ZELINE O E a Pi Str. 2 novnika i manjih posjednika, a tek 1/8 odi ma- lih poreznika, jer je u tom smislu bio stvoren austrijski zakon ; naravno da ovakovi birači ni- jesu mogli birati ljude, koje bi željela većina pučanstva. Istina je da u uašim današnjim op- ćinski vijećima ima gjekoji seljak i radnik, Ali je ovaj broj tek jedna trećina vijeća, jer samo u jednom od tri tijela birača imaju pravo, da bi- raju mali poreznici, dok oni, porez nemaju ni aktivno ni pasivno pravo glasa. Danas kad su nastala doba demokracije trebalo bi pravo biranja proširiti. Trebalo bi po mome shvaćanju, da bude jednako pasivno i aktivno pravo glasa za sve pošleme gragjane, koji su navršili 24 godine života, a naslanjeni su u općini. Po. mome shvaćanju i stranci bi mogli vršili ovo pravo, jer i oni CINI ra- dom ili glavnicom. Trebalo bi da svako selo uzima pravo o- daslati u općinsko zastupstvo svoga delegata sa pravom savjetujućeg glasa. Trebalo bi da svaki vijećnik ima svoj referat; ako je pak malo refe- rata nek u svakome referatu bude po 2:3 vijeć- nika, to ne će škoditi, no koristiti. Na ovaj na- čin prestati će diktatura načelnika. : “Trebalo bi da bude poseban referat za pri- hode, a poseban za rashode i ovi referati imali bi se povjeriti dvojici vijećnika, koji bi imali potpisati uz načelnika svaku isplatu i naplatu. Na ovaj način nebi općinski blagainici sami izdavali namirnice za uplaćeno, a ne bi ni uz načelnika potpisivao ma koji bio član od uprave, kako je sve to do sada bivalo. Ja predpostav- ljam čestitost naših ljudi na općinskim uprava- ma i njezinih činovnika. Ali pretpostavljam, da može ih biti i nečestitih. Za to treba ova refor- ma u općinskoj upravi u našoj demokiatskoj državi. Trebalo bi da cijela općina bude jedno : jedna kasa; ne kao do sada, odijeljen grad od sela uz posebnu kasu. Demokracija hoće da bude i uprava demokratska. Trebalo bi i neophodno e E da u općinskim vijećima bude referat za izmirenje stranaka (sud dobrih ljudi), koji bi posredovali eda se ne ide po sudu radi sitnica. Trebalo bi da naše općine budu samoslalne te da mogu u vlastitom djelokrugu udarati i skidati namete na stvari, koje se troše ili pro- izvagjaju u svom području, bez BOG: 0- dobrenja više vlasti. Trebalo bi, da općine imadu pravo, bez da prejudiciraju državno (pravo, podupirati obrt i koji ne plaćaju = NARODNA SVIJEST $ \ poljodjelstvo (škole bi uopće država morala už- držati). U jednu riječ“ trebalo bi iz temelja preore- diti općinsku autonomiju i njezino zastupstvo u smislu današnjeg vremena. Naši zastupnici u Parlgnentu morali bi se već sada pobrinuti za ovo riješenje. | S i Mi seljaci tražimo podignuće našeg dosto- janstvo na temelju bratske ljubavi i uzajamnog podupiranja u pravom moralnom smislu de- mokracije. Seljak. Razne vijesti. Prošlih je dana zloduh D' Anuncijo zavzeo naš Zadar a pri ruci mu je bio i admiral Millo. U Zadru se iskrcalo 15.000 vojnika, s kojima namjerava D'Anancijo zauzeti Split i Kotor. Split se silno uskomešao. Vidjet ćemo, što ćemo na to mi Dalmatinci! Hoćemo li i s krvlju a ne samo s čašom vina pjevali domovini. — Sv. Otac Papa priznao je kraljestvo SHS. — U Ljubljani je Bio 9. o. mj. protestni zbor proti demokrata, koji iako su najm anji bro- jem zajašiše na ledja Slovenije. Bilo je prisutno 4.000 zastupnika Jugoslavenske. pučke stranke. Zahtjevahu da se smjesta raspišu izbori, inače da će ih oni sami provesti da odstupi demo- kratska stranka. Zboru je: naravno prisustvovao dr. Korošec. — U Osijeku je »hrvatska zemaljska banka« za 20.000 K došla do štampilje kr. kotarskog suda, te nebrojeni inostarski novac prebiljegovala. Pa se tužime, zašto toliko pada vrijednost novca. — Na kongres antantinih novinara u Pragu bit će pozvani i jugoslavenski novinari, te će zaposjesti prva mjesta. — Najagilniii naš radnik na polju narodne prosvjete, provincijal Franjevaca u Mostaru, m. p. O.. Didak Buntić stupio je u Hrv. pučku stranku. Time je u Hercegovini Hrv. puč. stranka sasvim pobjedila, a Hercegovina je dokazala, da je ono, što je i do sada bila: hrvatska i kršćanska. Čestitamo iz srca m. p. O. Buntiću i Hercegovini. — Za popravke lokomotiva u S. H. S. o- dobren je kredit od 50 milijuna Kruna, 3 milij. ponuda i 1/8 milijuna dinara. — »Jugoslavija« pod naslovom: »a&eko demokrate. nagradjuju svoje ljude« donose,.da- je policajskim činovnikom postavljen demokrata Dimitrije A. Popović, koji je kao član bugarskog prijekog suda dao. ubiti 500 najboljih mladića. — U Beču se počeo širiti protužidovski pokret strašnom brzinom. Protužidovska se štampa siri nečuvenom brzinom i piva sve žešćom. Zar nemaju tamo već ni konjskoga mesa..? — Vrhovno će se vijeće u Parizu zatvoriti i prenijeti u Washington, gdje bi mi Jugosla- veni još manje znali kako naš biljac dijele. : — ltalija je zabranila izvoz platna, čarapa, rukavica, staklenih sudova, opeka i keramične robe. Prema tome izgleda da je istinit naš interviev. dra Aranze za ovu školu te predočio, Bir 12 e Dopisi. i Mravinjac. Nazad skoro \:i mjeseca bio nas je pohoditi g. Kastrapeli, pučki učitelj. Rekao nam je, da Viada misli otvoriti pučku školu, pak se je in- tere vao za školsku zgradu. To nas je bilo raz- veselilo još više kada smo čuli to isto od svog župrika. Nu prošlo je dugo vrijeme, a mi još čekamo otvor škole. ( regbi da ćemo se nače- kati ! Tri sela vape odavna školu uzalud | Gosp. Kastrapeli kao vrsni učitelj bio bi počeo baš krasnim uspjehom, ali do danas nikakve odluke. Zalosni smo, da našu djecu, koja bi, bila po- priječno svake godine u broju od najmanje 60 učenika, i sadašnja domaća Vlada zaboravlja. Još više smo žalosni nad njezinim nemarom, što se je oglušila i samoprijegornoj ponudi na- šeg paroka, koji se bio ponudio još u mjesecu a gustu, da u slučaju nemogućnosti otvora pučke redovite škole, otvori barem pomoćnu, a da će on svakim danom dolaziti iz Kliševa besplatno poučavati našu djecu prevaljujuć za doć i poć preko 13 kilometara. Obvezao je Vladu samo u tom da dade konja, što ga i tako po pravu ide kao župnika Kliševa, jer je ovo tako velika župa da od prvog do zadnjeg sela ima 14 kil. posve rgjavog pota, i da Đi inorala na školskoj zgradi, koju će takodjer besplatno selo dati, izvršiti neke popravke a to bi bilo opet susretljivošću našom. Zašto bar tu. jeftinu ponudu nije prihvatila i tako se obazrela na, zapuštenu našu djecu. Gradske vijesti. PRETPLATNICIMA. Molimo svu gospodu pretplatnike, da nam izvole čim prije poslati pretplatu jer sve troškove za *'o\anje lista moramo odmah piaćati ! Otvor trgovačke akademije. U nedjelju dne 16. o. mj. u jutro slijedio je svečani otvor trgovačke akademije u našem gradu. Nakon sve- čane službe Božije, koju u franjevačkoj crkvi iz- vrši &. kateheta N. Gjivanović, bila je svečanost u onoj školi. Tu su bili prisutni presvj. g. biskup. g. divizijski zapovjednik sa g. tajnikom, gg. pred- stavnici Općine i trgovačke komore, škola sred- njih, gradjanske i pučke, pravoslavnog tutorstva, te gg. profesori i učenici sa učenicama akademije. Otvor započe pjevanjem : himne »Bože pravde« pod vodstvom g. katehete. Nakon toga uze riječ g. upravitelj akademije dr. J. Aranza te istaknu prvi početak i razvitak trgovačke mjesne škole, koja se danas podigla na akademiju. Zatim za- stupnik Općine g. Kesovija i zastupnik trgov. Komore pozdraviše otvor akademije, zaželjevši joj najbolji uspjeh. Zadnji uze riječ presvj. g. biskup dr. J. Marčelić koji je najprije kao i pri- jašnji govornici istaknuo zasluge g. upravitelja kako tr- govina podiže narod, kako je ona nekoć digla naš Dubrovnik, čiji su sinovi pod zastavom sv neki strali, jer bez svijetla nije moguće natrag, a šterožina nam ne bi nipošto dostajala, da s njome. izidjemo iz iog mraka, i na mjestima teško prohodnog prolaza. Uložismo sve sile i napokon nadjosmo izgubljeni pipak, tad se o- hrabrismo, napravismo svijetlo i krenusmo dalje. Išli smo još nekoliko metara i prohod naprijed prama toj strani bio nam je nemoguć. Već iz- moreni, a nesigurni posve svijetlom okrenusmo natrag. Povratak nam je bio lakši, jer nam je špag pokazivao sigurni put. Hijedoh iz te špilje uzeti jednu uspomenu, te na povratku iz sredine na svu silu odlomih krasnu sigu, te premda prilično teška uzel je sobom. Htjedoh još što- god uzeti, ali prvo ne mogoh nikako otcijepiti taj vođeni tvrdi namještaj, a drugo teško mi to bijaše nositi iz te dubine i kroz one uske i str- me prolaze, ali ipak nešto uzeh. — U unu- trašnjosti jedno 300-400 m. nadjosmo lubanju i dva ogroinna zuba od špiljskog medjeda. Unutra naidjosmo ua neku vrst bijelih babura, dugono- gih bijelih skakavaca i minoštvo šišmiša. .Koliko je ta špilja duga i na koliko se ru- kava širi, to ne mogu kazati, to će se ustano- viti nakon pomnjivog istraživanja. Oko 2!/e sata popodne, nakon četiri sata lutanja po špilji, umorni, gladni, ugledasmo o- pet sunčano svijetlo. Niti iz daleka ne napisah sve ono, što se vidi i osjeća u ovoj špilji, koja je, inislim, jedi- na po vrsti i veličini u našem okolišu. Uvjeren sam, da će budućnost njezina biti znamenita, a tim više, što je došla u posjed zauzetnog i pot- hvatnog gospodara, koji će znati čuvati ovaj biser našeg kraja i učiniti ga pristupačnim ljubi- teljima divne i krasne prirode. Lovro Totić. Rmerikanski kapital. Primili smo članak od ugl. gradjanina : Naši poznati rodoljubi i bogataši iz Republike Chile u južnoj Americi, gg. Baburica, Mitrović, Lukinović, Moro i Petrinović, dva prva iz po- dručja Dubrovačkoga, a druga tri sa otoka Brača, doprinijeli su velike svote za našu stvar tijekom rata, a sada namjeravaju osnovati jedno akci- jonarno društvo sa glavnicom od lira šterlingnih 1,000.000 (po današnjem kursu, preko 300 mil. K. Sijelo društva će biti grad Valparaiso u Chile, a filijale u raznim gradovima Jugoslavije. Svrha je društva dovoziti iz Amerike ili Engleške razne predmete, što nama trebaju, kao sukno, platno, obuća, kava, šećer, riž, ulje, petrolej itd. a izvozili bi drvo, cement, suho voće itd. Već je na putu iz Amerike naročiti odbor, koji će proučiti naše prilike. Ovaj odbor mora bit već stigao u Zagreb. Mi bi ga molili, da po- sjeti i naš grad, te prouči naše prilike. Nama se čini, da bi društvo bolje uspjelo, ako osnuje svoje filiale na Primorju u našim lukama, kao u Dubrovniku, Splitu i Rijeci. Želimo da društvo uspije, jer će ga tako i drugi naši iseljenici sli- jediti u sličnim poduzećima, i ako ovom prvom društvu, što će osnovati naši iseljenici, nije svrha kako čujemo probitak, nego želja doći. u susret pučanstvu jeftinom robom. Znamo da naši ljudi u južnoj Americi ras- . polažu sa velikim glavnicama, a nadasve gore pomenuti, pak će za stalno jedan dio glavnice oni amo prenijeti u robi. Ro ; Oni bi učinili -veliku korist sebi, a veću uslugu domovini, ako bi svoje glavnice uložili u Jugoslaviji u strojeve za tvornice platna, suk- na itd. (casimir, tocuyo, genero b lanco). Mi im preporučamo ma osobiti način našu industriju. (&sta est todadia virgen), a stalni smo, da će uspjeti, jer mi u Jugoslaviji nemamo in- dustrije. To je sve bilo u njemačkim rukama, od kojih smo se sada oslobodili, ali nijesmo stvorili svoje tvornice, a to moramo učiniti čim prije, ako opet ne ćemo biti robovi drugih na- roda u ekonomskom pogledu. U ovom podhvatu mogu nam mnogo ko- ristiti naši rodoljubi iz Amerike, koji raspolažu zlatnim novcem. Ovo im preporučamo, jer znamo, da su najbolje raspoloženi doći nam u susret u svemu. Opetujemo, našu industriju treba stvoriti tu će nam dobro doći svaka pomoć. A vlada će nas štititi carinom, pak je uspjeh siguran. Industrija'u nas ima biti nad trgovinom, I. jer pučanstvo nalazi zarade kod kuće, II. jer je će; maće jeftinije i Ill. jer se tako poboljšava valuta, Mi za industriju imamo sve preduvjete. Ima- mo naime vodene snage, ugljen, gvoždie, vunu, lan, pamuk (u Macedoniji), drvo itd. Fale nam tvornice i to moramo podići.