i Sira pomaganje bjegunaca u Beču i u Ljubljani. Osobita njegova briga bio je uzgoj svećenstva i svećeničkog naraštaja. U Gorici je podigao veličanstvenu zgradu : dječačko sjemenište. Ondje se je otvorila ove godine nutarnja gimnazija, kamo su počeli zalaziti i naši istar- ski djaci. Premda je On u narodnom pogledu stropo pra- vedan, ipak se nije nikada iznevjerio svome narodu. Zato je i bila započela u ovdješnjem talijanskom no- vinstvu proti njemu žestoka borba, koja je napokon utihnula na mig vlade, jer je Vatikan pokazao od- lučnu volju, da ne popušta ni uz koji uvjet. Ipak u sadašnjim, teškim prilikama izgleda, da će On biti posljednji vladika' slavenske krvi u Gorici. Dobrom pastiru, koji je obljubljen i od sloven- skog i od furlanskog pučanstva želimo prigodom nje- gove sedamdesetgodišnjice, da bi ga Bog poživio i održao sebi na čast i našem narodu na korist. za gospogje neophodno potrebno. Bugarska proti ženskoj modi. Balkanski dopisnik »Nieuwe Rotterdamsche Cou- rant« piše svojem listu: Već više vremena čuju se tužbe u štampi i na sastancima po raznim krajevima Bugarske proti razuzdanosti, koju pokaznje ženski svi- jet svojim odijevanjem i uopće svojim vanjskim po- našanjem megju inteligencijom i gragjanstvom. Na po- ticaj Svetog Sinoda bugarske crkve, zaključio je mini- starski savjet, da energično nastupi proti novoj modi. U prvomu redu zaključili su ministri, da od 1. septembra sve ženske namještene u javnoj državnoj, pokrajinskoj ili općinskoj službi, moraju nositi odre- gjenu odjeću. Ta treba da je u jednom komadu, iz crnog glatkog štofa, zatvorena sa visokim ovratnikom i uskim rubom oko ruku. Ministar za nastavu ovo je strogo odredio i za učenice i to ne samo dok su u školi, nego tako moraju biti obučene uvijek kada izlaze iz kuće. Pokrivalo je za glavu ravan okrugli klobuk; koji je za ljeto bio, dok za:zimu crn. -Na nje- mu ne smije biti drugih nakita, osim proste, uske, bijele ili plave vrpce. NARODNA SVIJEST Od osobite je važnosti jedna druga naredba, koja u Bugarskoj zadaje smrtni udarac sadašnjoj modi, Ministar za nastavu zabranio je djevojčicama da na kratko strigu kose. Djevojčice sa ostriženim kosama nesmiju u školu, a takogjer im je onemogućena svaka javna služba. Uostalom neće naći ni privatnog namje- štenja, budući su banke, velike industrije, trgovačka poduzeća itd. odredili isto za svoje žensko osoblje. Sveti Sinod je od svoje strane išao i dalje te odredio, da ženske otvorenog vrata i golih ruku, te koje su sa prozirnom suknjom nesmiju biti pripuštene primanju sv. sakramenata niti se smija tako odjevene pripustiti u crkvu. Ovakav način postupanja prihvatili su viši crkveni krugovi ostalih konfesija. Katolici, Ar- menci i Grci. Muhamedanski Veliki Muitije i Židovski Veliki Rabin izjavili su, da oni ne smatraju potrebnim poduzeti taj korak za vjernike svojih konišsija, jer nji- hove djevojčice nikada nijesu došle u mošeju ili hram tako nedolično odjevene. Za muško službeno osoblje, osobito mladost odregjeno je, da ne smiju ići bosi ni goli, a da za vrijeme vrućine mogu nositi samo otvo- renu košulju, po uzorku Boyscout. Početkom školske godine uvelo je ministarstvo za nastavu za učenike uniformu, koja je postojala i prije rata. Za siromašnu djecu obojega spola dobavlja odjeću općina pomoću fonda, u koji mjesečno doprinašaju bolje stojeći učenici. Doprinosi su udareni prema imanju njihovih roditelja. Orlovski Vjesnik. »Mladost«, glasilo hrvatskih Orlova broj 8—9 izašao je ovih dana s vrlo lijepim i bogatim sadrža- jem. Uz razne organizacijske i sitne vijesti, imade tu krasnih članaka. Prikaz ovogodišnjih Orlovskih na- stupa, uvodna pjesma: ,U boj Orli“ ; dramska slika od brata Dr. Josipa Andrića i t. d. Radi zaposlenosti i odsutnosti nekih članova redakcije ovaj je broj nešto zakasnio. Novi broj za ovaj mjesec je u tisku i izaći će ovih dana. Od nove godine izaći će »Mladost« pre- uredjena, u lijepoj opremi i sa slikama. Molimo sve prijatelje Orlovske misli, da porade oko što većeg ra- širenja lista. Naručuje se kod »Narodne Prosvjete«, Zagreb, poštanski pretinac broj 109. Orlovske akademije. — Orlovski odsjek na Širo- kome Brijegu u Hercegovini priredio je prilikom tre- ćoredskog kongresa dne 4. listopada vrlo uspješnu akademiju, koja je oduševila sve prisutne za rad u Orlovstvu. Djakovački Orli priredili su isti dan gimnas- tički nastup u počast preuz. gosp. Dr. Marčeliću, koji Br, 44 je prigodom svog boravka u Djakovu posjetio r Orlove. — Orao u Mostaru priredio je dne 11. mjeseca u velikoj dvorani »Hrvoje« svoj prvi j: nastup i akademiju. — Zagrebački Orlovi prireć u nedjelju 19. ov. mj. u Velikoj Gorici kraj Zag: prigodom posvete doma tamošnjeg našeg društva ; čanu akademiju i natjecanje u svim vrstama Or skog rada. Priručnik Orlovske organizacije sa Poslovni Hrvatskog Orlovskog Saveza i lijepim prikazom trojstva i rada Orlovske ' organizacije, ušao je | dana u tisak. Doskora će biti javljena cijena kr a već sada molimo sve naše prijatelje, da svrate pa; svima, koji se interesiraju za Orlovski pokret i za važnu knjigu. Eperantski kutić. Kardina! o Esperantu. Prigodom megjunaroc esperant. kongresa u Beču (8—16. VIHI. o. g.) ima katolici nekoja svoja posebna zasjedanja, koja je častio svojom prisutnošću i bečki nadbiskup kar: Dr. Piffl. U svom govoru izrazio se je kardinal o o Esparantu: ,... Ne treba da vas uvjeravam, sam rado došao na ovu današnju sjednicu našeg gresa, jer ja visoko cijenim vrijednost svjetskog je Esperanta, osobito obzirom na današnje vrijeme, tako silno trebamo ljubavi i pouzdanja, vrijeme, jemu je svrha da stvori megiusobno pouzdanj: svijetu. Od pouzdanja do ljubavi je samo jedan k; Realizovati tu ljubav i pouzdanje svrha je katolik jelog svijeta... U nijednoj drugoj crkvi dragu! dinstva tako sjajno ne svijetli kao u katoličkoj. K neka nadogje sada i vez jednog zajedničkog jezil sporazumljenje. Čast i poštovanje materinjem ziku! Ali u sadanjim vremenima, kao vez, mi bamo svjetski jezik a taj je Esperanto (Burni apl Nedavno sam se povratio iz Amsterdama, gdje prisustvovao Euharističnom kongresu. Tu, da se gući slušanje govora u stadionu svim kongresi: kojih je bilo oko 40—50 hiljada upotrebio se je moderniji aparat za pojačanje glasa... Tad sa uistinu zaželio da bi se kod svih megjunarodnit gresa upotrebljavao samo Esperanto. Jer, ako s kongresi megjunarodni, jer se na njima upotrel više jezika, koliko li ne bi njihova megjunaro odskočila, kad bi svi govorili jedan isti jezik, Espe! Svaki pušač zadovoljan traži ,1TO“ za zube. « nih akumulatora obrinog grada, golotinja bijeloga rob- blja, tantalske muke onih što-žderu na troja usta mje- nice, čekove, devize, hiljadarke i dionice kao psi i Fi- rentinac Giacco!?.. : A ia kao moj Duka: Reci mi, stražaru, dokle će sinovi onoga Uroša, ,... che mal vide il conio di Vinegia“.. — — i koga je moj Duka prokleo radi usjeva zle valute, mučiti sa lažnim pjenezom ove siromahe? Reci mi, kamo će dospjeti izbavljeni gragjani ovog zavagjenog Grada, komu Mandaljene nekoć ljubljahu skute? A Stražar meni: Iz ovog pakla u onaj drugi!.. Ali ovo pokoljenje mora pasti, a drugo u sjeni moga skeptra će se po- dići snagom onoga, koji ovuda šara kao vječni Ka- maleont... I mene ostavi duh Katona, stražara zagrebačkog Purgatorija. Skoro obnevidjeh od magle savremene Babilonije i bijah da posrnem. U tom neka milosrdna mekana ruka položi me na krila sa mirisom uvelih glicinija.. to su krila prevedre i prejasne djevice Klio, hrvatske pametarke. Vodi me, to jest nosi me preko brada, teških trbuha, shimmi-postolića, naduvenih cr- venih lica oholih plutokrata i bonvivana, preko sivih krovova naših domaćih mistera i Rockefellera i preko jadnih mansarda i podzemlja, gdje se skriva Loža i sirotinja, — i stupam svečano u — Raj, urešen lovo- rima naših borba, uzdisaja i molitava... Eto me na ubavom otoku, gdje se sanjari i moli, gdje je zveketao naš junački mač grebeštak, gdje se nije ukmetio vječni Ahasver, ni čovjek sa »dva otvora“ — niti se je ovdje zacarila blaziranost američko-me- haničke nepitome pitomosti. Gornji Grad sa svojim Kaptolom i Gričem je naš Weimar i naš St. Cloud, predgradje Srca od svega svijeta, uaš Urbs et Orbis, koji je postao naš Kalvarij i naš Tabor.... Ovdje spavaju hrvatski sutoni, a kako ljubim sve što uzdiše i sve što umire, ne mogu da ne sagnem koljeno i ne poljubim — našu Ljubav i našu Smit, o kojima reče Leopardi, da su dvije najljepše stvari na svijetu, I premda su i tu ljudi daleko ispod veli- čine usnulih gospodara i braniča ovoga Kremlja na jugu slavjanstva kao skromni i pokajani Dizmus iz Nove Vesi prama svetomu Kralju, volim polusjene ovoga mjesta, jer je sjena mati ljepote i — jer su kristali, dijamanti, vode, ribnjaci, stalaktiti i stelamiti najljepši u polusjeni... Na ovoj pozornici Šenoine Kletve mrtve mi stvari njezine progovaraju glasnije i dublje nego ugojeni vjernici iz kavana donjega grada, svečanije nego svi — tamo dolje — vrkoči i .boemi sa razbarušenim i zapuštenim kosama i sa — pretensijom da su umjet- nici, pisci i književnici novoga doba. Amo se povukla narodna i — izrodjena domaća aristokracija, koja je uprkos mnogome svomu izdajstvu mnogo simpatičnija nego — ona na dnu — filistarska buržoazija sa svo- jim polukulturnim tipovim a la Pickwick — zdravija i svjetlija nego profani brojevi antidemokratske demo- kracije, koja je i poslije i prije rata pogazila i vulga- rizovala naše Lare i Penate.' Na prvom mojem pogledu stremi u vis katedrala svetog Kralja Stjepana, obnovljena od Bolć-a, u okviru surih kaptolskih kula, hrvatskih relikvija. Iza kako je sveti Kralj primio u svoje krilo iza velikog oltara kosti mučenika Zrinskoga i Frankopana, ovo nam je sve- tište još svetije i draže, Kaaba, kamo će odslije svaki Jugoslaven okrenuti oči, kad se radja zlatna zora, uzi- majući bar jednom u životu putnički štap, da dodje i prolije bar jednu suzu na slavnu Raku. Moja je suza potekla na još svježi vijenac hortensija i ruža, zavijen u poljačku zastavu, što postavi tu zbor poljačkih djaka i učitelja iz Varšave. Kaptol još sniva o staroj slavi i moći, neće da se još probudi, da bije nove bojeve ,za krst časni i slobodu zlatnu“ bez puške i sablje. Gore u riznici katedrale hrdja plemenito oružje Tome Bakača, grizica pomalo grize plašt sv. Vladislava i dragocjene gobe- line.. Hoću da se uspenjem i da vidim to domovin- sko blago. Prečasni čuvar riznice mi reče, da nema vremena za ciceronsku službu i — odem dalje, da se uspenjem na desni zvonik... Gore u orlovskoj visini saginjem glavu prislanjam uho i sa jednom medaljom, uspomenom svoje majke tučem rub golemog zvona svetog Kralja i slušam onaj brončani glas, što ga slu- šahu hrvatski stališi, kada odoše u sabor, da pr rat proti Magjarima pod zastavom Jelačića bana Ovuda lutaše nekoć valjda Šeaoin Mladi G din, ovdje se podiže mlada, malobrojna ali hral tica Domagojaca vogjena srcem i dušom Mal Eckerta, tuda umiraše Rogulja, urednik »Narodq litike« u čežnji, da obnovi i razvije jugoslavens jak sa slikom Hrista i BI. Djevice naše Kraljice je popularni Bresctienski u sjeni Kaptola pisac njao o jedinstvu crkava, danas Deželić, Grgec, i Maraković pale luč katoličke renesanse, a p! vladika Bauer budi i sazivlje hrvatska sela i g na veličajne euharistične sastanke u Zagrebu godine u Osijeku, gdje novim sjajem plamti um Mavra Vetranića u Abramovu Posvetilištu i gl interpretacija Božidara Širole. Zora puca — bit će dana... Zrak struji, zuji i zvuči slatkim vjetrićem | njem golubova i — ja dižem oči onamo put | visina... Sursum corda! Salvete, stari, suri, hrvatsl vovi!.. Prelazim preko ,Krvavog Mosta“, gd borbi curila krv prelata i vitezova, Kaptolac: čana, gledam čvrste zidine ,Popovog Tornja“, jaše kamen smutnje izmedju dvije općine, Duga ulica, vrelo Manduševac, Cirkvenica, De! i Opatička ulica pokazuju bogatu šumu hrvats! bola, što me gledaju — mrtvim očima kao za i brata .... ,L' homme y passe a travers de forets des s) Qvi I observent avec de regards familiers . .. (Baude Kad se sjetim, da je ovdje klica preveli lesti, ljubavi i radosti, što su uzdigle u nebo! sine naše don Kihote i Sančo Panze, postado! žan kao u hramu, slušajući ispod Diogenesovc kaštela šuškanje gričkih neuvelih grana i lišća nekoć čulo Vrazove Djulabije i ekstazu Mihar svečane himne... : = Zdravo drevna Gorico, majko svih sar mističnih naših gorica!... : (Nastavi: