M

Su

NARODNA SVIJEST

 

skim i privrednim krugovima kakovih ima naročito u
Beču i osobito u posljednje vrijeme na pretek.

Opetovano se pokušava u aferu uvući i predhod-
nicu Banke Adriatico — bivšu Jadransku banku, koja
je megiutim posvema preuzeta od uglednog i strogo
solidnog Podunavskog društva a sada nove Podu-
navsko-jadranske banke. Ta nova banka kojoj je pravi
i istinski status preuzetog zavoda bio prije preuzeća
do u tančine poznat ne ulazi u toj stvari nikako u
račun niti ona može biti slomom tršćanske Banke
Adriatico pogogiena.

Kad se je svojedobno i na uporni zahijev i pri-
tisak talijanske vlade provagjala nacijonalizacija Jadran-
ske banke u Trstu njezino je stanje bilo točno. uglavlje-
no i provjereno pa je novom zavodu Banco Adriatico
predan uz ostale aktive i izvjesni dio probranih i
opetovano preispitanih dobrih tražbina.

Glede nekojih stavaka dane su i uvjetovne obveze
koje su bile vezane o potpunu uplatu nove emisije u
lirama i obećanja sa strane same talijanske vlade i
drugih uplivnih faktora. Nagjen je bio i osiguran ka-
pital i uložak jake jedne rimske grupe u zavodu što
se je megjutim iz korupcionih razloga sa strane tali-
janske špekulacije osujetilo.

Megjulim je odmah u početku došlo do izigra-
vanja i neodržavanja obveza i obećanja sa talijanske
strane, što je imalo i za posljedicu najprije pasivnost,
a onda istup naših i sa njima zajedno i nekojih tali-
janskih solidnijih i ispravnijih i u ravnateljskom se vi-
jeću nalazećih ljudi.

Posve je jasno i opravdano uslijed toga da je
Jadranska banka sa svoje strane uskratila garancije
koje su bile naročito punom uplatom kapitala uvjelovane.

Ona je pogotovo i pravno i moralno bila riješena
te dužnosti kad se je saznalo da je dobivena diferen-
cija na tečaju po izmjeni krune u lire koruptno raz-
bacana i da nije bila — kako je to bilo uglavljeno
— privedena banci.

Izim toga je kako je naknadno proizašlo Banka
Adriatca postupala nesavjesno i sa preuzetim iraž-
binama koje su u često slučajeva imi mo potrebe na-
plaćivane nižim a često i do polovice dugovaaja idu-
čim svotama što je aktive i poziciju banke naravno, uz
još mnoge druge lakoumne transakcije moralo oslabiti.

Nekoji naši listovi povode se možda iz nepozna-
vanja prilika i stanja stvari za pisanjem kako vidimo
iz talijanske a sada i bečke štampe u kojima se često

- nalaze izvraćeni prikazi kojima je svrha da velikom

vikom pa i pritvorom bivšega direktora Kamenaro-
vića odviate pažnju javnosti i oštećenika od mnogih
ostalih i pravih krivaca megju kojima imade i više pro-
nonsiranih ličnosti u današnjem političkom životu Italije.

U najmanju je ruku preuranjeno širenje nepro-
vjerenih glasina i po gotovo je preuranjeno osugjivanje
naših nepravedno okrivljenih ljudi, koji i pred samim
talijanskim sudom pred kojeg će biti stavljeni ne mogu
biti ni krivim pronagjeni a ni osugjeni čim se pravi
tok i razlozi prilika i sloma banke istinito iznesu i uglave.

 

                

 

WN

\\

  
  

\

N

omogućuje elastičan, bezbučan
hod, štede Vaše noge i Vašu
obuću, te su trajniji nego koža.

Z
;
Z
ž
Zz
%
i
ž
ž
/
;
%
ž
$
%
/

NN

i

 

preparati Gradske ljekarne u Za-

grebu jesu: Iron“ proti slabo-

Dajniše OŽENI Gesta zo

želudac ,Reumatis“ proti kostobolji i reumatizmu. Da
se bolujućem općinstvu olakša nabava i uštedi visoka
poštarina, nalazi se odsada za Dubrovnik i okolicu
glavno skladište ovih ljekovitih preparata u ljekarni u
Gružu gdje se dobivaju uz originalnu cijenu.

Nemiri na ljubljanskoj Univerzi.
(Naše posebno izvješće) i

Atentat na autonomiju univerze protizakonitim
umirovljenjem dr. Polića, rektora zagrebačke Univerze
i još nekih drugih profesora, te nastup zagrebačke po-
licije na akademsko tlo uzrujao je i ljublj. akad.
omladinu, koja je odlučila da pokaže svoje ogorčeno
negodovanje radi uvrede svog akad. ponosa sa strane
g. ministra prosvjete. U tu svrhu bila je najavljena za
3. tek. mj. u 15 sati protestna skupština akad. omla-
dine u zbornici Univerze. -

Zbornica sa galerijama bila je prepuna. Orjunaši
su došli sa revolverima i štapovima da skupštinu spri-
ječe. Netom je fil. Stanovnik otvorio skupštinu, doka-
zujuči nezakoniti i protiuslavni napad Pribićevića na
slobodu Univerze, Orjunaši su terorizirali skupštinu
kričanjem i izazivima tako, da je zborovanje bilo one-
mogućeno. Nastala je općenita vika za više vremena.
Orjunašima nijesu bili dostatni sami izazivi, već su
nasrnuli sa štapovima na svoje drugove i nastala je
tučnjava. Štapovi, šake, komadi table — sve se je to
upotrebilo te nastane u zbornici kaos i panika. U tom
času nastupio je sveučilišni sekretar ie u ime rektora
zabrani skupštinu na Univerzi i njemu je zahvaliti, da
nije došlo do strašnijeg prizora. Predsjednik je preki-
nuo skupštinu i javio da će se nastaviti u Akadem-
skom domu. Radi uznemirenja duhova, rektor je odma
zatvorio Univerzu i nije bilo predavanja cijelo popo-
dne. — Orjunaši su pulem do Akad. doma izazivali
svojim običnim ,patriotskim“ poklicima, te je opet
došlo do tučnjave i ispaljen je jedan revolverski hitac.
Javnost, koja je promatrala sa strane uličnu surovost
Orjunaša, do skrajnosti se je zgražala. Na vratima
Akad. doma htjela je silom ali kad nije mogla počela
je kroz gvozdenu rešetku pljuvati na akademičare,
koji ih nijesu htjeli pustiti naprijed. Osamljeni Orju-
naši morali su se razići a mnogobrojni akademičari
nastavili su skupštinom i zaključili jednodnevni štrajk
i da se zahtijeva od rektora Univerze ukinuće predavanja.

Akademski senat nije udovoljio zahtjevu velike
većine akademičare, već je izjavio da će se sutrašnjeg
dana predavanja vršiti po običaju. Radi toga su su-
tradan na 8 sati štrajkaši blokirali ulaz Univegze da
spriječe Orjunašima ulaz k predavanjima. Pošto Orju-
naši nijesu mogli prodrijeti, nastala je. ozbiljna tuč-
njava, koja je intervencijom policije umirena. Radi in-
cidenta je bila Univerza zatvorena do podne. Akade-
mičari - štrajkaši su odlučili ponovno održati skupštinu
u auli Univerze, da bi tako spriječili i popodnevna
predavanja. Oko 13/2 sati sakupila se je grupica obo-
ružanih ,akad.“ Orjunaša oko ulaza Univerze s namje-
rom da na svaki način omogući predavanja. Malo iza
toga počeli su se sakupljati štrajkaši na najavljenu
skupštinu i pred Univerzom su zapjevali ,Hej Slaveni“,
»Lijepa naša“ i ,Naprej“. Kod zadnje pjesme je orga-
nizirana Orjuna navalila na štrajkaše, koji su junački
odgovarali. Nekoliko se je vremena po Kongresnom
trgu slušao samo štropot šaka i štapina. Nastupila je
policija i postavila se je na stranu Orjune rasturivši
akademičare a da nije nijednog orjunaškog napadača
aretirala. Ispričavala se je, da nije smjela stupiti na
akademsko ilo. Štrajkaši su cijelo popodne do 17 sati
stajali kod Univerze da spriječe predavanja, što se je
i dogodilo, da kasnije nije došlo do novog incidenta,
premda su tu bili i Orjunaši. E P:

 

Za“ čišćenje i zubi

ITO pasta.

njegovanje najbolja j€

 

Pisma iz naroda.

KORČULA. Proslava 1. decembra obavljena je
po običaju. Općina je izdala prigodni proglas, grad je
bio okićen zastavama, a u stolnoj crkvi održano je
svečano blagodarenje uz prisustvovanje mjesnih vlasti,
škola i korporacija. U crkvi je pjevao muški zbor Pjev.
društva ,sv. Cecilija“ ,Tebe Boga hvalimo“. Iza bla-
godarenja svrstala se povorka, koja je predvogjena
glazbom obišla grad. U večer je sokol održao akademiju.

Promjena kod Lučkog Ureda nastala je premje-
štajem dosađanjeg upravnika g. Š. Vučetić u Šibenik,

a na njegovo mjesto došao je gosp. kap. I Rubinić

iz Bakra, koga pretiču dobri glasovi.

Kriomčarenje oružjem ? Prošlog ljeta nalazio se.

u našoj luci jedan Njemački kuter pod zapovjedni-
štvom nekog Dr. Krafta, bivšeg oficira iz Reicha. Na
brodu je imao više motora za lagje, te je nekoje ov-
dje i prodao, a ostatak ostavio da se proda, jer je on
sa kuterom otputovao za Trst ukrcavši za mornare dva
korčulanina. — Ovih se dana _ povratio u _ Kor-
čulu, te pri carinskoj pregledbi broda našlo se 12 voj-
ničkih pušaka, od kojih 2 mašinske, 2 revolvera i 5

. Ž y #
5 i

U Br. 51.

klg. municije. Sve je ovo vlast zapljenila, a vlasnika
predala Sudu radi sumnje kriomčarenja oružjem. Na
svoje opravdanje Dr. Kraft navagja, da mu oružje služi
za obranu brode. ;
Nestašica soli. 1 ako-je u našem gradu zakup-
nik soli za cio korčulanski kotar, ipak se često do-
godi, da grad ostane bez soli. Tako i sada već 15
dana nema na prodaju soli, pak se narod s pravom
buni, jer se bez soli ne može, a osobilo seljaci, koji
imaju stoke. Ovo je zbilja pravi škandal, koji bi mo-

rao prestati, jer barem soli možemo imati na pretek,

Do: koga je neka se pobrine.

Prosjačenje. Poznato je kako lešku ekonomsku
krizu proživljuje pučanstvo u Blatu i Velojluci radi toga
što su im vinogradi propali, ribanje je izdalo, a dru.
gog izvora dobitku nema. Radi toga u ovim mjestim:
zadnjih godina vlada prava bijeda i nevolja, a pošte
su oba mjesta brojno napučena, narod u masama o:
stavlja rodnu grudu i bježi u svijet za kruhom, Al
ima još i veće zlo, a to je, da se veliki broj podac
prosjačenju. Žalosno je i sablažnjivo gledati grup:
žena i ljudi u još muževnoj dobi, koji obilaze po ci
jelom otoku i poluotoku Pelješcu proseći milostinju
a još žalosnije gledati malodobnu djecu obojeg spol:
bosu, odrpanu i beskrvnu, bez ičijeg nadzora gdje lu
taju po mjestima izvrženi svakoj napasti. I kad sve tc
gleda čovjek, koji ima osjećaja i pozna važnost od
goja djece i mladeži, mora da ga zaboli u duši i d:
se zgrozi na samu pomisao, što če i što može da po
stane od ovakove djece? Odgovor nije težak, ali j
porazan, pak bi se nad ovim morali duboko zamisli!
svi oci domovine, jer je ovo jedno veoma važno so
cijalno pitanje. Eto širokog polja rada za sve one, ko
jima su puna usta o dobrobiti naroda i države, a bav
se samo tricama i kučinama. Concyrensis.

STARIGRAD. Grad i okolica bez vode. Cijel
ljeto, evo i jeseni na izmaku, a ovdje nije natopil:
U Staromgradu presušili bunari, takogjer se tuže ljud
iz okolišnih mjesta. U Jelsi je presušilo vrelo ,;Slatine
što ne pamte stariji ljudi, da se igda dogodilo. Pr
čaju da jedne godine nije bilo kiše do Vodokršć
Ponestalo vode po selima, pa i u Grablju. I mora
su doći uzeti bočatne u Starigrad za blagoslov. Ka
dogjoše na po puta nadvije se oblak, izlije da su s
prokisli. ,Što će nam voda, govorahu kad ćemo ma
kući u bunarima?“ I izliše. Kad dogjoše u Grablje ni
ni simokrilo a kamo li natopilo. S teškom mukom m
radoše opet u Starigrad po vodu. Ovaj se kurijoz
slučaj desio prije pedesetak godina. (Nadamo se, :
je već i tamo pala obilna kiša. Op. Ur.)

LJUBLJANA. — Biskupsko posvećenje. U N
djelju 30. novembra Ljubljana je doživjela rijetki č
— posvetu dr. Janeza Gnidovca, člana misijonske dr
žbe OO. Lazarista za biskupa u Skoplju. Posvetu
izvršio pap. nuncij Herm. Pellegrinetti uz asistenci
ljubljanskog i mariborskog biskupa dr, A. B. Jegli
i dr. A. Karlina. Dr. Gnidovec je rogjen 29. septei
bra 1873, u Lipovcu u Sloveniji. Gimnaziju je svri
u Novem mestu a teologiju u Ljubljani, G. 1897. b
je posvećen za svećenika. Poslije 3 godine pastirs
službe otišao je ma želju svoga vladike dr. Jeglića
Beč učiti filozofiju i klasičnu filologiju, gdje je sa zna
stvenom raspravom: ,De Hippia maiore, Platonis d
logo“ dobio naslov doktora. God. 1905. bi imenov
profesorom i ravnateljem na novoosnovanoj gimnaz
u Šent Vidu kod Ljubljane, gdje je ostavio za sobc
mnogobrojuih zasluga. God. 1919. je ostavio taj [
ložaj i stupio u misijonsku družbu O.O. Lazarista,
dakle ga je Providnost Božja odredila za biskupa

' najjužnijem kraju naše države — u Skoplju.

Dr. Guidovac prožet čeličnom energijom, asl
zom i zagrijanošću za misijonski rad pruža dovol;
jamstva, da će u novom položaju pobirati obilno p
dova u svom apostolskom radu.

Inž. Kranjec — pušten. Olrđg koja 3 mjes
dala je bivša Davidovićeva vlada uhapsiti inž. M. Kran
— idejnoga vogju slov, Orjune radi poznatog kr
prolića u Trbovlju mjeseca junija t. g. Sudbena se
rasprava imala voditi u Celju na 4. t. mj. Ali p
nego je sudbena vlast, koja je jedina kompetentn:
tom pogledu, izrekla svoj sud, stigla je naredba
ministra, da se Kranjec pusti iz zatvora, što se i
dogodilo 28. pr. mj. Taj akt ministra pravde sm:
se kao ateritat na autonomiju suda i izazvao je vel
negodovanje kod skoro čitave slov. javnosti. »Slovenri
obazirući se na taj čin g. ministra s pravom prin
ćuje da ,ministar pravde nije sudac i nesmije pri:
jati pravo suca. Ako to pravo prisvaja onda je u:
pator, a ne vrhovni čuvar zakona“.

| Teatar. Opera ,Narodnog kazališta“ u Ljubl
izvesti će, dne 4. tek. mj. Ogrizovićevu ,Lopudski
rotieu“, da proslavi sedamdesetogodišnjicu rogi
Fr. Ser. Vilhara, komponiste navedene opere.