53
Br. 48. i DUBROVNIK 18. novembra 1924. God. IV.
Cijena je listu 5. “Din mjesečno; za inozemstvo. 10 Din. mjesečno, IO Bia svako Uiornika Oglasi, zahvale i priopćena a SAA cijeniku. o] ii
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. NK g a urednik A, FI&. — Vlasništvo Odbora ,Narodne Svijesti“, —
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare; Pojedini broj 1:50 Din. Tisak Dubrovačke Hrvatske Br — SEGA se ne vraćaju. —
Uoči izborne borbe.
Našoj bi se državi s pravom mogao pored nje-
nog službenog naziva SHS. staviti i naziv »Država
kriza“, Varao bi se onaj, koji bi tražio postanak tih
kriza u borbi H i drugoga S, prema prvome. Uzrok
kriza naše države leži mnogo dublje, On leži u borbi
dvaju svijetova: u borbi megju demokratizmom i tira-
nijom; apsolutizmom i parlameutarizmom; megju shva-
ltlanjem države kao svojine naroda i države kao eksplo-
latacijske njive korumpiranih ,porodica“. O pobjedi
jednoga ili drugoga shvatanja ovisit ćei odnošaj onoga
(Birojstva, koje je našlo izražaja u službenom nazivu
0ve države.
Kao Hrvati ponosni smo, što su megju nama
one grupe, koje ispoljavaju načela apsolutizma i za
koje je narod ,stoka“, samo predmet gnrušanja i pre-
gira. Megju Slovencima je isto tako, Ali, krivo bi smo
učinili, kad bi smo i srpstvo, kao cjelinu, uzeli kao
linonim za nasilje, apsolutizam i korupciju. 'To nam
jabranjuje činjenica, što se i u Srbiji našlo stranaka i
trupa, koje su, unaloč šikinima, postavili na svoj iz-
porni barjak Ii »za demokratizam i sporazum“.
Daj Bože, da okupe velik broj srpskoga naroda, ko-
emu je isto tako potrebno osl: obogjenje, kao i nama.
Primičemo se odlučnoj borbi, o uspjehu koje,
hvisit će sudbina Hrvata u ovoj državi, u kojoj oni
loće, da ostanu i da živu s braćom; kao ravnopravna
praća. = Nijedni izbori do sada nijesu bili aktuclniji i
la gledi izbore dosad Hrvati nijesu išli srdjednii
ga našega petoda: koji je dosta buden; Bogi val;
(ne treba mu mnogo agitacije, da se makne. Nasilje,
orupcija, 'despotizam, gaženje. narodnih i kulturnih
ketinja puka, izazvali su kod njega snažnu reakciju,
joj e on dati izražaja na 8. februara i kao Hrvat
[kao kulturan čovjek. Željeti je samo, da bi taj izra-
bj Hrvata bio jedinstven.
= Borba će biti teška, jer oni, za koje-je narod
štoka“, neće prezati pred nikakvim sredstvom da unište
blju naroda, koja za njih znači: smrt.
Ne zaboravimo da je uloga Hrvata u ovoj borbi
ižavolvorna u najdubljem značenju te riječi. Hrvatski
&menat ulazi u ovu borbu kao tvorac demokratske,
štavne jugoslavenske države. On ima da u sporazumu
i ravnopravnom braćom postavi zdrave temelje ovoj
tžavi, da joj u njenom razvitku ne budu više nikad
hetali despoti i nasilnici.
Hrvati treba da ugju u ovu izbornu borbu kao
tlina, jef oni su megju braćom najjači nosioci ideje
(mokratizma, ustavnosti i sporazuma, tih uvjeta op-
llnka i napretka Jugoslavije. Oni neće u izbore s hr-
skim barjakom zato, da se odvoje od braće, već
o jer je danas svak svijestan da slobodna Jugosla-
ja može nastati jedino sporazumom izmegju Srba,
vata i Slovenaca. Ajdemo zato u izbore sa hrvatskim
jakom !
| A oni u čijim se redovima nalazi danas većina
ivata samo zato jer su im uvijek kad su megju na-
za gospogje neophodno potrebno.
Kriza braka.
U našem uzburkanom vremenu za mnoge usta-
nove kaže se da su na prekretici. Za brak bi se mo-
glo olići dalje i reći: da je na nizbrdici. Kola preto-
varena bračnim dužnostima pošla su niza stranu. Ratni
bacil rastrojstva došao je i u brak, tu je našao po-
godno zemljište za svoje razvijanje i za kratko vrijeme
ostavlja pustoš na domaćem ognjištu. Brak je baro-
metar morala društvenog. Ako pažljivo zagledamo u
taj barometar, on će nam pokazati opadanje, Ako ne
sprečimo nagli pad morala, onda će — to je neminovno
— nastupiti strahoviti poremećaj društvenog poretka.
Kad bi naš Veliki Učitelj izvršio smotru u našem
društvu, izvesno je, da bi počeo od braka, jer i svoju
javnu službu počeo je od braka u Kani Galilejskoj
gdje je i prvo čudo učinio. Tim postupkom Spasitelj
je pokazao: koliko je. veliki činilac ibrak u prepora-
gjanju društva. Baš zato što je njegov siromašni ro-
gjak iz Kane osnivao brak na ljubavi, Gospod je svo-
jim prisustvom osvetio bračnu vezu ljubavi i oglasio
je za božansku ustanovu.
Velika svetinja hrišćanskog braka sada je u krizi,
Veza ljubavi oslabila je. Pokidani nervi svakog od
nas čine nas nestrpljivim, Bioskopska brzina života
traži promjene. Poligamija je zakonom zabranjena,
ali nju van zakona društvo trpi. Neiegalno polno op-
štenje više gotovo nikom ne nagoni stid u lice. Stro-
gost crkvenih propisa o čuvanju čistote braka društvo
ne voli. Tutorstvo crkve djeci hrišćanskoj je dosadno.
Sve češće čuje se zahijev, da se uvede gragjanski
brak. Oreol svetinje sa braka spada i mjesto mistične
tajanstvenosti vjenčanja dolazi. grubi ugovor izmegju
muža i žene, islo onakav ugovor kao što se vezuje
izmegju ljudi o mrtvim stvarima. Još po neko od ro-
ditelja, koji ima žensku djecu, protivi se ovom svla-
čenju braka u običnu vulgarnu nizinu, ali i oni mo-
raju začutali pred svišenim djelom.
Pitanje o obaveznoj ustanovi gragjanskog braka
u cijeloj našoj otadžbini baš ovih dana se raspravlja,
Ono će se riješiti vrlo brzo. Komisija, koja radi na
izjednačenju zakona za cijelu zemlju, sada pretresa
gragjanski zakonik. U njemu je dosada postojao samo
kao zakonit crkveni brak, Bračne parnice raspravljali
su crkveni sudovi. Ali sada se naginje tome, da bude
obavezan gragjanski brak, a crkveni neobavezan i, sljed-
stveno, bračne sporove da rešavaju gragjanski sudovi,
Kao razlog ustanovi gragjanskog braka navodi
se to, što u našoj zemlji ima raznih vjera, koje ne
dopuštaju mješovite brakove, a braku naših državljana
ne treba ništa da bude na smetnji. Protivu duhovnih
sudova navodi se, da oni odugovlače bračne parnice,
da tamo traju sporovi od 5—15 godina, da sudije
duhovnih sudova nijesu pravnici.
Vjerovatno da će se crkva još dalje odgurnuti u
pozadinu kad joj se oduzme brak i sugjeaje najosjet-
ljivijih sporova — bračnih parnica. Ali je i to jedna
neoboriva istina, da društvo ne samo što neće dobiti
time ništa, no će izgubiti mnogo. Brakovi, koji se
budu zaključivali u opštinskim sudoicama, sa potpi-
som ugovora, imaće za osnovicu i cilj materijalne
interese i legalizovanje sparivanja mužjaka i ženke,
Ljubav, ta kći neba; daleko će biti od bračne veze.
Idealnih brakova ueće biti, ali će biti računskih.
Toplina bračnog ognjišta ohladnjeće. Gdje je hladan
račuu, iu se mogu slagati samo interesi, a ne i duše.
Duše budućih bračnika neće se sliti u jedna osjećanja,
jedne želje i jedne misli. Muž i žena neće biti dru-
govi, no samo dvije ugovarajuće strane.
Sugjenje bračnih parnica kod gragjanskih sudova :
vodiće se javno. O porodičnim neduzima, gresima su-
pruga pisaće se na dugo i široko po svima listovima.
Pečat srama zbog grijeha roditeljskog nosiće nevina
djeca cijelog vijeka.. Više neće biti porodične tajne.
Kroz zidove naših domova moći će se kao kroz staklo
gledati u te tajne. Ono što je nekada bila svetinja,
ujamčena tajna, više neće biti. Svačije oči imaće pravo
da zagledaju u vaše domaće kutove i od toga prave
a Prenosimo ovaj članak iz Beogradskog >Vesnika«, crkveno
političkog lista br. 24. od 1. oktobra 1924.
prljave račune. Za diranje u čast porodice nekada se
pozivalo na dvoboj, čast je krvlju prana. Sada će imati
svaka prava da ružno govori i piše o vašoj sestri
kćeri, majci a vi da — ćutite |
Teške su i, vrlo velikih razmjera, posljedice krize
braka. To je bič božji, što nas kažnjava za nsše grije-
hove. Ko zaustavi i izliječi krizu braka biće najzna-
menitiji sin naše zemlje. Na ovom poslu treba crkva
da upotrebi najjače snage. Njena usta treba da zagrme
kao jerihonska trub!ja.
Kulturne vijesti.
Spomenik Dr. Kreku u Ljubljani. Prošlih dana
postavljen u atriju Zadružne gospodarske banke u
Ljubljani spomenik dr, Kreku u obliku prsnog kipa.
Umjetničko . djelo izradili sa dva domaća umjetnika
braća Kralj. Portret je jako dobro izveden, umjetnički
dotjeran i do danas je prvi spomenik što su Slovenci
podigli svom velikdm sinu dr. Janezu Kreku.
- Izgledna smrt osugjenika Bernot-a. Dne 29.
prošlog oktobra izvršena je smrtna osuda (giljotinom)
mad Klementom Bernet, što je bio umorio petnaest-
godišnju djevojčicu Sheiber iz Schuttdorfa. Bio je gi-
ljotiran u dvorištu tamnice u Altdorfu pred vlastima i
Četrdesetoricom osoba, većinom legalnih liječnika i sve-
učilišnh profesora, Iznosimo ovaj žalobni dogogjaj radi
rijetkog primjera izgledne smrti. Osugjenik je ostao
posve tih i miran do najzadnjeg časa. Ta mirnoća nije
proisticala iz neosjetljivosti savjesti ili cinizma, već iz
iskrenog obraćenja i dobre priprave na taj veliki čas.
Tamničarski liječnik uspostavio ie potpunu redovitost
kucaja bila u osugjenika, koji — iza kako se je pri-
čestio — dočekao je spokojno smrt otvorenim očima,
za što je bio zamolio i dobio dozvolu. Njegovo dr-
žanje i riječi od njega izgovorene na stratištu duboko
su se dojmile svih prisutnih.
Izmegju dva svećenika, koji su ga pratili i duhovno
dvorili, Bernet bistrim i veselim glasom izjavi se o-
svjedočenim da je i stoput zaslužio ,tvrdi korak“, jer
ne bi nigda mogao potpuno zadovoljiti na ovom svi-
jetu za svoj zločin; zahvalio se na lijepi postupak
š njim u tamnici i što je bio doveden na svjetlost“.
»Sretan sam — nastavi osugjenik — što sam liznašao
svog Boga i osloboditelja i što imam stupiti pred
vječnog suca. Pitam oprost i idem u susret smrti do-
brom savješću, priznajući svoje zločine, za koje se
kajem. Dao Bog da svi, koji se puste zavesti na slo-
bodu promisle i na vječnu pravdu“. — Bernet je za-
tim kleknuo i položio vrat na lunetu giljotine kličući:
»Hvaljen Isus! Po njegovoj želji postavljen je u grob
nad njegovim lijesom zadnji list njegove 13-godišnje
kćerke i slike djevojčice od njega umorene.
Životopisi svetaca u talijanskim školama.
Novi školski zakonik, što ga je redovno izdala tali-
ianska vlada, odregjuje, da se u školama pri obuc-
vjeronauka ima uzimati posebni obzir na velike svece,
što ih je dala Italija.
Ko pije vina, otpušten je iz radnje. Poznato je,
kako se u Americi strogo provodi zakon proti alko-
holu. Novine sad donose, da je poznati amerikanski
samovladar Henrik Ford izdao slijedeću opomenu u
svim svojim velikim fabrikama, trgovinama i kancela-
rijama: ,Svaki namještenik bez iznimke i bez opoziva
gubi od danas unaprijed svoje mjesto, ako se ustanovi
iz njegova disanja zadah piva, vina, rakije i drugih
likera; isto se ima očekivati, ako bi se u njegovom
«stanu našlo samo jedno od tih otrovnih pir. =
Što bi na ovo naši vinogije ? !
Umjetno zlato. Prema senzacionalnim vijestima
iz Newyorka usavršio je profesor Shelden pronalazak
profesora Mielhesa za umjetnu proizvodnju zlata. Pro-
nalazak Miethesa, da se zlato dobiva iz žive, bio je
vrlo skup i nezgodan. Sada Shelden izjavljuje,i da će
u roku od nekoliko mjeseci moće proizvesti toliko
zlata, koliko je potrebno za njemačke ratne dugove.
S ovim pronalaskom bio bi uzdrman zlatni novčani
sistem svih država.
Za čišćenje i njegovanje zubi
najbolja je.
ITO pasta. :