Dubrovnik 8 prosinca 1919.

 

 

arodna vjest |

 

God. I.

 

 

 

 

 

 

sni

 

 

 

elu
lr E NI E
Cijena je listu sa donašanjem u kuću ill poštom za mjesec : i 24 Za zahvale i priopćena plaća se :1 K pelišie redak; — Oglasi
' decembar K 3.— Izlazi svake srijede 80 para petit-redak. — Odgovorni urednik N. Fantela.
—  PBlativo i utuživo.u Dubrovniku ——— Pojedini u 60 para Vlasništvo Odbora Narodne Svijesti. -— Tisak Dubrovačke
Uredništvo Kunićeva ul. 290. Uprava kod Dubr.-Hrvat, Tiskare. Hrvatske  Tiskare., — Rukopisi se ne vraćaju,
rlal s sta : še še
3 Južna Dalmacija Govor g. Pera Klaića narod radi toga što je bio vijeran svonie vladaru i
: i 7 Jer povijest nam kaže i naš narodni pjesnik :
za pučku stranku. g. nar. zastupniku Stanku Baniću Kačić pjeva u pjesmi, kad_je pao Carigrad, Grci,
40 : Svijesno je naše seljaštvo progledalo. Svi- SPRE. GRStUDNJČEL koji nijesu htjeli pomoć svoga cara Kostantina,
la jest se je vlastite snage probudila i kod našega Mi Konavljani imamo da Vam budemo za- kad je došo turski car Mehmed II. donijeli su mu

težaka i dn hoće, da u ovoj državi zauzme ono
mjesto, koje mu po pravu pripada. Seljaštvo hoće
da ova država bude njegova. Ono sačinjava ovu
državu, ono hoće da u njoj i vlada. Seljaštvo
hoće da u prvom redu zaštiti vlastite interese.
Veliki pokret seljačke demokracije, koji pomalo
zahvaća cio svijet, počeo se je širiti i kod nas.
Uz slovenskog težaka i hrvatski težak hoće da se
bori za svoje pravo, svoj napredak i svoje bla-
gostanje. Pa niti dalmatinski težak nije htio da
zaostane za svojom braćom.iz ostalih naših ze-
malja. Iza kako se je veliki ,pokret seljačke de-
mokracije raširio sinjskom, drniškom i imotskom
krajinom te iza kako je zahvatio korjena u pri-
morskim našim krajevima, došao je red i na naš
kraj južne Dalmacije; da se i on odluči, hoće li
|. da stupa pod istim barjakom sa ostalom svojom
al braćom ili će izdavši sebe i svoje potomstvo,
osti: “ upregnuti se u jaram kapitalizma, isisovanja i
| zapostavljanja.
Konavle za pučku stranku.
O 1 već se e veliki dio seljaštva južne Dal- .
“ macije odlučio. Cijelo je Konavle ko jedan čo-
X vjek odlučilo, da ustane u svakoj prigodi na
qu obranu svojih nacijonalnih, kulturnih i gospodar -
skih interesa. I obećalo, da tamo ne će biti izdajica.
Gosp. je narodni poslanik Stanko Banić
| | obišao prošle sedmice Konavle i uvjerio se je,
S je cio narod jednodušan i hoće, da se i on
drži ravnopravnim elementom u ovoj državi. Na
ri javne pučke skupštine u Čilipima, Grudi i
| Pločicama te na pouzdanim sastancima -u Mrci-
aj nama, Popovićima itd. narod_je jednodušno. za-
I ključio, da se pridruži svojoj braći organizovanoj
u, pučkoj \stranci i. povladjujući govorniku. oda-
brao ljude svoga pouzdanja, koji će posredovati
e svim potrebama naroda izmediu njega i za-
stupnika pučke stranke u beogradskom parlamentu.
Odbori su izabrani za ,ova sela: Čilipe,
Drvenik, Močiće, Gabrile, Komaj,. Popoviće, Mr-
cine, Valase, Dunave, Grudu, Radovčić, Poljica,
Zastolje, Lovorno, Pridvorje, . Ljutu, :Mihaniće,
Drvenik, Kunu, Pločice, 'Mikuliće, . Vodovadju,
Pok Gjuriniće, Vitaljinu i Molunat.
Oi: . Radi, ograničenosti prostora nije nam mogu-
će u ovom broju iznijeti imena odbornika za po-
jedina sela, već ćemo to učiniti. u' dojdućem broju. .
+ Evala svijesnim Konavljanima ! Nadamo: se,
da će njihov primjer slijediti i seljaci ostalih sela
našeg dubrovačkog kotara, da svi združeni, u se-
ljačkčj. demokraciji izvojšte svoja prava i osigu-
|M raju zajedničke interese.
ih Pučka stranka u Župi dubrovačkoj. ,
I ++ a Narodni. poslanik g. Stanko.Banić. na iu
i za Konuvle i Kotor, održao je dne221, XI dobro
(posjećeni pouzdani sastanak u Mlinima. u Žuži.
Svi su prisutni oduševljeno ., prihvatili načela
'pučke. stranke i odlučili provest organizaciju
ui svome. selu. ži TON
SMS pučke Stranke u Kotoru. g š
\0y. Prigodom avog,.kratkog. posjelay u Boki
o. narodni je, zastupnik g: lanko Banić

3

  

 

KI AAIAVIEKI SO

 

 

 

  

 

 

 

  

hvalni, da ste Vi prvi zastupnik, koji ste imali
srčanosti doći medju nas; medju. ovaj narod,
koji je prikazan kao leglo nemira, nezadovoljstva
i reakcije; prikazan naravno od ljudi, kojim je
egoizam i lična korist sve, a država i narod de-
veta briga. Mi smo tobože bili proglašeni Austri-
jancima, ter kao takvi stavljeni van zakona i
pritisnuti o zid, a da nikad nije netko od gospode
došao medju ovaj narod: i saslušao želje ovoga
naroda.

Prošlog ljeta .nije .se.ovaj narod odazvao
vojničkoj službi. Valja priznat, tu je bila kriv-
nja na nama, ali valja zato uzeti u obzir, da
je vojna služba i rat bio svakoga više dovoljno
nasitio, ter prošle godine kad je nastao slom,
da se je mladost nakon toliko godina rata željno
vratila svojim kućama kličući »živila sloboda«,

nema više militarizma. To je mnaravski slabo;

shvaćeno, jer bez vojništva ne može bit tko će
te branit; povrh svega toga potpisi su na pozi-
vima bili nedovoljni, bio .je potpisan .samo jedan

općinski prir al de arod , shvatio; kao da
galon Zove. ovoga bili šmo. kažijeni sa“: |

vojničkom ekspedicijom, premda bi stvar kroz
dva dana isto bila riješena i mladost bi bila o-
tišla, al! oni su zaprešili i poslali vojsku, koja
je bila sastavljena od lošijih elemenata, većinom
od naših pograničara Hercegovacu, koji nas Ko-
navljane mrze, mislim nešto radi vjere a nešto
radi boljeg materijalnog stanja, te su bez po-
trebe svojim. bratalnim postupkom, i  šiba-
njem, stom  sredovječnom , kaznom, koja ubija
ponos ljudski, mnogo štetovali općoj stvari.
Prigodom. sloma ovdje je. medju nama na
povratku iz Arbanije jedna brigada bacila puške
i narod je to bio uzeo za slučaj .obrane od. ko-
mita i hajduka, a što mu je i pod Austrijom
bilo dopušteno i što ga je više. puta spasilo još
u ono doba, kad je susjedna Hercegovina bila
pod Turskom vlasti, a_s.druge, strane. narod.je
znao, da mlada. država; neće bit u stanju, jer još
neuredjena,.da. zaštiti .ptivatni imetak. i ličnu,.si-
gurnost, pak nam. je, to kaznena ekspedicija sve
pokupila; a to oružje: nije bilo za. nikakvu. revo-
luciju nego samo za ličanu sigurnost, ter možemo
sigurno kazat, da nam je prošle zime stalno
valjalo, a kako ćemo ovu zimu proć, to mislimo
da će se država pobrinut; Radi vojničkih \ pušaka
eto tamo, može se vladi donekle i odobrit po-
stupak, jer i narod joj je dao priliku zato da
rHeposluha_u, vojničkom poslu; ali

navljanim 1
zastupnika, ,

 
   
 

: U ovdje na Grudi, ka:
-Konavle,.a , kašnje se. je to, sve povuk! : a
a oš čame u tamnicama, govoru da ih i

 
  

na dar mnogo zlata i srebra, a on ih je upito .
zašto .nijesu to dali svome caru da brani Cari-'
grad od njega, kakvi su bili svome caru, da će .
biti i njemu i kao takove naredio je da ih pogube. i
Konavljani su bili vijerni + dosljedni te vjere kao Sh
konservativci, koji ne prevrću, pak ako je Austrija

kao tudja država i tudja dinastija kroz sto go-  .
dina svoje vladavine znala za sobom vući narod,
to će bit puno lakše, upotrebivši dobru taktiku, na- i
šoj državi i domaćoj dinastiji, da od ovih tobože
nezadovoljnika, dobije svoj izabrani narod, koji

kao radišan i konservativan, a k tomu kad bude

još i zadovoljan, biti će najbolji oslon dinastiji
i potpora državi.

. Politika je umjetnost stvari mogućih, te se
nadamo, da će na previšnjem mjestu znat shvatit
situaciju i upotrebit svoj upliv na dobro ;tomu
narodu, te kad bude u budućnosti doć kao mladi
Vladar na pregled južnih. krajeva svoje države,
da bude izraz burnih ovacija iskazanih od. har-
nošću zaduženog pučanstva ovoga kraja, te bi
željeli gosp. zastupniče, dal budete i De tom pri-

 

 

   
    
     
  
  
  
   
   
 
    
  
   
  
  
   
   
 

 

 

jući. pozivljem vas da kliknete: živila Jugoslavija!
Živio narodni zastupnik Stanko Banić |

 

U svakoj prigodi sjetite se fonda >Nar.
Svijesti« ! List se uzdržava jedino pretplatom.
Troškovi su svakim danom veći.

 

Epilog.

Pri završetku članaka: 20 dekristijanizaciji
naših škola«. "dopane : nam ruku beogradska »Na-
rodna Prosveta«, organ učiteljskog udruženja, u s
kojoj se iznose primjedbe na projekat zakona o
narodnim osnovnim školama u kraljevstvu | SHS.
Prenijet ćemo. samo jedan ulomak iz tih primje-
daba, da se vidi, kako je više nego opravdan

naslov, naših članaka, jer upravo za čim idu no- NE
ve osnove,.,to, je, dekristijanizacija naših “škola. -
U članku se doslovno veli: _ poda

aMezii. nastavnim predmetima (član, 203 Š

  
 
  
 

  
    

je di. potrebit $
bi li se ovaj, DE met 1

 
  
 
  
  
  

   
 
 

   
 

atakira E: na rak: ranu e i
Al eda da nema dovoljno

       
  
 
 
 
 
 
 

a;podu Iz te

a ovih načela, k
edinih. stavaka. izbi
i sveći :