se na prvaka umjet-
nika I. Meštrovića, &oji je prvi shvatio duh na-
šega naroda i iznio ga u skulpturi u _ original-
aom svom stilu takovom jakošću, da mu se divi
cio kulturni svijet. U Meštrovićevom stilu rta li-
terarnom polju javlja se piesnik Vladimir Nazor,
koji danas zauzimlje prvo mjesto .ma jugosla-
venskom Parnasu, iako je preveliki alegoričar.
Predavač je završio svoje stručno preda- /
vanje, koje je zadovoljilo, predvidjajući napredak
novije jugosl. književnosti u spiritualističko-etič-
kom smjeru.
Kaujiževno društvo »Sv. Jeronima« u Za- |
grebu radi neobične, upravo bajoslovne skupoće |
papira i štampanja izdat će ove godine samo
»Danicu za 1920 god.«, koja će u preprodaji
stajati 3 Kr. Toliku će otštetu imati članovi kao |
kamate na uplaćenu članarinu. Ni ove godine
neće se primati članovi »godišnjaci« (za 2 Kr.) |
Članarina je sada za doživotne članove Ill. re-
da 20 K po osobi, a za društva 60 Kr. Postije |
1. studenoga upisani članovi nemaju prava na
knjige, koje izlaze one godine. e
Djačka menza. Otkako se odma pri otvo- |
ru škola zamjetila potreba jedne djačke trpeze,
ustanovio se je odbor, koji je uzeo za zadaću
da prouči to vrlo važno i teško pitanje. Taj od-
bor je i danas još u poslu oko toga da osjegura
neke preduvjete, a da se o ovoj instituciji može
govoriti. Pitanje prostorija je jedno od najtežih, |
pa nije odboru uza sve zauzimanje kod vlasti i |
privainika još uspjelo da nadje zgodan lokal.
Dok se pojedinci interesuju za-ovo humano djelo
i upisuju svoje doprinose, i šira javnost imala
bi doći u pomoć ostvarenju ove potrebe. Ugle-.
dajmo se u druge krajeve, gdje se u ovakovu
svrhu prinose velike žrtve i sakupljaju milioni !
Gjuro Mušelin. U petak večer prešao ie
u bolji život ovaj naš sugradjanin, majstor po-
stolar, nakon duga i patničkog bolovanja, u 74. |
god. života. Preko 50 godina Dubrovnik je slu-
šao njegov bistri i zvonki tenor, kojim je veli- |
čao naše proslave po hramovima, društvima i.
koncertima. Za to se je dubr. gradjanstvo odu-
žilo svome »meštru Gjuru« pri sprovodu. Brojno |
mnoštvo sa barjakom postolarskog društva ispra- |
tilo ga je do grobišta, gdje mu je ujedinjeni
jaki pjevački zbor otpjevao »Oslobodi me«. Nad
otvorenim grobom izrekao mu je oprosno slovo
vič. Dn. Niko Gjivanović, istaknuvši njegove vr-
line kao pjevača, glazbara, radnika. gradjanina,
oca i djeda. Za tim su se izmjeničkim korima
oprostili sa svojim kolegom srpsko pjevačko dru- |
štvo »Sloga« i »Pjevački omladinski klub«. Za- |
služuje zabilježiti simptomatični detalj pri po-
grebu: Dok su pjevači nad grobom pjevali nad-
grobnice, doleti na čempres, koji je tik groba, |
kosović, te je svojim vitkim posebice raspolože- |
nim glasićem pratio pjevanje zborova ! M
Duša mu se nauživala rajskih harmonija !
Pu mi
., Trgovačka škola usavršavanja započimlje :
u utorak dne 18. 0. mj. Upisivanje će se obav- |
ljati u nedjelju 16 o. mj. od 4-6 s. po p. u direkciji. |