onai, koji je, u vremenu naših stradanja kroz Albani- ju, i onda kad sam sa ostalim drugovima i slab i star služio kao vojnik na Solunskom Frontu, sjedio u Pe- šti uz koljeno našem poznatom narodnom neprijatelju ! Teško mi je što moram da spominjem sve ovo. Ali se ovo mora spomenuti da bi se uvidio vas pa- radoks ovog čina, koji pokazuje i najhladnijem posma- iraču na pravog demona naše nove države i ideje na- šeg narodnog i državnog jedinstva, koji je razjurio naj- idealnije pobornike bratstva Srba i Hrvata i u naš ži- vot unio najcrnju mržnju. Šest godina sam kroz Narodnu Prosvjetu propagi- _ rao misao bratstva i jedinstva Srba i Hrvata. Rad taj dao je učiteljskim redovima pozitivnih rezultata. Daleko sam od pomisli da jeto djelo samo moje; ali smijem reći da sam u tom poslu bio jedan od uajpredanijih saradnika. Rad taj okupio je u jedno kolo 12.000 srp- skih, hrvatskih i slovenačkih učitelja, najpouzdanijili pionira naše narodne misli. Poslije svega toga doče- kao sam i sam, kaoi toliki drugi zaslužniji od mene, da se tretiram kao neki neprijatelj države, dok se oko demona naše narodne misli kupi gomila lupeža i štre- bera, koji na račun pravde i morala ina sram današ- njeg doba pljačkaju državu i profanišu sve što je sveto ... Demon naše narodne misli identiikovao je sebe sa državom, revoltirao cio hrvatski dio našeg naroda, iu našoj narodnoj nesreći, koja proističe iz sukoba Srba i Hrvata i koja je paralisala normalno konsoli- dovanje države, — našao je najpouzdanije sredstvo i izvor za zadovoljavanje svoga bolesnog vlastoljublja. Ovaj primjer osvješćuje danas od jedne dugotraj- ne zablude sve poštene Srbe, a meni je već odavno potpuno jasno, zašto onih 2000 narodnih učitelja u Hr- vatskoj i Slavoniji, onih idealnih boraca za našu na- rodnu misao, i pored svega svoga odiiševljenog rada za pobjedu državne ideje ne nagjoše onog odziva u hrvatskoj masi, koji su prema kvaliietu i kvantitetu svog nacionalnog rada trebali da nagju. I oni i mi svi, postići ćemo svoj nacionalni ideal, kad smjelo i otvoreno ustanemo protiv onog čudovišta, koje se uplelo u naš nacionalni život i koje je glavna smetnja ostvarenju tog ideala. Milutin Stankovič predsjednik Jugoslavenskog Učiteljskog Udruženja. Svaki pušač zadovoljan traži ,ITO* za zube. pastu Stav nezavisnih radikala prema Makedoniji i prema narodnom jedinstvu. U beogr. »Radikalu«, u članku ,Izborni izgledi“ izlaže g. Dr. Momčilo Ivanić svoje. misli o konačnom ispatku idućih izbora, te pri kraju piše ovako: ,Mi nezavisni radikali naročito možemo računati na povjerenje Makedonije, jer smo mi sa Stoj. M. Pro- tićem na čelu prvi ustali muški i otvoreno za bratski sporazum. Mi smo cd prvoga časa bili zatočnici brat- skoga sporazuma sa našom braćom Hrvatima i Slo- vencima i prvi smo zastupali i branili misao narodnoga ujedinjenja s našom braćom Bugarima. Može se raditi šta se hoće i govoriti šta se hoće, ali u Makedoniji postoji veliki broj ljudi, koji naginju Bugarskoj. To je sasvim prirodno, jer je bugarska agitacija za četrdeset godina rada preko svoje Egzarhije tako vaspitala te ljude. Ti ljudi uvigjaju takogjer da je majbolje i po Srbe ipo Bugare da prekinemo već jedanput ovu me- gjusobnu borbu do istrage. Oni svi uvigjaju dakogjer da nam je svima spas ne u jednoj srpskoj državi sa srpskom hegemonijom niti u jednoj bugarskoj državi sa bugarskom hegemonijom nego u jednoj južnoslo- venskoj državi gdje se ničija hegemonija neće primje- niivati, nego će Bugarin, Srbin, Hrvat i Slovenac biti četiri ravnopravna brata u ujedinjenoj moćnoj i velikoj i sretnoj i zajedničkoj odadžbini, koju kupaju tri mora. Zato što se mi borimo za ovu veliku misao na- rodnoga jedinstva sva četiri ogranka našega cjelokup- noga naroda, zato mi možemo računati da će za našom zastavom poći velika vojska. A naša velika vojska znači u izborima koji dolaze i našu — veliku pobjedu. Zato g. Pašiću, nadamo se, neće pomoći nikakvo. na- silje niti ga ujegova zastava može čemu drugom odvesti osim porazu“. Srbi na okup“! Beogr. »Demokratija«, u članku pod ovim naslo- vom, piše megju ostalim: »Radikalna stranka nije stvorila ovu državu. Stvo- rio ju je cio narod. Ali radikalna stranka prisvaja sebi pravo, da govori sama i jedina u ime sfpskog naroda, u ime heroja, uime žrtava. Toga radi istakla je svoju iz- borau parolu: ,Srpstvo je u opasnosti“! ,Srbi na okup“! NARODNA SVIJEST Laž ove parole nije obična. Ona je zločinačka. Jer radikali i Srbi nijesu uvijek isto, jer Srbi i korup- .cionaši nijesu uvijek isto, jer Nikola Pašić, Laza Mar- ković, Velizar Janković, Kojić, i dr. iz žalosnog vod- stva radikalne stranke najmanje imaju prava da go- vore u ime Srba, u ime napaćenih Srba, u ime herojskih Srba. Srbi su se uvijek borili protiv tiranije i nasilnika. To je postala bitna osobina našega naroda. I Srbima danas crveni obraz od ovih njegovih neželjenih stara- oca. Grbača srpskog naroda stenje i savija se pod težinom grjehova ovih njegovih žalosnih usrećitelja. A sadašnja njihova izborna parola je najveći sram koji mu pokušavaju prilijepiti na uvijek svijetlo čelo. Srpski dio našega naroda ima nesumnjivo naj- više zasluga za stvaranje i ujedinjenje naše zajedničke države. Ali srpski narod neće nikada dozvoliti, da ga povedu u borbu protiv braće, za koju je krv lio. Srpski narod zna vrlo dobro, da ima puta i načina, da se do sporazuma sa braćom dogje, srpski narod to haće, i srpski će narod to i postići, jer i to spada u njegovu istorijsku misiju.“ Pisma iz naroda. KORČULA. Rapalski dan. Korčula, koja je kroz 21/a godine na svojim legjima iskusila teški jaram prekomorskog susjeda, može najbolje da ocijeni ne- sretno stanje zarobljene braće i da osijeća za njiho- vom tužnom sudbinom. Radi toga se u našem gradu svake godine sa razumijevanjem i osijećanjem kome- morira Rapalski dan kao dan tuge i boli, ali i nade. Mjesna Podružnica Jugosl. Matice izdala je prigodni proglas i nalijepila po zidovima propagandističke nat- pise. Na dan spomena vijale su se zastave na po sti- jega i prodavale se značke, a u večer je Pjevačko Društvo »Sv. Cecilija« priredilo akademiju uz sudjelo- ' vanje glazbe. Akademiju je otvorio g. Mato Bernardi prigodnim proslovom a zatim su slijedile deklamacije, pjevanje mješovitog zbora i glazba. Na posljetku je dobro odigrana »Nada Istre« slika u tri prizora. Mate- rijalni uspjeh u korist Jugosl. Matice priličan. Provokacija talijanskih mornara. Nekoliko se je puta desilo, da se naš mirni grad uznemirio radi bezobraznog provokatornog ponašanja talijanskih fić- firića. Tako-na. 14. ovog mjesesa uveče četiri mornara sa jednog talijanskog parobroda, koji u našoj luci krca drva, stadoše po gradu pjevati razne talijanske ireden- tističke pjesme, a kad su ih nekoji naši omladinci upo- zorili, da budu mirni, jer nijesu kod kuće, počeli su se opirati a i prijetiti, tako da nije bilo trijezmenih gragjana, bilo bi došlo do teškog sukoba. Megjutim je nadošla žandarmerija te provokatere uhapsila, a drugi dan predala Poglavarstvu, koje ih je kaznilo. Pri pretrazi našli su kod njih jedan nož i revolver, što najbolje dokazuje, koje su ih namjere vodile. Ovo bahato ponašanje tugjinaca, zbilja prekoračuje svaku granicu i premda smo u ime savezništva primorani mnogo gorkih progutati, ipak ne možemo dopustiti da nas u vlastitoj kući tugjinac provocira. Zato neka se nadležna vlast pobrine, da se što slična ne opeluje. Financijski stražar ubio čovjeka. U noći 12. ovog mjeseca, Trstenik na Pelješcu bio je uzbugjen od buke larmene poznatog čovjeka, koji je ulicom va- ljao bačve sa vinom, porazbijao rokrov od bunara, koji pripada kasarni financijske kontrole, te je sa veli- N RI U omogućuje elastičan, bezbučan . hod, štede Vaše noge i Vašu! obuću, te su trajniji nego koža. Br, 49. kim komadima kamenja nišanio na kasarnu, porazbi javši 13 stakala. Obitelj starješine financijske kontrol koja stanuje u kasarni zaprepastila se a financijsk stražar Špringer, koji je bio u službi da zaplaši nap: dača, ispali dva hitca iz puške u zrak. Ali to nije pc moglo, jer napadač nastavi bacanjem kamenja i n istog stražara. Kad je ovomu priskočio u pomoć dru stražar, te su htjeli napadača vezati, on se ogorčen opirao, pak je slražar Špringer, da ga učini neško« ljivim, ispalio treći hitac, s kojim ga pogodi u lijev bedru. Nesreća je htjela, da je kugla ozledila glavn žilu, koja je spojena sa srcem, te je ranjenik posli; dva sata umro. Mješčani su u mrtvacu prepoznali n: kog Frana Turić, radnika iz Zavojana kod Vrgorc koji je običavao u Trsteniku raditi, a pošto se r može ustanoviti uzrok tom njegovom ponašanju, r: čuna se da je nesretnik bio šenuo pameću. Na li mjesta došla je sudbena komisija iz Orebića, a fina cijski stražar Špringer odveden je u preventivni zatvo Gospa od zdravlja svetkuje se kod nas u crk matici, a sve funkcije obavljaju se ovih dana pred c tarom sv. Roka, jer povrh ovoga oltara nalazi se ć veni kip Majke Božije, koji je iz XIV. vijeka (Floreti ska radnja). Crkva je bila dobro posjećena od štov telja Marijinih, a većina u mjestu nije radila. Corcyrensis. š SPLIT. Studen. Val studeni, koji nam mavij štaju Nijemci, regbi da je zadnjih dana dopro i do na Zavidna i zlobna teta bura, ta kobna vjesnica zimsk: leda, već cvili, Temperatura je vrlo nisko spola. Sa gova i obale nestalo je kavanskih stolova, a i živ po ulicama zamro. Najteže osjećaju ovu ranu zims! studen siromasi i beskućnici, koji ih je kod nas uslj teških stambenih prilika i posljednih požara mno Tečajevi. Prošle sedmice započeo je zadrugar: tečaj kod Zadružnog Saveza. Pristupilo je 20 učesni od kojih i dvije ženske. Očekivao se veći broj, ali zadnji čas zatajiše. Tečaj će trajali mjesec dana, a k predavači su: Dr. Bervaldi, Dr. Bego, Z. Donadi Mratović i Dr. Ciko. — U gradu vlada prilični interes Esperanto, pa se zato obdržavaju 2 tečaja za počet ke, zaslugom g. Rupčića pošt. činovnika. — Organi: cija privatnih namjestenika zamolila je poznatog str njaka u knjigovodstvu g. Čulića da im vodi tečaj knjigovodstvo, koji je već započeo. — Nuskoro će H Kat. Nar. Savez započeti sa predavanjima za gragjanst Požari. Kod nas su tako učestali požari,-da si sada pripravni svakog dana, da nam zloglasna truk najavi koji novi strašni slučaj. Kroz razdoblje od m sec dana zadesila su Split četiri požara. Nakom sreće na pošti i autogaraže, prošle nedjelje buknu: nenadno požar u Sokolskom Domu u prizemlju, g su prostorije Rilharmonije. Slijedeću noć pojavio novi slučaj ma jednoj wokatnici blizu Marjana. K toga je šteta ogromna, jer je kuća i pokućstvo od set obitelji potpuno izgorjelo. Većina stanara su r nici i obrtnici. Naši su se požrtvovni vatrogasci u s tim nesreinim slučajevima istakli, vršeći savjesno s ju dužnost, unatoč mizernog stanja i pomanjkanja spr: Šport. Ovog su ljeta manifestacije šporla (sp jalno nogometa) bile dospjele do najviše kulminac dok naprotiv sada nogomet tako opada, da su .os samo dva kluba (Hajduk i Uskok). Da u publici vlada više onaj veliki zanos i interes za nogomet pokazale su dvije posljednje utakmice bez publ Naprotiv lijepo se razvijaju druge grane športa: morstvo, tenis, skautizam ilovački šport. Veslački ! bovi (specijalno Gusar) sa svojim intenzivnim rać doživljavaju sjajne uspjehe, što svjedoče razni pol koje su Splićani zaslužili na raznim vanjskim utak cama. U javnosti uživaju opravdane simpatije. Lji telji prirode u lovačkom društvu nagjoše najbolju bavu i razonogjenje. Zadnjih dana pojavljuje se ni grana športa kod nas tako rijetka: planinarstvo. A ju vodi Putnički Ured. Re: KOTOR, va 18.-Xi. 1924. Dana 1. Juna I! preminuo je _u Dobroti kod Kotora Frano Ema! Polzer, Kr. Baždarski majstor ostavši za sobom 1 vicu i četvero potpuno neopskrbljene siročadi. Na njegove smrti poduzeli su nasljednici sve da im doznači pensija koja im po zakonu pripada. Čeka nekoliko mjeseca iza toga, pak kada su vidjeli da primaju nikakvo riješenje poduzeli su sve moguće preporukama privašnih lica toli putem pupilatnog s ali sve, uzaludno. Napokon na 29. marta 1924 do čena im je pensija od Ministarstva Trgovine i Ii strije u Beogradu pod Br. 2946/II. Prošlo je 8 mj ci, ali još nema doznake novaca. Opet se podu sve moguće ali zaludu. Pošto su prošli punih 18 ' seci od pokojnikove smrti, te bi bilo pravo i duš: da se nadležni faktori zauzmu da se ova stvar jed riješi, jer obzirom nastalu zimu nije pravo da sir: skapaju od gladi, kao što već stradaju punih 18 seci, jer pokojnik nije ništa ostavio da bi se m prehraniti. Napomenuti je da je pupilarni Sud p zeo sve moguće u interesu maloljetnika, te mu. ovom pogledu mora priznati blagodarnost. Slaboća ? Slabi san? Nervoznost? Slaba volja za Javljaju li se često različite boli ? Dobar prijatelj u takovim danima jest pravi Fellerov Elsa-Fluid ! Dobro služi za pr obloge, a i kao kosmetikum za usta, glavu, kožu! Jači, izda podiesa djelovanja od francuske rakije ! Jedan omot za 6 dv kih ili 2 specijalne boce sa zamotom i oštarinom za 62 : i. ljekarnik Eugen V. Feller, Stubica Donja Elzatr; rvatska. : ; i