a Str. 2 = možemo hiti svi trgovci kad se sastanemo u za- = druge, ie sa jednim poslovnim udjelom od 50 cili 100 kruna i tolikim jamstvom, možeš kupiti od proizvadjača, biva od tvornica. ili od prye trgovačke ruke, a prodati svoje proizvode upravo potrošaču ili barem jednomu trgovcu, koji raza- šilje u daleke sirane. Sve ovo možeš učiniti za malu platu. Jednomu sposobnomu zadrugaru, može biti viša ili manja plata, prama okolišu poslovanja. Na poslovni udjel može se dobiti 6% a ostali dobitak se dade pričuvnoj zakladi. U nekoliko godina sakupi se velika pričuva, a za koju zadrugari i ne osjete, a ipak je to nji- hova gotovina i njihov novac za uspješno bu- duće poslovanje. Ovako za 100 kruna može svaki čovjek sudjelovati u mrežama, u mlinici, u prodaji i kupovanju, a da mu malo otpane od njegova truda. Najbolje je srestvo za seljaka zadruga, gdje. pojedinac sudjeluje u svemu što zasjeca u njegov svagdanji život. Da se postigne dobar uspjeh u zadruzi neka ljudi u nedjelne dane po podne ne idu u krčme piti ni kartati, nego u zadrugu, da se tako više zadrugara uputi u zadružnu radnju i knjigovodstvo. Umirući Jure Kaštriotić svezao snopić pruća, pozvao Arbanaške vojvode, dade im suopić i reče: gospodo, ku- šajte, koji ima snagu da ovo prelomi. Svi se iz- redili kušajući, ma ne prelomiše. On razriješi, pre- lomi iednoga po jednoga i reče: ja umirući sam svih prelomio, a vi nijeste mogli. Oni odgovore: lako je jednoga po jednoga, ma nije svih za- jedno. A on im reče: tako će biti i s vami, dok god budete zajedno opstojali niko vam ne će nauditi, a čim se rastanete, dogoditi će vam se kako i ovim prutićima. Dakle svi težaci i radnici u snopić-zadrugu, da ih pojedinac ne prelomi. — Ston Broce. — Težak. Dopisi. P Kotor. Diačka trpeza. Kroz sami mjesec dana iz- s velo se zamašno djelo za dobro naše mladeži. | Vrlo. pohivalnom inicijativom g. prof. Peručića nautičke škole, a zauzimanjem i žrtvama g.dje Eme ud. Stefanović, koja se poput andjela lju- bavi zauzimlje za sve, što je dobro i plemenito, i drugih dobročinaca i prijatelja mladeži, te oso- bitom susretljivošću presvj. biskupa Uccellinija, oji je prepustio sjemenište toj ustanovi, marom sjemenišnog ekonoma vič. Spalatina i ljubavlju čč. sestara sv. Križa iz Ercegnovoga, bez kojih se nikako ne bi bila provela zamisao, započelo se na veliko zadovoljstvo djaštva. — Do 50 djaka gimnazije i nautike tu dobiva izvrsno jelo. Za 250 Kr. kakao s mlijekom u jutro, za objed dobru juhu, meso s prismokom, nedjeljom i slatko, za večeru ili meso ili ribu sa zeleni. Da- kako, da ne fali kruha! — Dobra pouka za naše ljude, da se dobrom voljom mnogo može. i Korčula. Biti pod vlašću Talijanaca, vidimo, da je najveće zlo, što nas je stignuti moglo. Strpljivost je naša malaksala. Duša nam je puna gorčine, pa jao si ga onomu, na koga se razlije ! Zgražati se mora čovjek gledajući kojim se sredstvima služe »civilizovani« Talijanci: Lažu, neprestano, besramo lažu. Sve su svoje sile svr- nuli u jedan nišan: da omraze braću Srbe pred narodom, misleći, da će tada narod kimnuti gla- vom i reći: »E pa dobro, onda smo vaši«. Cr- pim bojama proriču narodu pogibelj, u koju će zapasti njegova katolička vjera u Jugoslaviji. Jedini je spas vjerskoj slobodi ltalija. Tako na. sva usta trube oni, koji crkve pretvaraju u štale, koji iz škola izbaciše križ! Pred narodom se ' pako majstorski kriju: Sad se spremaju, da po- dignu u Korčuli i Velojluci veličanstven kip Maj- ci Božjoj s natpisom : »Stella Maris«. Sad su im opet Srbi okrutni divljaci, vri- jedni i vješti samo u klanju i zasjedama. Sloga im Hrvata i Srba. najvećma smrdi. Mala knjižica, pod maslovom: »Fiat Justitia«, _ što u bezbroj istisaka. kola_ okupiranim podru- čjem, kompleks je najprljavijih laži uperenih proti ovoj. slozi. ; Utješno je, da nam je narod bar toliko svijestan te dobro prozire tudjinske nakane. Laži se talijanske od njeg. odbijaju kao tuča od ka- mena. Pa to je i sasvim razumljivo nakon one NARODNA SVIJEST najveće, svečane laži kad su stupili na. našu zemlju kao vjemi prijatelji i saveznici. Usprkos svim obećanjima i strahovanju ne htjedoše naši slaviti imendan kraljiš& majke, dok su uza svu vještu špijunažu i prijetnje u nekim mjestima slavili tajno godišnjicu ujedinjenja 1. prosinca. Isto tako u suhi pijesak padaju tal. laži o vjer- skoj pogibelji. Narod se sada, kao rikad prije, oslanja na onu: Brat je mio, koje vjere bio. Pa i ako Talijanci obećavaju vjersku slobodu i za- štitu, naš će uarod, kad dočeka, da mu se tu- gjinac makne iz kuće, priredjivati zahvalne pro- cesije, što je oslobodjen kuge, koja će pokolje- njima ostati u pameti trajnije od njegove pošasti. Bjegunac. Orebić. Iz Jugoslavije.: Poslanik pučke stranke za ishranu Dal- macije. Iz Beograda javljaju, da je većini naših čitatelja dobro poznati narodni poslanik Stanko Banić posredovao kod ministarstva ishrane i saobraćaja radi kritičnoga položaja ishrane u Dalmaciji. Ministar je saobraćaja obećao, da će se djelomično obustaviti promet u Bosni i preko Bosanskog Broda otpremati hrana za Dalmaciju. OQdgoda narodnog predstavništva i naša vlada. Kako smo u prošlom broju javili, »de- mokratska« je socijalistička vlada odlučila, da ne sazivlje više narodnog predstavništva. Ukaz još nije potpisan, jer je regent još na putu. Opozicijonalni je blok u svom proglasu na narod izjavio, da traži samo poštovanje u- stavnosti i poštivanje temeljnih načela, na koji- ma je osnovana naša država. No vladu za to mala briga. lskorišćavajući naš teški medjuna- rodni položaj i izrabljujući patriotizam opozicio- nalnih stranaka, poznatim cinizmom Svetozara Pribičevića veli, da ovo narodno predstavništvo nije od naroda birano! Kao da je vlada i ono 40 »demokrata« od naroda izabrano! Dosljedno tomu vlada je morala odmah raspisati izbore no 'ona hoće, da se na njih pripravi. U tuje svrhu vlada ili bolje reći >demokratska« stranka ras- pustila u Hrvatskoj općinska vijeća, da joj ko- mesari budu pri ruci, jer načelnici nijesu držav- ni činovnici, a Svetozar ima samo upliv nad dr- žavnim činovnicima. Ovi će komesari već urediti stvar tako, da će i u općinska. vijeća doći »de- mokrati«, jeri.narod sa«sela. javno glasuje, pa se boji pred komesarom glasovati proti »demokra- ta«. Naučio je Svetozar od Khuena i Tisze ko- ješta. No to sve ue će, nadamo se, pomoći. No još je jedna po srijedi. Mi nemamo niti jedinstvenog izbornog zakona. Po načelima na temelju kojih je obrazovano prvo naše ministar- stvo i narodno predstavništvo, bila je jedna od prvih zadaća narodnog prestavništva, da izradi jedinstveni izborni zakon za konstituantu. No »demokrati« to ne priznaju, Oni koće, da sami stvore izborni zakon, pa će oni već tako zao- kružiti izborna okružja, da što bolje prodju. No to će im biti zaludu. I sam dobar dio »demo- krata« osudjuje tu rabotu. Pa i samo splitsko »Novo Doba«. Veliki se dio njihovih zastupnika s time ne slaže, pa niti sam ministar Biankini Narodno bi predstavništvo bilo u stanju, da to odglasa, jer im je svima to u interesu. No »de- mokrati« se prave na sve tio nevještim. Opozi- cija, kojoj je više do države, nego do vlastite stranke, dopustiti će i ovu vel*ku povredu ustava, jer je uvjerena, da je uz nju pravda i — narod. Iredentizam. Mnoge vijesti kolaju po na- šem gradu, kao n. pr. da će Amerika okupirati Dalmaciju za 15 godina. Druga pozitivnija vijest priča, da ce Amerikanci zaposjesti teritorij od Slanoga do Splita. Treća je vijest najžalosnija, a poslao nam je Obavjesni ured, da je iz Rijeke krenuo u Beč talijanaš Benussi, da pregovara sa hrvatskim iredentima, da im ponudi Rijeku i Dalmaciju, uz uvjet, da se stvori velika Hrvat- ska. Narode, već smo te jednoć obavjestili, da je ludost na to i pomisliti. Talijani mrze ne sa- mo Srbe, već još više Hrvate. Sve ono, što oni nugjaju, nugjaju jer će biti prisiljeni, da nam i onako dadu. Kad bi bilo Talijanima moguće, oni bi zauzeli i Perziju i Mongoliju. Oni se bcje velike Jugoslavije, jer znadu, da se boje ujedi- njene jugoslavenske šake. Omni bi nas rado raz- dijelili te htjeli od nas učiniti objed, a od Slo- venaca večeru. Ne samo to! U slučaju kad bi uspjelo neprijateljima našima, da mas razdijele, Srbija bi uzela donju Dalmaciju, Bosnu i Her- cegovinu i Srijem, a od Hrvatske bi ostalo par pišljivih županija. Narode, pametan si dosta, da nasjedneš talij. himbi, Trostruki se konop teže kida, stablo poduprto sa tri podupirišta, teže se ruši, Naš je ideal ujedinjena Jugoslavija, potpu- na: ravnopravnost svih triju“. plemena. Nitko, od nikoga ne smije biti, zapostavljen, ni okrnjen u pravu. To će biti, samo se treba malo ustrpiti, . . Savez naroda. Jugoslavenska, je delegacija izjavila, da stupa u savez naroda, Pr. 16 Demokratizam. »Narodni Listi«, glasilo Če- hoslovačkih demokrata piše o našim demokrati- ma: »Demokratska zajednica (u Jugoslaviji) po programu nam je bliza i simpatična; uza sve to držimo, da je nesrelna i nedemokratska njihova odluka, što vladaju absolustički i što mijesu u- činili sve korake, da vladaju pomoću Narodnog Prestavništva«. : U svakoj prigodi sjetite se fonda »Nur. Svijesti« ! List se uzdržava jedino pretplatom. Troškovi su svakim danom eći. Gradske vijesti. Rodjendan Regenta Aleksandra. Danas će se po cijelom našem kraljevstvu proslaviti ro- djendan Njeg. Visočanstva Regenta prijestolo- nasljednika. Školama je praznik sa službom Bo- žjom, a po crkvama se vrše blagodarenja. Kr. kotarski poglavar izdao je prigodni puni bira- nih misli proglas na naš narod. Živio kraljević Aleksander! Odlikovanje presvj. biskupa D.ra J. Mar- čelića. Jučer je u prisutnosti odaslanika svih mjesnih vlasti, škola i svega gradskog svećen- stva obavljena u biskupskoj palači ceremonija odlikovanja našeg presv. biskupa Ordenom sv. Save Il. stepena. Kr. kotarski poglavar g. Dr. I. Perović pro- čitao je akt odlikovanja, a zatim sočnim govo- rom čestitao sijedom pastiru na tom visokom odlikovanju istaknuvši, da je to zasluženo pri- znanje za neumorni pastirski rad punih 25 go- dina oko napretka vjere i naroda ove biskupije. Prošli biskupov rad jamči mu, da će i u buduće mladenačkim zanosom nastaviti svoj rad oko konsolidovanja naše mlade države, koja iako se nalazi u teškim prilikama, ipak će se zajednič- kim radom svih njenih sinova dobro urediti i napredovati. Presvijetli se je na to harna srca zahvalio uzvišenom vladaru na tom odlikovanju i obećao sve svoje sile, što mu još u starosti preostaju, posvetiti na dobro vjere i narodu svoga. Sma- trajući ovo odlikovanje, odlikovanjem svega sve- ćenstva biskupije, zanosnim je riječima orisao dužnost katoličkog svećenika da svega sebe žr- tvuje za vjeru Isukrstovu i dobro svoga naroda, što je kat. svećenstvo uvijek vršilo. Završio je trokratnim »živio!« Nj. V. kralju Petru i Regen- tu. Svom se sijedom pastiru i ocu od srca ra- dujemo na visokom odlikovanju | Sabotaža Narodne Države. Konstatujemo : U svojoj replici na naš odgovor »Rad« niti ne kuša, da pobije od nas navedene činjenice. Pri- hvaća se zahvalnijega posla. Igra ulogu čovjeka, koji se pravi bedakom, da ne plati porez. Druk- čije ne možemo protumačiti njegovu tvrdnju, da na »optužbe« o sabotiranju države odgovaramo vrlo značajnim — mukom. »Rad« sada tvrdi samo, da sabotiramo našu narodnu državu, a to da je na korist naših ne- prijatelja, a-napose Talijana. Nakanu izazivanja nemira i odijeljenja Slovenaca i Hrvata od Srba ne pripisuje »Rad» više nama, nego — Talija- nima. Da barem pred i najmanjim brojem svojih najnaivnijih čitatelja prikrije svoju nemoć i očiti uzmak, služi se omiljelim frazama, poput: reak- cijonarstvo, frankovluk, satiri, »crna sotnija«, at- strijska sumnjiva lica, »Prava« itd. Ovo je dokaz očite impotencije, jer »Rad« nije u stanju da navede miti jedne činjenice, koja bi i uajmanje kompromitovala kojega člana naše redakcije ili vodstva. pučke stranke. Na prigovor smo o sabotiranju države već prvi put odgovorili, da razne Pribićeviće, Luki- niće, Poljake itd. ne smatramo državom. Drža- vom smatramo onaj narod, koji u ogromnoj svo- joj većini sa, ministrom potpredsjednikom na čelu osudjuje današnji reakcijonarni i nedemokratski režim. Sebe, kao organ dobrog dijela našeg naro- da, smatramo pozvanim i dužnim, da, žigošemo mane u svim granama uprave. Al zašto postoji cenzura ? Neka briše sve ono što ruši ugled dr- žave, ali ne jedne demokratske stranke. Na po- sljetku, »Rad« tvrdi, da onne spada — pred sud. Mi to ne znamo, jer se ne bavimo psihiatrijom.