onai, koji je, u vremenu naših stradanja kroz Albani-
ju, i onda kad sam sa ostalim drugovima i slab i star
služio kao vojnik na Solunskom Frontu, sjedio u Pe-
šti uz koljeno našem poznatom narodnom neprijatelju !

Teško mi je što moram da spominjem sve ovo.
Ali se ovo mora spomenuti da bi se uvidio vas pa-
radoks ovog čina, koji pokazuje i najhladnijem posma-
iraču na pravog demona naše nove države i ideje na-
šeg narodnog i državnog jedinstva, koji je razjurio naj-
idealnije pobornike bratstva Srba i Hrvata i u naš ži-
vot unio najcrnju mržnju.

Šest godina sam kroz Narodnu Prosvjetu propagi-
_ rao misao bratstva i jedinstva Srba i Hrvata. Rad taj dao
je učiteljskim redovima pozitivnih rezultata. Daleko
sam od pomisli da jeto djelo samo moje; ali smijem
reći da sam u tom poslu bio jedan od uajpredanijih
saradnika. Rad taj okupio je u jedno kolo 12.000 srp-
skih, hrvatskih i slovenačkih učitelja, najpouzdanijili
pionira naše narodne misli. Poslije svega toga doče-
kao sam i sam, kaoi toliki drugi zaslužniji od mene,
da se tretiram kao neki neprijatelj države, dok se oko
demona naše narodne misli kupi gomila lupeža i štre-
bera, koji na račun pravde i morala ina sram današ-
njeg doba pljačkaju državu i profanišu sve što je sveto ...

Demon naše narodne misli identiikovao je sebe
sa državom, revoltirao cio hrvatski dio našeg naroda,
iu našoj narodnoj nesreći, koja proističe iz sukoba
Srba i Hrvata i koja je paralisala normalno konsoli-
dovanje države, — našao je najpouzdanije sredstvo i
izvor za zadovoljavanje svoga bolesnog vlastoljublja.

Ovaj primjer osvješćuje danas od jedne dugotraj-
ne zablude sve poštene Srbe, a meni je već odavno
potpuno jasno, zašto onih 2000 narodnih učitelja u Hr-
vatskoj i Slavoniji, onih idealnih boraca za našu na-
rodnu misao, i pored svega svoga odiiševljenog rada
za pobjedu državne ideje ne nagjoše onog odziva u
hrvatskoj masi, koji su prema kvaliietu i kvantitetu
svog nacionalnog rada trebali da nagju.

I oni i mi svi, postići ćemo svoj nacionalni ideal,
kad smjelo i otvoreno ustanemo protiv onog čudovišta,
koje se uplelo u naš nacionalni život i koje je glavna
smetnja ostvarenju tog ideala.

Milutin Stankovič
predsjednik Jugoslavenskog
Učiteljskog Udruženja.

 

Svaki pušač zadovoljan traži ,ITO*

za zube.

pastu

 

Stav nezavisnih radikala
prema Makedoniji i prema narodnom jedinstvu.

U beogr. »Radikalu«, u članku ,Izborni izgledi“
izlaže g. Dr. Momčilo Ivanić svoje. misli o konačnom
ispatku idućih izbora, te pri kraju piše ovako:

,Mi nezavisni radikali naročito možemo računati
na povjerenje Makedonije, jer smo mi sa Stoj. M. Pro-
tićem na čelu prvi ustali muški i otvoreno za bratski
sporazum. Mi smo cd prvoga časa bili zatočnici brat-
skoga sporazuma sa našom braćom Hrvatima i Slo-
vencima i prvi smo zastupali i branili misao narodnoga
ujedinjenja s našom braćom Bugarima. Može se raditi
šta se hoće i govoriti šta se hoće, ali u Makedoniji
postoji veliki broj ljudi, koji naginju Bugarskoj. To je
sasvim prirodno, jer je bugarska agitacija za četrdeset
godina rada preko svoje Egzarhije tako vaspitala te
ljude. Ti ljudi uvigjaju takogjer da je majbolje i po
Srbe ipo Bugare da prekinemo već jedanput ovu me-
gjusobnu borbu do istrage. Oni svi uvigjaju dakogjer
da nam je svima spas ne u jednoj srpskoj državi sa
srpskom hegemonijom niti u jednoj bugarskoj državi
sa bugarskom hegemonijom nego u jednoj južnoslo-
venskoj državi gdje se ničija hegemonija neće primje-
niivati, nego će Bugarin, Srbin, Hrvat i Slovenac biti
četiri ravnopravna brata u ujedinjenoj moćnoj i velikoj
i sretnoj i zajedničkoj odadžbini, koju kupaju tri mora.

Zato što se mi borimo za ovu veliku misao na-
rodnoga jedinstva sva četiri ogranka našega cjelokup-
noga naroda, zato mi možemo računati da će za našom
zastavom poći velika vojska. A naša velika vojska

znači u izborima koji dolaze i našu — veliku pobjedu.

Zato g. Pašiću, nadamo se, neće pomoći nikakvo. na-
silje niti ga ujegova zastava može čemu drugom
odvesti osim porazu“.

 

Srbi na okup“!

Beogr. »Demokratija«, u članku pod ovim naslo-
vom, piše megju ostalim:

»Radikalna stranka nije stvorila ovu državu. Stvo-
rio ju je cio narod. Ali radikalna stranka prisvaja sebi
pravo, da govori sama i jedina u ime sfpskog naroda,
u ime heroja, uime žrtava. Toga radi istakla je svoju iz-
borau parolu: ,Srpstvo je u opasnosti“! ,Srbi na okup“!

NARODNA SVIJEST

Laž ove parole nije obična. Ona je zločinačka.
Jer radikali i Srbi nijesu uvijek isto, jer Srbi i korup-

.cionaši nijesu uvijek isto, jer Nikola Pašić, Laza Mar-

ković, Velizar Janković, Kojić, i dr. iz žalosnog vod-
stva radikalne stranke najmanje imaju prava da go-
vore u ime Srba, u ime napaćenih Srba, u ime
herojskih Srba.

Srbi su se uvijek borili protiv tiranije i nasilnika.
To je postala bitna osobina našega naroda. I Srbima
danas crveni obraz od ovih njegovih neželjenih stara-
oca. Grbača srpskog naroda stenje i savija se pod
težinom grjehova ovih njegovih žalosnih usrećitelja. A
sadašnja njihova izborna parola je najveći sram koji
mu pokušavaju prilijepiti na uvijek svijetlo čelo.

Srpski dio našega naroda ima nesumnjivo naj-
više zasluga za stvaranje i ujedinjenje naše zajedničke
države. Ali srpski narod neće nikada dozvoliti, da ga
povedu u borbu protiv braće, za koju je krv lio. Srpski
narod zna vrlo dobro, da ima puta i načina, da se do
sporazuma sa braćom dogje, srpski narod to haće, i
srpski će narod to i postići, jer i to spada u njegovu
istorijsku misiju.“

 

Pisma iz naroda.

KORČULA. Rapalski dan. Korčula, koja je kroz
21/a godine na svojim legjima iskusila teški jaram
prekomorskog susjeda, može najbolje da ocijeni ne-
sretno stanje zarobljene braće i da osijeća za njiho-
vom tužnom sudbinom. Radi toga se u našem gradu
svake godine sa razumijevanjem i osijećanjem kome-
morira Rapalski dan kao dan tuge i boli, ali i nade.
Mjesna Podružnica Jugosl. Matice izdala je prigodni
proglas i nalijepila po zidovima propagandističke nat-
pise. Na dan spomena vijale su se zastave na po sti-
jega i prodavale se značke, a u večer je Pjevačko
Društvo »Sv. Cecilija« priredilo akademiju uz sudjelo- '
vanje glazbe. Akademiju je otvorio g. Mato Bernardi
prigodnim proslovom a zatim su slijedile deklamacije,
pjevanje mješovitog zbora i glazba. Na posljetku je
dobro odigrana »Nada Istre« slika u tri prizora. Mate-
rijalni uspjeh u korist Jugosl. Matice priličan.

Provokacija talijanskih mornara. Nekoliko se
je puta desilo, da se naš mirni grad uznemirio radi
bezobraznog provokatornog ponašanja talijanskih fić-
firića. Tako-na. 14. ovog mjesesa uveče četiri mornara
sa jednog talijanskog parobroda, koji u našoj luci krca
drva, stadoše po gradu pjevati razne talijanske ireden-
tističke pjesme, a kad su ih nekoji naši omladinci upo-
zorili, da budu mirni, jer nijesu kod kuće, počeli su
se opirati a i prijetiti, tako da nije bilo trijezmenih
gragjana, bilo bi došlo do teškog sukoba. Megjutim
je nadošla žandarmerija te provokatere uhapsila, a
drugi dan predala Poglavarstvu, koje ih je kaznilo.
Pri pretrazi našli su kod njih jedan nož i revolver,
što najbolje dokazuje, koje su ih namjere vodile. Ovo
bahato ponašanje tugjinaca, zbilja prekoračuje svaku
granicu i premda smo u ime savezništva primorani
mnogo gorkih progutati, ipak ne možemo dopustiti
da nas u vlastitoj kući tugjinac provocira. Zato neka
se nadležna vlast pobrine, da se što slična ne opeluje.

Financijski stražar ubio čovjeka. U noći 12.
ovog mjeseca, Trstenik na Pelješcu bio je uzbugjen
od buke larmene poznatog čovjeka, koji je ulicom va-
ljao bačve sa vinom, porazbijao rokrov od bunara,
koji pripada kasarni financijske kontrole, te je sa veli-

 

      

N

RI U

omogućuje elastičan, bezbučan
. hod, štede Vaše noge i Vašu!
obuću, te su trajniji nego koža.

 

Br, 49.

kim komadima kamenja nišanio na kasarnu, porazbi
javši 13 stakala. Obitelj starješine financijske kontrol
koja stanuje u kasarni zaprepastila se a financijsk
stražar Špringer, koji je bio u službi da zaplaši nap:
dača, ispali dva hitca iz puške u zrak. Ali to nije pc
moglo, jer napadač nastavi bacanjem kamenja i n
istog stražara. Kad je ovomu priskočio u pomoć dru
stražar, te su htjeli napadača vezati, on se ogorčen
opirao, pak je slražar Špringer, da ga učini neško«
ljivim, ispalio treći hitac, s kojim ga pogodi u lijev
bedru. Nesreća je htjela, da je kugla ozledila glavn
žilu, koja je spojena sa srcem, te je ranjenik posli;
dva sata umro. Mješčani su u mrtvacu prepoznali n:
kog Frana Turić, radnika iz Zavojana kod Vrgorc
koji je običavao u Trsteniku raditi, a pošto se r
može ustanoviti uzrok tom njegovom ponašanju, r:
čuna se da je nesretnik bio šenuo pameću. Na li
mjesta došla je sudbena komisija iz Orebića, a fina
cijski stražar Špringer odveden je u preventivni zatvo

Gospa od zdravlja svetkuje se kod nas u crk
matici, a sve funkcije obavljaju se ovih dana pred c
tarom sv. Roka, jer povrh ovoga oltara nalazi se ć
veni kip Majke Božije, koji je iz XIV. vijeka (Floreti
ska radnja). Crkva je bila dobro posjećena od štov
telja Marijinih, a većina u mjestu nije radila.
Corcyrensis. š

SPLIT. Studen. Val studeni, koji nam mavij
štaju Nijemci, regbi da je zadnjih dana dopro i do na
Zavidna i zlobna teta bura, ta kobna vjesnica zimsk:
leda, već cvili, Temperatura je vrlo nisko spola. Sa
gova i obale nestalo je kavanskih stolova, a i živ
po ulicama zamro. Najteže osjećaju ovu ranu zims!
studen siromasi i beskućnici, koji ih je kod nas uslj
teških stambenih prilika i posljednih požara mno

Tečajevi. Prošle sedmice započeo je zadrugar:
tečaj kod Zadružnog Saveza. Pristupilo je 20 učesni
od kojih i dvije ženske. Očekivao se veći broj, ali
zadnji čas zatajiše. Tečaj će trajali mjesec dana, a k
predavači su: Dr. Bervaldi, Dr. Bego, Z. Donadi
Mratović i Dr. Ciko. — U gradu vlada prilični interes
Esperanto, pa se zato obdržavaju 2 tečaja za počet
ke, zaslugom g. Rupčića pošt. činovnika. — Organi:
cija privatnih namjestenika zamolila je poznatog str
njaka u knjigovodstvu g. Čulića da im vodi tečaj
knjigovodstvo, koji je već započeo. — Nuskoro će H
Kat. Nar. Savez započeti sa predavanjima za gragjanst

Požari. Kod nas su tako učestali požari,-da si
sada pripravni svakog dana, da nam zloglasna truk
najavi koji novi strašni slučaj. Kroz razdoblje od m
sec dana zadesila su Split četiri požara. Nakom
sreće na pošti i autogaraže, prošle nedjelje buknu:
nenadno požar u Sokolskom Domu u prizemlju, g
su prostorije Rilharmonije. Slijedeću noć pojavio
novi slučaj ma jednoj wokatnici blizu Marjana. K
toga je šteta ogromna, jer je kuća i pokućstvo od
set obitelji potpuno izgorjelo. Većina stanara su r
nici i obrtnici. Naši su se požrtvovni vatrogasci u s
tim nesreinim slučajevima istakli, vršeći savjesno s
ju dužnost, unatoč mizernog stanja i pomanjkanja spr:

Šport. Ovog su ljeta manifestacije šporla (sp
jalno nogometa) bile dospjele do najviše kulminac
dok naprotiv sada nogomet tako opada, da su .os
samo dva kluba (Hajduk i Uskok). Da u publici
vlada više onaj veliki zanos i interes za nogomet
pokazale su dvije posljednje utakmice bez publ
Naprotiv lijepo se razvijaju druge grane športa:
morstvo, tenis, skautizam ilovački šport. Veslački !
bovi (specijalno Gusar) sa svojim intenzivnim rać
doživljavaju sjajne uspjehe, što svjedoče razni pol
koje su Splićani zaslužili na raznim vanjskim utak
cama. U javnosti uživaju opravdane simpatije. Lji
telji prirode u lovačkom društvu nagjoše najbolju
bavu i razonogjenje. Zadnjih dana pojavljuje se ni
grana športa kod nas tako rijetka: planinarstvo. A
ju vodi Putnički Ured. Re:

KOTOR, va 18.-Xi. 1924. Dana 1. Juna I!
preminuo je _u Dobroti kod Kotora Frano Ema!
Polzer, Kr. Baždarski majstor ostavši za sobom 1
vicu i četvero potpuno neopskrbljene siročadi. Na
njegove smrti poduzeli su nasljednici sve da im
doznači pensija koja im po zakonu pripada. Čeka
nekoliko mjeseca iza toga, pak kada su vidjeli da
primaju nikakvo riješenje poduzeli su sve moguće
preporukama privašnih lica toli putem pupilatnog s
ali sve, uzaludno. Napokon na 29. marta 1924 do
čena im je pensija od Ministarstva Trgovine i Ii
strije u Beogradu pod Br. 2946/II. Prošlo je 8 mj
ci, ali još nema doznake novaca. Opet se podu
sve moguće ali zaludu. Pošto su prošli punih 18

' seci od pokojnikove smrti, te bi bilo pravo i duš:

da se nadležni faktori zauzmu da se ova stvar jed
riješi, jer obzirom nastalu zimu nije pravo da sir:
skapaju od gladi, kao što već stradaju punih 18
seci, jer pokojnik nije ništa ostavio da bi se m
prehraniti. Napomenuti je da je pupilarni Sud p
zeo sve moguće u interesu maloljetnika, te mu.
ovom pogledu mora priznati blagodarnost.
Slaboća ? Slabi san? Nervoznost? Slaba volja za
Javljaju li se često različite boli ? Dobar prijatelj u takovim
danima jest pravi Fellerov Elsa-Fluid ! Dobro služi za pr
obloge, a i kao kosmetikum za usta, glavu, kožu! Jači, izda
podiesa djelovanja od francuske rakije ! Jedan omot za 6 dv
kih ili 2 specijalne boce sa zamotom i oštarinom za 62 :
i. ljekarnik Eugen V. Feller, Stubica Donja Elzatr;
rvatska. : ; i