M Su NARODNA SVIJEST skim i privrednim krugovima kakovih ima naročito u Beču i osobito u posljednje vrijeme na pretek. Opetovano se pokušava u aferu uvući i predhod- nicu Banke Adriatico — bivšu Jadransku banku, koja je megiutim posvema preuzeta od uglednog i strogo solidnog Podunavskog društva a sada nove Podu- navsko-jadranske banke. Ta nova banka kojoj je pravi i istinski status preuzetog zavoda bio prije preuzeća do u tančine poznat ne ulazi u toj stvari nikako u račun niti ona može biti slomom tršćanske Banke Adriatico pogogiena. Kad se je svojedobno i na uporni zahijev i pri- tisak talijanske vlade provagjala nacijonalizacija Jadran- ske banke u Trstu njezino je stanje bilo točno. uglavlje- no i provjereno pa je novom zavodu Banco Adriatico predan uz ostale aktive i izvjesni dio probranih i opetovano preispitanih dobrih tražbina. Glede nekojih stavaka dane su i uvjetovne obveze koje su bile vezane o potpunu uplatu nove emisije u lirama i obećanja sa strane same talijanske vlade i drugih uplivnih faktora. Nagjen je bio i osiguran ka- pital i uložak jake jedne rimske grupe u zavodu što se je megjutim iz korupcionih razloga sa strane tali- janske špekulacije osujetilo. Megjulim je odmah u početku došlo do izigra- vanja i neodržavanja obveza i obećanja sa talijanske strane, što je imalo i za posljedicu najprije pasivnost, a onda istup naših i sa njima zajedno i nekojih tali- janskih solidnijih i ispravnijih i u ravnateljskom se vi- jeću nalazećih ljudi. Posve je jasno i opravdano uslijed toga da je Jadranska banka sa svoje strane uskratila garancije koje su bile naročito punom uplatom kapitala uvjelovane. Ona je pogotovo i pravno i moralno bila riješena te dužnosti kad se je saznalo da je dobivena diferen- cija na tečaju po izmjeni krune u lire koruptno raz- bacana i da nije bila — kako je to bilo uglavljeno — privedena banci. Izim toga je kako je naknadno proizašlo Banka Adriatca postupala nesavjesno i sa preuzetim iraž- binama koje su u često slučajeva imi mo potrebe na- plaćivane nižim a često i do polovice dugovaaja idu- čim svotama što je aktive i poziciju banke naravno, uz još mnoge druge lakoumne transakcije moralo oslabiti. Nekoji naši listovi povode se možda iz nepozna- vanja prilika i stanja stvari za pisanjem kako vidimo iz talijanske a sada i bečke štampe u kojima se često - nalaze izvraćeni prikazi kojima je svrha da velikom vikom pa i pritvorom bivšega direktora Kamenaro- vića odviate pažnju javnosti i oštećenika od mnogih ostalih i pravih krivaca megju kojima imade i više pro- nonsiranih ličnosti u današnjem političkom životu Italije. U najmanju je ruku preuranjeno širenje nepro- vjerenih glasina i po gotovo je preuranjeno osugjivanje naših nepravedno okrivljenih ljudi, koji i pred samim talijanskim sudom pred kojeg će biti stavljeni ne mogu biti ni krivim pronagjeni a ni osugjeni čim se pravi tok i razlozi prilika i sloma banke istinito iznesu i uglave. WN \\ \ N omogućuje elastičan, bezbučan hod, štede Vaše noge i Vašu obuću, te su trajniji nego koža. Z ; Z ž Zz % i ž ž / ; % ž $ % / NN i preparati Gradske ljekarne u Za- grebu jesu: Iron“ proti slabo- Dajniše OŽENI Gesta zo želudac ,Reumatis“ proti kostobolji i reumatizmu. Da se bolujućem općinstvu olakša nabava i uštedi visoka poštarina, nalazi se odsada za Dubrovnik i okolicu glavno skladište ovih ljekovitih preparata u ljekarni u Gružu gdje se dobivaju uz originalnu cijenu. Nemiri na ljubljanskoj Univerzi. (Naše posebno izvješće) i Atentat na autonomiju univerze protizakonitim umirovljenjem dr. Polića, rektora zagrebačke Univerze i još nekih drugih profesora, te nastup zagrebačke po- licije na akademsko tlo uzrujao je i ljublj. akad. omladinu, koja je odlučila da pokaže svoje ogorčeno negodovanje radi uvrede svog akad. ponosa sa strane g. ministra prosvjete. U tu svrhu bila je najavljena za 3. tek. mj. u 15 sati protestna skupština akad. omla- dine u zbornici Univerze. - Zbornica sa galerijama bila je prepuna. Orjunaši su došli sa revolverima i štapovima da skupštinu spri- ječe. Netom je fil. Stanovnik otvorio skupštinu, doka- zujuči nezakoniti i protiuslavni napad Pribićevića na slobodu Univerze, Orjunaši su terorizirali skupštinu kričanjem i izazivima tako, da je zborovanje bilo one- mogućeno. Nastala je općenita vika za više vremena. Orjunašima nijesu bili dostatni sami izazivi, već su nasrnuli sa štapovima na svoje drugove i nastala je tučnjava. Štapovi, šake, komadi table — sve se je to upotrebilo te nastane u zbornici kaos i panika. U tom času nastupio je sveučilišni sekretar ie u ime rektora zabrani skupštinu na Univerzi i njemu je zahvaliti, da nije došlo do strašnijeg prizora. Predsjednik je preki- nuo skupštinu i javio da će se nastaviti u Akadem- skom domu. Radi uznemirenja duhova, rektor je odma zatvorio Univerzu i nije bilo predavanja cijelo popo- dne. — Orjunaši su pulem do Akad. doma izazivali svojim običnim ,patriotskim“ poklicima, te je opet došlo do tučnjave i ispaljen je jedan revolverski hitac. Javnost, koja je promatrala sa strane uličnu surovost Orjunaša, do skrajnosti se je zgražala. Na vratima Akad. doma htjela je silom ali kad nije mogla počela je kroz gvozdenu rešetku pljuvati na akademičare, koji ih nijesu htjeli pustiti naprijed. Osamljeni Orju- naši morali su se razići a mnogobrojni akademičari nastavili su skupštinom i zaključili jednodnevni štrajk i da se zahtijeva od rektora Univerze ukinuće predavanja. Akademski senat nije udovoljio zahtjevu velike većine akademičare, već je izjavio da će se sutrašnjeg dana predavanja vršiti po običaju. Radi toga su su- tradan na 8 sati štrajkaši blokirali ulaz Univegze da spriječe Orjunašima ulaz k predavanjima. Pošto Orju- naši nijesu mogli prodrijeti, nastala je. ozbiljna tuč- njava, koja je intervencijom policije umirena. Radi in- cidenta je bila Univerza zatvorena do podne. Akade- mičari - štrajkaši su odlučili ponovno održati skupštinu u auli Univerze, da bi tako spriječili i popodnevna predavanja. Oko 13/2 sati sakupila se je grupica obo- ružanih ,akad.“ Orjunaša oko ulaza Univerze s namje- rom da na svaki način omogući predavanja. Malo iza toga počeli su se sakupljati štrajkaši na najavljenu skupštinu i pred Univerzom su zapjevali ,Hej Slaveni“, »Lijepa naša“ i ,Naprej“. Kod zadnje pjesme je orga- nizirana Orjuna navalila na štrajkaše, koji su junački odgovarali. Nekoliko se je vremena po Kongresnom trgu slušao samo štropot šaka i štapina. Nastupila je policija i postavila se je na stranu Orjune rasturivši akademičare a da nije nijednog orjunaškog napadača aretirala. Ispričavala se je, da nije smjela stupiti na akademsko ilo. Štrajkaši su cijelo popodne do 17 sati stajali kod Univerze da spriječe predavanja, što se je i dogodilo, da kasnije nije došlo do novog incidenta, premda su tu bili i Orjunaši. E P: Za“ čišćenje i zubi ITO pasta. njegovanje najbolja j€ Pisma iz naroda. KORČULA. Proslava 1. decembra obavljena je po običaju. Općina je izdala prigodni proglas, grad je bio okićen zastavama, a u stolnoj crkvi održano je svečano blagodarenje uz prisustvovanje mjesnih vlasti, škola i korporacija. U crkvi je pjevao muški zbor Pjev. društva ,sv. Cecilija“ ,Tebe Boga hvalimo“. Iza bla- godarenja svrstala se povorka, koja je predvogjena glazbom obišla grad. U večer je sokol održao akademiju. Promjena kod Lučkog Ureda nastala je premje- štajem dosađanjeg upravnika g. Š. Vučetić u Šibenik, a na njegovo mjesto došao je gosp. kap. I Rubinić iz Bakra, koga pretiču dobri glasovi. Kriomčarenje oružjem ? Prošlog ljeta nalazio se. u našoj luci jedan Njemački kuter pod zapovjedni- štvom nekog Dr. Krafta, bivšeg oficira iz Reicha. Na brodu je imao više motora za lagje, te je nekoje ov- dje i prodao, a ostatak ostavio da se proda, jer je on sa kuterom otputovao za Trst ukrcavši za mornare dva korčulanina. — Ovih se dana _ povratio u _ Kor- čulu, te pri carinskoj pregledbi broda našlo se 12 voj- ničkih pušaka, od kojih 2 mašinske, 2 revolvera i 5 . Ž y # 5 i U Br. 51. klg. municije. Sve je ovo vlast zapljenila, a vlasnika predala Sudu radi sumnje kriomčarenja oružjem. Na svoje opravdanje Dr. Kraft navagja, da mu oružje služi za obranu brode. ; Nestašica soli. 1 ako-je u našem gradu zakup- nik soli za cio korčulanski kotar, ipak se često do- godi, da grad ostane bez soli. Tako i sada već 15 dana nema na prodaju soli, pak se narod s pravom buni, jer se bez soli ne može, a osobilo seljaci, koji imaju stoke. Ovo je zbilja pravi škandal, koji bi mo- rao prestati, jer barem soli možemo imati na pretek, Do: koga je neka se pobrine. Prosjačenje. Poznato je kako lešku ekonomsku krizu proživljuje pučanstvo u Blatu i Velojluci radi toga što su im vinogradi propali, ribanje je izdalo, a dru. gog izvora dobitku nema. Radi toga u ovim mjestim: zadnjih godina vlada prava bijeda i nevolja, a pošte su oba mjesta brojno napučena, narod u masama o: stavlja rodnu grudu i bježi u svijet za kruhom, Al ima još i veće zlo, a to je, da se veliki broj podac prosjačenju. Žalosno je i sablažnjivo gledati grup: žena i ljudi u još muževnoj dobi, koji obilaze po ci jelom otoku i poluotoku Pelješcu proseći milostinju a još žalosnije gledati malodobnu djecu obojeg spol: bosu, odrpanu i beskrvnu, bez ičijeg nadzora gdje lu taju po mjestima izvrženi svakoj napasti. I kad sve tc gleda čovjek, koji ima osjećaja i pozna važnost od goja djece i mladeži, mora da ga zaboli u duši i d: se zgrozi na samu pomisao, što če i što može da po stane od ovakove djece? Odgovor nije težak, ali j porazan, pak bi se nad ovim morali duboko zamisli! svi oci domovine, jer je ovo jedno veoma važno so cijalno pitanje. Eto širokog polja rada za sve one, ko jima su puna usta o dobrobiti naroda i države, a bav se samo tricama i kučinama. Concyrensis. STARIGRAD. Grad i okolica bez vode. Cijel ljeto, evo i jeseni na izmaku, a ovdje nije natopil: U Staromgradu presušili bunari, takogjer se tuže ljud iz okolišnih mjesta. U Jelsi je presušilo vrelo ,;Slatine što ne pamte stariji ljudi, da se igda dogodilo. Pr čaju da jedne godine nije bilo kiše do Vodokršć Ponestalo vode po selima, pa i u Grablju. I mora su doći uzeti bočatne u Starigrad za blagoslov. Ka dogjoše na po puta nadvije se oblak, izlije da su s prokisli. ,Što će nam voda, govorahu kad ćemo ma kući u bunarima?“ I izliše. Kad dogjoše u Grablje ni ni simokrilo a kamo li natopilo. S teškom mukom m radoše opet u Starigrad po vodu. Ovaj se kurijoz slučaj desio prije pedesetak godina. (Nadamo se, : je već i tamo pala obilna kiša. Op. Ur.) LJUBLJANA. — Biskupsko posvećenje. U N djelju 30. novembra Ljubljana je doživjela rijetki č — posvetu dr. Janeza Gnidovca, člana misijonske dr žbe OO. Lazarista za biskupa u Skoplju. Posvetu izvršio pap. nuncij Herm. Pellegrinetti uz asistenci ljubljanskog i mariborskog biskupa dr, A. B. Jegli i dr. A. Karlina. Dr. Gnidovec je rogjen 29. septei bra 1873, u Lipovcu u Sloveniji. Gimnaziju je svri u Novem mestu a teologiju u Ljubljani, G. 1897. b je posvećen za svećenika. Poslije 3 godine pastirs službe otišao je ma želju svoga vladike dr. Jeglića Beč učiti filozofiju i klasičnu filologiju, gdje je sa zna stvenom raspravom: ,De Hippia maiore, Platonis d logo“ dobio naslov doktora. God. 1905. bi imenov profesorom i ravnateljem na novoosnovanoj gimnaz u Šent Vidu kod Ljubljane, gdje je ostavio za sobc mnogobrojuih zasluga. God. 1919. je ostavio taj [ ložaj i stupio u misijonsku družbu O.O. Lazarista, dakle ga je Providnost Božja odredila za biskupa ' najjužnijem kraju naše države — u Skoplju. Dr. Guidovac prožet čeličnom energijom, asl zom i zagrijanošću za misijonski rad pruža dovol; jamstva, da će u novom položaju pobirati obilno p dova u svom apostolskom radu. Inž. Kranjec — pušten. Olrđg koja 3 mjes dala je bivša Davidovićeva vlada uhapsiti inž. M. Kran — idejnoga vogju slov, Orjune radi poznatog kr prolića u Trbovlju mjeseca junija t. g. Sudbena se rasprava imala voditi u Celju na 4. t. mj. Ali p nego je sudbena vlast, koja je jedina kompetentn: tom pogledu, izrekla svoj sud, stigla je naredba ministra, da se Kranjec pusti iz zatvora, što se i dogodilo 28. pr. mj. Taj akt ministra pravde sm: se kao ateritat na autonomiju suda i izazvao je vel negodovanje kod skoro čitave slov. javnosti. »Slovenri obazirući se na taj čin g. ministra s pravom prin ćuje da ,ministar pravde nije sudac i nesmije pri: jati pravo suca. Ako to pravo prisvaja onda je u: pator, a ne vrhovni čuvar zakona“. | Teatar. Opera ,Narodnog kazališta“ u Ljubl izvesti će, dne 4. tek. mj. Ogrizovićevu ,Lopudski rotieu“, da proslavi sedamdesetogodišnjicu rogi Fr. Ser. Vilhara, komponiste navedene opere.