U
t-
o Poštarina plaćena u gotovu.
| Br. 39. DUBROVNIK 16. septembra 1924. God. VI.
tiPilena je listu 5. Din. mjesečno ; za inozemstvo 10 Din. mjesečno. Izlazi svakog Uiornika) e Oglasi; ehvale i priopćena po poseb ŠI — O
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. A ; ; urednik A. FI&. — Vlasništvo Odbora »Narodne Svijesti“, —
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare. Pojedini broj 1:50 Din. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju. —
di mit. jrr zeno sa. njemcima
_ Duga i žučna diskusija vodila se je u svoje
lijeme megju njemačkim katolicima, pristalicama ber-
ske i kolnske struje, u pitanju, da li katolici smiju
i stvaraju kulturna društva u zajednici sa liberalcima
pristašama drugih konfesija, Morao se je i sv. Otec
miješati. I on je izrekao presudu. Katolicima je duž-
pst, da stvaraju i osnivaju zasebne svoje prosvjetne
ganizacije ; treba najbrižljivije da se čuvaju stupanja
j (kakvu ne samo akatoličku, već i religijozno indife-
utnu kulturnu organizaciju. Tek u iznimnim prili-
Wilma im se to dozvoljava. To je bila riječ sv. Oca.
katolici Njemačke poklonili su se i pokorili odluci
lovnog crkvenog glavara i stvorili su organizaciju,
ni je palo u dio da poslije grozne ratne katastrofe,
jasava Njemačku. Vogje centruma, katoličke njemačke
tinke, pk. Erzberger i kancelar Marx, potpizuju dva
tsudno važna akta po njemački narod, prvi primirje,
ugi londonski pakt.
E Kako u Njemačkoj tako i u drugim krajevima svi-
la katolici su bili primorani da osnivaju svoje za-
[fine kulturne i političke organizacije, jer rascijepani
u |lidruženi sa katolicima i liberalcima obično su im
lsluživali kao stafaža, povrh koje bi se oni peli na
+ (fist, odakle bi najprije i najžučnije udarali na ,kle-
lalce“. U Francuskoj, gdje još nema organizovane
loličke političke parlije, moralo se je uslijed ovakvih
ljava doći do konstatacije, da se katolici moraju
upiti u svoju stranku, tim više što se je masonerija
ih grupa i svih stranaka složila, da se u eventualnoj
lrebi nagje zajedno.
| U Českoj su vogje katol, naroda morali doći do
jerenja još 1909. da se sa liberalcima, ako nećemo
[žrtvujemo svoje religijozno uvjerenje, ne može ra-
i ni u jednom čisto nacijonalno-kulturno gimnastič-
im društvu, kao što je sokol. Liberalci, svuda tamo
le se uvuku, kušaju da dadu svojoj okolini boju
_[figijoznu, akatoličku ; i ako ne dogje do toga da
(bje ideje u dotičnoj organizaciji proture, katoličke
3. koje bi se dale i kako dobro iskoristiti na dru-
—(f polju, moraju se gubiti u pariranju udaraca, koji
prestano dolaze sa strane liberalaca. I Česi su osno-
i zasebnu nacionalno-kulturno-gimnastičku organi-
_fily, organizaciju Orla, koja je pokazala vidnih us-
zlih za vrijeme svoga opstanka.
| I Slovenci su se poveli za Česima. Blagop. veliki
li učitelji i vogje, Dr. Mahnić i Dr. Krek, sa ostalim
ličkim prvacima u Slovenačkoj, uspjeli su da pro-
tu diobu duhova na svim poljima kulturne djelat-
ki bti slovenačkog naroda. Krist sa Belialom ne može
e spoji. Vjerni katolici ne mogu uspješno da rade
tulturno-političkom podizanju maroda u zajednici
iberalcima. Jer će se u najmanju ruku morati u
liime radu rukovoditi kompromisima. A kompromisa
iako važnim i načelnim stvarima ne može da bude.
folik u suom prosvjetnom i kulturnom radu mora
|0ude daleko i od same pomisli na kompromis.
| Pa eto i megju nama Hrvatima započelo je ono,
lje trebalo da dogje. I u nas se je započelo dio-
I duhova. [Ili Krist ili Belial. Mlaki i neodlučni
ju da budu pregaženi od ove dvije velike vojske,
i spremaju na megjusobnu borbu do istrage.
[ft još oni koji nijesu upućeni ne vide, ne osjećaju
[ormaciju i to sabiranje. Ali ono se vrši. Ono je tu.
KO neće moći da izbjegne, a da se ne svrsta pod
zastavom : pod zastavom Krista, ili pod za-
Beliala. Aut... aut...!
upština UJU u Dubrovniku daje nam jedan ar-
at više, u prilog našoj tezi, da katolici ne tre-
M ce smiju ulaziti u kulturna društva sa liberalcima,
iniliče ja ću biti toliko smion pa ću reći, da katolici
tentat na svoju savjest kada stupaju u takve
uizacije. I katolički učitelji prave atentat na svoje
n lenje, na svoju savjest i na svoj karakter, kada
i kada ostaju članovi UJU-a. Malo krupno
ali istinito. UJU morala bi da bude čisto sta-
čiteljska organizacija, koja će se isključivo bri-
[za staleške interese učiteljstva. Jedino na taj na-
ni
čin UJU bi moglo reflektirati na to, da niegovi čla-
novi mogu da budu svi učitelji, bez razlike kulturnog
naziranja. Megjutim liberalci su liberalci, Oni su pod
firmom staleške učiteljske organizacije napravili ma-
sonsku filijalu, koja treba da katolike pogodi u živac,
ne samo katolike, već sve pristaše sviju pozitivnih re-
ligija, UJU treba da sprema učitelje, kako će iz srca
naše djece čupati religiju. Ali jer im smeta svećenik,
oni traže da se svećenik izbaci iz škole. Ali neka budu
uvjereni, gospoda liberalni učitelji, da oni neće uspjeti u
tome. Prije će njihove liberalne škole ostati puste, nego
će oni zatvoriti vrata škole svećenicima-vjeroučiteljima.
Učitelji katolici, a s vama i učitelji sviju drugih
konfesija, koji ste uvjereni da bez religije i refigioznog
odgoja nema napretka ni narodu, ni čovječanstvu, mi
vas pitamo do kada ćete vi biti članovi UJU? Do
kada će se donositi i u vaše ime rezolucije slične du-
brovačkoj rezoluciji ? Jer, nemojte se varati, i ako ste
vi u duši protiv rezolucije UJU u pitanju svećenika i
vjeronauka, i ako ste moguće i glasali protiv te rezo-
lucije, opet ona izlazi kao rezolucija UJU i koliko je
brojno jače UJU toliko je i rezolucija važnija, Vi da-
kle svojim članstvom u UJU dajete onu važnost
rezoluciji protiv svećenstva, koju ona ne bi imala,
kad vi nebi ste bili članovite masonske filijale. Da
li vi, katolički učiteji, preko ove činjenice možete da
pregjete, da ostanete i dalje članovi UJU, a da ne
učinite atentat na vašu savjest, na vaše uvjerenje i na
vaš karakter ? Puštamo vas da o tome sami rasudite.
Kad već UJU nije znalo ni htjelo da ostane, kao
staleška učiteljska organizacija, iznad kulturnih trve-
nja, vi katolički učitelji trebate učiniti ono, što su uči-
nili slovenski učitelji davno. Katolički učitelji, osnujte
svoje katoličko učiteljsko udruženje; svi vi od Triglava
do Vardara sklopite čvrstu i neprobojnu frontu kato-
ličkog učiteljstva. A ako bude sreće, da i učiteljstvo
ostalih konfesija bude išlo naporedo s vama, onda će
UJU ostati i pro forma ono, što je danas de facto.
Ostat će filijala masomerije. Ali onda neće moći da
govori s onim auktoritetom, kojim govori danas, a
katoličko i ostalo vjerno učiteljstvo znati će da parira
napadaje tog masonskog učiteljstva na ono, što je na-
šem narodu najsvetije.
Katolički učitelji i učiteljice ! Nolite iugum ducere
cum infidelibus! Nemojte nositi jaram zajedno sa
nevjernicima ! Sibe Zaninović, abs. iur.
Nijesmo klonuli...!
Naša katolička omladina živa je svježa i iskrena.
To je cvijet i nada naroda. U budućnost upire oči,
daleko u nejasnu budućnost je njezino težište.
Ta maša omladina razvija se. To nam jasno svje-
doče ovogodišnji javni njeni nastupi diljem domovine.
Svijesna svojih načela i dužnosti, sa željeznom disci-
plinom u svojim redovima, stupila je ponovno na po-
prište javnog života, ona omladina, koja je i pred ra-
tom pod egidom katolicizma, hrvatstva i demokratizma
radila za slobodu katoličke Hrvatske.
Tiho i nečujno pripravljala se kat. omladina da
jednog lijepog dana dogje do potpunog izražaja nje-
zina sprema, snaga i sposobnost. Plodove tog ustraj-
nog i tihog rada čitava je javnost mogla da zdravim
očima gleda. Rad naših mladih poletnih Orlova, kroz
kratko vrijeme njihovog opstanka svakako je snažna
pojava, jer on je upravo konkretan dokaz naše snage.
Nakon dostojanstvenih manifestacija naših, jasno iz-
bija — da nijesmo klonuli. ' -
Nijesmo klonuli, jer: nam snagu . podava Onaj,
koji je Pat, Istina.i Život. 3
Nijesmo (klonuli, jer slijedimo. Onoga koji reče:
»Tko. hoće da slijedi mene, nek uzme križ svoj na
rame svoje, i nek ide za mnom“.
0 Nijesmo klonuli jer imađemo svjetlost od gore,
.koja.ne gasne, imamo u, euharističnom Isusu. jakost,
koja je silna. ! ti Se
Nijesmo klonuli, jer nam je Providnost namijenila,
da ostvarimo jednoć one ideje, koje žive u duši na-
šeg katoličkog naroda.
I pored svih muka i iskušenja, pored svih pre-
preka kat. omladina ostaje nepokolebiva i vjerna svo-
jim idealima, svijesna svoga poziva. Obnovljena u
Euharistiji, prezirući sva prolazna blaga, krčeći put
kroz sve prepreke, koraca smjelo u susret našem cilju,
a taj je: vjerska obnova ljudstva! U svim državama
to gibanje sve jače napreduje, pa tako i nama treba
ići jasno zacrtanim putem natrag Kristu. Za taj rad
treba ljudi; ljudi značajnih i požrtvovnih, otvorenih,
punih duha katoličkog i svijesti hrvatske.
Eto, mi te rijetke pionire kat. akcije gledamo u
našoj omladinsko-orlovskoj organizaciji, Orlovi, mladi
vitezovi sv. Duha, žarkošću zanosa svojih mladih ljeta,
polaze u narod, od kojeg i proistječu, da sa svojim
ustrajnim 1adom pospješe vjersko-kulturnu obnovu.
Poletni radenici, puni borbenog duha za najuzvi-
šenije svetinje ulaze u domove naše, da unesu novo
svijetlo u mračnim izbama našim. Novi duh — duh
katoličkog morala unose u obitelji naše.
Nove nade, novo veselje i radost, mir i ljubav
donosi nam ova najmlagja generacija kat, pokreta.
Novu orijentaciju hrv. naroda, hoće ova omladina!
I mi ovu orijentaciju pozdravljamo, jer znamo, da će
ova jedina donijeti spas katoličkoj Hrvatskoj. — Rea.
Kulturne vijesti.
Lenjin o katoličkoj crkvi. U »Osservatore Ro-
mano« od 23. kolovoza napisao je neki svećenik — u
mlagjim godinama saradnik Lenjinov, a ido smrti mu
prijatelj — članak, gdje iznosi mišljenje Lenjinovo o
katoličkoj crkvi, Taj svećenik posjetio je Lenjina u
Moskvi, ne dugo pred njegovu smrt, i u razgovoru
rekao mu je Lenjin: Vidiš čovječanstvo koraca prema
sovjetizmu. To je već samo pitanje vremena, Za sto
godina neće biti drugog oblika vladavine megju civi-
liziranim narodima. Ipak mislim, da će megju razvali-
nama današnjih ustanova živjeti katolička hijerarhija,
jer ona sistematski odgaja one, koji su izabrani da
vode druge. Biskup i papa se ne rodi, kao što se dosad
ragjao knez, kralj ili car. Tko hoće, da u katoličkoj
crkvi postane vogja, vladalac, taj mora pokazati svoju
sposobnost. I u toj mudroj ustanovi moralna je snaga
katolicizma, koji već dvije hiljade godina odoljeva svim
olujama, i koji će nepobjediv ostati i u budućnosti,
Moć tvoje crkve — rekao je Lenjin svećeniku — je
naskroz moralna i nenasilna. A čovječanstvo treba i
jednu i drugu moć. Stoga vidim — zaključio je Lenjin
odlučnim glasom — da će za sto godina biti samo
jedan oblik vladavine — sovjetizam, i samo jedna vjera
— katolička. Tvoj ideal ostvarit će se, kaoi moj, šteta
samo, što nas više neće biti.
Orlovski vijesnik.
Orlovski tečajevi. Približuju se jesenski dani i
opet će se početi držati po svim našim krajevima te-
čajevi za našu orlovsku omladinu. Da bi se moglo
ovo pitanje tečajeva urediti: pravodobno, molimo sve
prijatelje orlovskog pokreta, da Hrvatskom Orl. Savezu
jave svoje želje o mjestima i vremenu za održanje o-
vih tečajeva. Svaka okružna organizacija dužna je
održati bar jedan ovakav tečaj.
Napadaji na orlove i orlice. Prigodom orlovskih
sletova dogodilo se nekoliko većih napadaja na orga-
nizovane Orlove i Orlice. U Makarskoj su orjunaši
dočekali naše Orlove iz Hercegovine, koji su se vra-
_ćali sa sinjskog sleta i pokušali ih napasti, ali su bili
dostojno odbijeni. U Sibeniku spremila je Orjuna na-
padaj na Orlove, kada su se vraćali iz Sinja, ali ka-
toličko gragjanstvo Šibenika sakupilo se u ogromnom
broju, te na kolodvoru dočekalo Orlove i priredilo im
veliku manifestaciju po ulicama Šibenika, tako da se
Orjunaši izgubiše. — U Subotici su neki tamni tipovi
napali naše članove, a postigli su time to, da se Orao
u Subotici raširio i postigao veliki interes u cijeloj
Vojvodini. — Upozoruju se svi prijatelji orlovskog
pokreta, da svaki slučaj napadaja ma naše Orlove jave
Hrvatskom Orlovskom Savezu, koji će poduzeti sve
mjere, da se izazivanji:ma stane ma kraj.
Osnutak Hrvat. Orla u Zagrebu. Naša orlovska
drušiva dobila su novog druga. U Nedjelju 31/8 kon- ..
stituirao se u Zagrebu Hrvat. kat. Orao. Primljena su
pravila i izabran je odbor. Za novo orlovsko društvo
u Zagrebu vlada veliki interes gragjaustva.