gi Poštarina Br. 84. BL plaćena u — gotovu. DUBROVNIK 12. augusta 1924. i God. VI. na je listu 5. Din! pleše PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU. NEI. i Uprava kod pok Hrv. Tiskare. knješećno! za noževe 10 Din. Mjesečno! Re La i Izlazi svakog Utornika. Oglasi, zahvale i JO po edno cijeniku. — Odgovorni SODE ži Š urednik A. Fle, — Vlasništvo Odbora ,Narodne Svijesti“, — Pojedini broj 1 50 Din. Teče Dii ke Firvatske Tiskare. — pr se ne vraćaju. — Put k sporazumu. Obrazovanjem nove vlade ,opozicionog bloka“ ijedila je u nas ona politička koncepcija, koja ba- i svoj rad na ravnopravnosti triju plemeskih zajed- i koje obrazuju maš marod. Ideja hegemonije i vlasti jednoga plemena, koja je dobila svoje oliče- u Vidovdanskom Ustavu, a koju zastupaju Pašićevi ikali i Pribićevićevi demokrate, pošto se je pokazala posobnom, da se na njoj gradi naša državna i na- na budućnost, morala je da odstupi i da dade mjesta ivoj ideji narodnog sporazuma, narodne sloge i ple- uske ravnopravnosti. Pristaše Pašić-Pribićevićeve cepcije hoće na svaki način da prikažu svoje pro- ike kao nosioce separatizma i cijepanja, dok svaki i, koji dobro razmisli, mora doći do uvjerenja da uvo politička koncepcija današnje vlade znači ja- je i državnog i narodnog jedinstva. Država počiva ljubavi grogjana, a gragjani mogu da ljube državu, no ako u državi uživaju puna politička, kulturna i nomska prava. U državi, u kojoj ima povlašćenih odvlašćenih, podvlašćeni će uvijek rovariti protiv i oni će uvijek predstavljati za državu jednu oz- nu opasnost. Austrija nem je dala uajbolji primjer vome. Ali obrazovanjem današnje vlade nije cijela stvar ena. Ona znači tek početak, šta više rekli bismo, ušaj da se pogje movim putevima u našem poli- om i nacijonalnom životu. Od stabilnosti i unutraš- 'kohezije današnjih koaliranih stranaka zavisi i bu- nost današnjeg režima, kao i pobjeda ideje spora- ja i ravnopravnosti, Ova se ideja neće ostvariti i ušnja će - politička situacija propasti, ako megju nkama vladine koalicije ne bude vladala iskrenost hvjerenje. | Ako se sa strane g. Davidovića i drugova želi da konačno likvidira naš nacijonalni spor, ako se sa iove strane iskreno želi da se Hrvati i Slovenci za- osjećaju ravnopravni u ovoj državi onda se u prvom i mora da popravi sve nepravde, koje su Hrvatima lovencima nanijeli dosadašnji centralističko hege- ki režimi. Hrvati i Slovenci moraju da zauzmu (centralnoj državnoj upravii u diplomatiji i u vojsci svim granama državnog života ono mjesto, koje kome njihovoj važnosti i ide. Nikome ko je spo- in i kvalificiran ne smije da bude zapriječen put u hijerarhiju državne uprave, pa bio on Srb, Hrvatili Slovenac. Sa strane demokratske stranke mora da se sa svom iskrenošću provodi politika ravnopravnosti. Hr- vati i Slovenci su nekoliko puta bili prevareni; Krfski Pakt, Ženevski sporazum, Sporazum od 1. decembra Markov protokol sve je to pregaženo u ime hegemo- nije. Treba se čuvati, da se Hrvati i Slovenci i danas ne razočaraju. Najveću brigu pristašama današnjeg režima za- daje držanje Radića i njegove stranke, Skoro bi smo rekli od njihovog držanja i zavisi budućnost današnje vlade. HRSS mora da bude svijesna odgovornosti, koju ima prema državi i kako cjelokupnom narodu, tako i prema dijelu našega naroda. Politika i Radića i Ko- rošca i Spahe mora ići za tim, da se današnja poli- tička kombinacija i ostvari, Davidović je uložio čitavu svoju budućnost, kao i budućnost svoje stranke u da- našnju koncepciju. Sa hrvatske i slovenačke strane mora se ići za tim, da se pomogne položaj g. Davi- dovića megju Srbima. Hrvati i Slovenci s jedne strane kao i Srbi s druge moraju biti potpuno uvjereni, da se hoće samo jaka i moćna država, u kojoj će biti zadovoljni i ravnopravni i Srbi i Hrvati i Slovenci, Ako se bude igralo prema g. Davidoviću kao što se je igraio prema pok. Protiću, onda i Davidovića čeka Protićeva sudbina, ali onda budimo uvjereni da se neće više lako naći ni Davidović ni Protić, S. Pavao Bulorac. O etičkoj obnovi savremenog društva. 3. Pojedinac treba da točno omjeri svoju snagu i da obnovi svoju nutrinu. Rado: se ističu čovjekova prava, a ne misli se i na njegove sile. Individualizam, pravo shvaćen, jedan je od najvažnijih čimbenika mo- dernoga društvenoga napretka. Ali je skrajno shvaćanje toga načela unijelo u sve grane društvene djelatnosti separatističke težnje, te se otreslo ustaljenih aksijoma logike i zasada naravnog ćudorednog reda. Taj je skrajni individualizam, iznešen u svoj njegovoj rugobi i opasnosti po Nietzscheu, Feuerbachu i Stirneru, jedan od najjačih uzroka zastoja zapadne uljudbe, jer joj je rastvorbom otrovao sve napore. Iskustvo nas je svjetskoga rata i poratnih prilika podučilo, da se naš život ima da otrese individualističke bahatosti i postavi na jaču podlogu. Zato se maše društvo neće nikad dovinuti normalna razvoja, dok se ne svrati posebna pažnja obnovi čovjekove nutrine. Ta je obnova jedino sigurno jamstvo za etičko poboljšanje društva i za unapregjenje zdrave uljudbe. Ako vanjski sklad nije odraz nutarnjega, me može da se održi. Prije treba dovesti u sklad autarnje moći i težnje, pa im podre- diti spoljašne utjecaje. Tek iako sregjen, uravnotežen čovjek može da baci istinski pogled na život i čovjeka, na društvo i čovječanstvo, kad ga ne opsjenjuje sofis- tika strasti. Inače ćemo uludo vikati ,sklada, bratinstva“, a sklada neće biti, jer će životom vladati lični i narodni egoizmi. Pravom se spočitava evropskoj uljudbi, da je razdvojila nutarnji život. Racijonalist je odnemario ulogu volje u životu, determinist ju je onemogućio, a mistik je potražio riješenje svih pitanja u slijepu osjećaju. Tako je čovjek kanda prebrisao viši red ideja i potpuno samosvojan usredotočio u sebi sve ono, što je prije ove egoističke obmane iskao izvan sebe, Iz njegova ja ima da izagje istina i ljepota, sav razvoj i životna snaga, a nije se dosjetio, da je sebe rasci- jepao. Da je dajbudi slutio, kako će se ogoljeu, bez viših zasada ćudoredna reda, naći praznoruk i slab pred bujicom nižih poriva, i kako brzo pasti pred kumir svoje maljušnosti! Hoće li u toj svojoj sićuš- nosti pokleknuti pred nagu prostitutku, da ju proglasi bočicom razuma, kao za franceskoga prevrata, ili će sa boljševicima dići spomenik Judi Iskarijotu kao tobož prvoj žrtvi kapitalizma, sasvim je svejedno. Nastoji li taj čovjek i može li da nastoji, da dovede u ravnotežu spoliašnost sa nutrinom, kad mu ni u nutrini nema ravnoteže! Naravno je, da će se takav čovjek i u megjunarodnoj politici i u privredi baciti na pustolovine, da će još više zamrsiti kaos u svele. kako ga je individualisličkim skrajnostima zapleo i u svojoj nutrini. Isto tako je naravno, da će se svijet etički srediti, ako pojedinac trezmeno shvati svoju životnu ulogu, a ne bahato precijeni sama sebe otresavši se svake pažnje na načela, što ih našem naraštaju namriješe vjekovi. 4. Svim srestvima treba suzbijati prevratno načelo. Moderno je društvo posve pravo istaklo na- čelo individualne slobode. Ali ga pojedinci zlo upo- trijebiše u krivoj misli, da je baš svak pozvan i do- rasao, da našem društvu označi misli vodilice. Kako je u idejnom pogledu zavladalo uvjerenje, da istina i | Uspomene se odnose na dubrovački ustanak od god. 1813 i 1814. lavak prijevoda jednog starog rukopisa. Saopćio V. Medini.) U Cavtatu. megjutim, jedan pridušeni glas davaše povoda ni, da će najmlagji momci od Narodne Straže biti dove- iu Dubrovnik za posadu na tvrgjavam. To silno uzbuni te svih stanovnika, svi pai najstariji samovoljno pohitaše užjem, straže biše podvostručene, zemlja stade da izgleda u revoluciji, a da ipak ne očituje povod toj uzbuni. Jer ično još seje uvijek podržavao saobraćaj one Krajine s gra- i Dubrovnikom, te su francuske oblasti još uvijek bile slu- ti poštovane. Knez Kaboga, megjutim, izviješten od Engleza o napre- E Savezničkih Vojska, govoraše odveć slobodno proti uzima. Vlada nešto posumnja. o njegovu dogovaranju Iglezima; držala je, da političke vijesti, koje je on širio, ' na stanovnike Cavtata, i pošalje onamo žandarme, da ovuku u Dubrovnik. = Svi stanovnici onog mjesta pograbiše oružje da ga obrane, farmi biše poštegjeni, ali razumješe, da treba da se povuku kloni Knez Kaboga, koji, sakrivši se, uspije da se spasi, u Boku-Kotorsku i nagje zaklon samo na engleškim (ovima. No sreća je pratila njegove korake. On stigne na Fre- i kojom je zapovijedao kapetan Hoste, malo časa nakon tješe došlo konavosko odaslanstvo. 'Sam kapetan Hoste ijesti -ga o onome što zahtijevahu Konavljani, i pokaže mu morandum“ napisan od markiza Bone. Knez Kaboga umje- & poslužiti tako zgodnom prilikom, uvjeravajući zapovjed- | H6&te-a, da su želje Cavtaćana jednake, te da i oni žele na kapetana Lowen-a, da pogje. u Konavle; pa da udo- Inastojanju, kneza: Kaboge, pošto;je bio već siguran za vas 4 u Konavlima, o kojijem je Cavtat zavisan, naredi dase povrati knez Kaboga, "praćen od ratnih brodova pod ndom poručnika Macdonald-a. Dne 25. oktobra bi izvješena u Cavtatu britanska zastava. | : I zaštiti engleško oritžje. Nato Hoste opozva naredbu već Engleški zapovjednik ukine kako u Cavtatu tako i u Konavlima. rancusku vladu; uvede iznova u život stare zakone dubrovačke Republike, ali namjesto da uspostavi i staru Vladu, postigne knez Kaboga nakon malo dana, da bude imenovan on sam privremenim Guvernerom Cavtata i Konavala. To imeno- vanje, išposlovano tako podmuklo od Kaboge, iznenadi svu vla- stelu što se nalažahu u Cavtatu, kao i sve dobre patriote Cav- tata i Konavala. I grad Ston i poluotok Pelješac biše već zaposjednuti od Engleza i od nekojih Hrvata, koji bjehu napustili francuske zastave. I u ovome pothvatu imao je udjela jedan od naše vla- stele, gosp. markiz Petar Bona, No u Stonu biše izvješene zastave austrijska i engleška; guvernerom Stona i Pelješkog Rata bi imenovan gosp. knez Antun Maro Kaboga s naredbom, datom mu od Engleza, da brani ona mjesta protiv svakoga, izim vojske austrijske, kad bi ondje stigla. Stanovnici naše Primorske Krajine htjedoše i oni svrg- nuti francuski jaram, i kapetan: Hoste imenova ondje guver- nerom markiza Luka Bonu, naredivši, da budu i ondje usposta- vljeni stari zakoni Dubrovnika. Nadošao bješe čas, kad sam ustanak naroda bješe prisilio francusku vojenu..snagu, da se stegne na okolicu grada Du- brovnika i njegovih tvrgjava. Narod ipak ne vigjaše jošter svoje želje ispunjene ;-još on ne vigjaše vijati stijeg svoje stare slo- bode, niti da se uspostavlja Vlada u obliku republikan. ustava, Za prvijeh dana što engleška vojska stane nogom u Cavtat, predloži markiz Bona knezu :Kabogi i njegovu ocu, starom, poštovanja dostojnom senatoru, neka 'bi- od strane one vlastele što'se u Cavtatu nalažahu, odmah obavijestio gosp. Miha Božovića u Carigradu o oslobogjenju od francuskog jar- ma; kao:i:o željama riaroda.da se uspostavi Republika. : Moglo se je: nadati, da onaj pruski: ministar (Božović), ali rodom Dubrovčanin i vrlo: revan patriot, pobudit :će u Oto- manskoj Porti zanimanje i staru zaštitu, koju je Elije podr- žavala za nezavisnost Dubrovnika. Knezovi. Kaboge nikako ne litjedoše da se o taj korak, navodeći za izgovor, da bi se tim mogao uvrijediti en- gleški zapovjednik, Onda nekoja vlastela, što se nalažahu u Cavtatu uprješe ravno kod engleškog zapovjednika Lowena, koji već bješe sti- gao u Cavtat, neka bi se uspostavila Vlada i Zastava naše republike. — ,/a za to nemam — odgovori on — nikakvih uput- stava ;. obratite se na Admirala koji zapovijeda engleškim sna- gama u Jadranskom moru.“ Isti gosp. Lowen predloži, da se ta misija povjeri gosp. Franu Boni, a vlastela, koja ondje bjehu, jednodušno odobriše. Knez Kaboga nije se mogao gosp. Boni otvoreno pro- tiviti, ali ga je u privatnom razgovoru odvraćao od toga na- loga. Hoteći vlastela da prihvate odluku u tome poslu, te da megju sobom rasprave o predloženom poslanstvu, zapitaše da bi se u tu svrhu sastali u kući kneza Kaboge, koji je bio Gu- verner zemlje. On to otkloni, veleći, da njemu. kao predstav- niku britanske vlade ue doliči učiniti, da se pomisli, kao da on ne bi bio zadovoljan onom vladom. Unatoč tome gosp. Bona nije krzmao da krene u Trst, (gdje se nalazio Admiral) op- skrbljen pismom komandanta Lowena. Uto se je i od strane poručnika Macdonalda predlagalo da se organizuje oružani ustanak naroda, i da ga se povede na opsijedanje grada Dubrovnika. Knez Kaboga sve jednako isticaše poteškoće, koje bi se u tome moglo imati. Knez Dživo Natali, pukovnik. dubrovačke Republike, i markiz Frano Bona ne prestaše zamišljati i predlagati sredstva kako politička tako i ekonomska, kojim bi se dalo nagovoriti narod da pograbi oružje i ujedno uzdržati ustanak. Za sve to nije Kaboga ništa mario, dapače je gledao da kod Engleza izvrne smijehu sve te prijedloge. Malo dana zatim prispije u Cavtat kapetan Hoste, i pošto bješe spoznao kojim je duhom prožet bio vas narod dubrovački i privrženost njegovu staroj Vladi, naredi da se na dan 15 no- vembra s najvećom svečanosti izdignie zastava dubrovačke Re- publike, i fregata ,Baccante“ pozdravi je iz topova (u rukop.: sla saluto& con salva Reale“). U isto vrijeme potakne i on kneza Kabogu,.da oruža narod te ga povede na opsijedanje mn i tvrgjava Dubrovnika. Kaboga nije jamačno mogao više odbiti, dapredk a nak narodu Cavtata i Konavala. Poručnik Macdonald, željan