Poštarina plaćena u gotovu.

 

 

  

 

Br. 52. DUBROVNIK 16. decembra 1924. God. IV.
| Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din, mjesečno. Izlazi svakog Utornika. Oglasi, zahvale i propeena po posebnom cijeniku. — Odgovorni

   
  

 
   
   
 
  
   
    
   
   
   
  
 
  
   

 

 

 

    
   
   
  
  
 
  
 
  
   
   
  
   
    
      
    
 
 
   
  

PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU,
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv, Tiskare.

Pojedini broj 1:50 Din.

urednik A. File.
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju. —

— Vlasništvo Odbora ,,Narodne Svijesti“. —

 

Dr. B. Poković.

"Konačni Račun Općine Dubrovačke.'

(Nastavak.)

Zapuštanje Župe.

Od svih odlomaka Općine Dubrovačke najgore
je bila zanemarena za čitavog trajanja komesarijata
dubrovačka Župa. Svijesno ili nesvijesno za potrebe
naše Župe, tog vrta našeg grada, nije se pod kome-
sarijatom imalo nikakova "razumijevanja. To je činje-

| nica, koje su danas i ier kako svijesni stanovnici Župe.

Nemar za Župu dolazi u još gore svijetlo, kad se uvaži
ta okolnost, da Župljani od Općine nijesu nikada tra-

OB žili nešto nepotrebna, raskošna i luksusna. Zahtjevi

naših Župljana bili su najčedniji i najskromniji, oni
su se ograničavali samo na to, da im se urede glav-
niji putevi po kaznačinama odnosno da im se dade
neka skromna pripomoć u novcu za uregjenje puteva
a oni su se izjavljivali spravnim svojim besplatnim
Irabotama omogućiti, da se i sa tom malom novčanom
pomoći stave u uporabivo stanje njihovi putevi, Dola-
[zilo se je, obećavalo, ali se nije radilo.

[ Taj žalosni nemar spram svih odlomaka Župe
[najbolje nam pokazuje i ovaj konačni račun. Prela-
zeći preko toga, što se u nekim naslovima konačnog
[računa ne nalazi, da nije utrošeno za Župu u njihove
[svrhe ni pare, mora se silno žigosati činjenica, da je
[za naslov ,Gradnje“ u Župi i to baš za odlomak:Bra-
[šina bilo utrošeno samo D. 1.000! Dok sam odlomak
| Brašina u konačnom računu zajedno sa pretičkom iz
|g. 1922. nosi Općini kao prihod svotu od D. 80.777'86,
Ikoja većinom potiče od takse na strance, to se za

|sve gradnje u Župi. t.. j. baš za uzdržavanje zapuštenih

puteva ima samo jedna hiljada dinara. Zbilja bi ova-
[kovo gospodarenje u normalnom vremenu bilo nes-
hvatljivo, dok danas svaki Župljanin razumije zašto se
lovako gospodari.
Opstanak vatrogastva u pitanju.

U naslovu ,Sigurnost“ rialazimo, da je utrošeno
[ukupno D. 633.470:59 od koje svote otpada na Za-
ljednicu D. 115.11885. Najvažnija stavka ovog naslova
u računu Zajednice jest .stavka 6 vatrogastvo. U tu
(svrhu utrošeno je D. 55.547:08.

Kako je opće poznato naše se vatrogastvo nalazi
potpunoj zapuštenosti, koliko sa strane Općine to-
liko sa strane gragjana. I ako bi Dubrovnik, obzirom
Ina grupaciju kuća u gradu i odatle povećanu opasnost
iza razvitak požara, trebao da ima osobito uregjenu
atrogasnu četu, opskrbljenu svim potrebitim spravama,
to nažalost uslijed nerazumijevanja komesarijata i gra-
lgjana, došlo se je do toga, da je nedavno mjesno
vatrogasno društvo bilo prisiljeno sazvati svoju izvan-
rednu skupštinu sa dnevnim redom: odluka o tom,
limali se društvo razići ili dalje postojati. Doista nevje-
tojatno za Dubrovnik! Općina je dužna, da se brine
za imovinsku sigurnost gragjana, pa treba, da štednjom
u onom gdje ne treba trošiti, pribavi sredstva za ovo

Lk

* Po oštampanom zadnjem članku bio sam sa strane
Općine obaviješten, da je u konačnom računu bilo pogrešno
lpdnosno netačno vogjeno, da je za uzdržavanje vodovoda po-
(lirošena spomenuta svota od D. 530.591.40, jer da se je veći
io te svote potrošilo za rekonstrukciju vodovoda, a samo D.
[05.591.40 za njegovo uzdržavanje. Prama pruženim mi poda-
[kima u godini 1923. Općina je dala u gotovu novcu, kao svoj
[doprinos za gradnju odnosno rekonstrukciju vodovoda svotu
bd D. 40.000.—, dok u cijevima, izoje je od vojnog erara u tu
s rhu bila svojedobno primila, nošeno je, da je dala D. 395.000.—
Ova zadnja svota od D. 395.000, koju Općina računa kao svoj
izdatak u onoj ukupnoj svoti od D. 530.591-40, nije dakle, prama
lobaviještenju sa strane Općine, bila izdatak u gotovini, već su
om svotom bile valorizirane od erara primljene cijevi iu toj
ni pri njihovoj upotrebi bile nošene kao rashod. Tako po
itku tih dvaju gornjih stavaka, doprinosa u novcu (40.000.—)
ote procjenjenih cijevi (D. 395.000.—) dobiva se prama sada
lanom obaviještenju svota, koja bi se bila utrošila za samo
(izdržavanje vodovoda (D. 95.591.40). i
$ Kod budućih općinskih proračuna i konačnih računa sva-
liko preporučuje se veća pažnja i preciznost kod sastavljanja
[Btih e da općinari budu iz istih pregledno, ispravno i tačno
formirani o svakoj stavci, Nadati se je dakle, da će ih ova-
ovi slučajevi netačnosti iz ovogodišnjeg konačnog računa na

  

 

prijeko potrebno društvo, koje u svakom slučaju mora
postojali i čiji bi prestanak značio sramotu za Općinu
a i za gragjane povećavši uz to silno imovinsku nesigur-
nost općinara. Apeliram zato i ovom zgodom na novo-
imenovanog g. općinskog upravitelja, da svim silama
uznastoji riješiti pitanje vatrogastva ma korist grada.
Dok po svim kulturnim zemljama svaka najmanja varo-
šica ima svoja vatrogasna društva, u nas postoji pogi-
bao, da Dubrovnik pod komesarijatom izgubi i ovu
prijeko nužnu ustanovu.

Razni važniji rashodi.

Pod istim naslovom ,Sigurnost“ u konačnom
računu odlomka Dubrovnik utrošeno je D. 404.070.90.
Najveće stavke ovog naslova odlomka Dubrovnik bile
bi —: a) redari, plata i doplatak D., 115.150.58, b)
čistoća D. 201.978.27, — c) polijevanje puteva D.
74.100.36, koje iznosim samo radi informacije opći-
nara, Pod istim naslovom nalazimo stavku 5. malenu
za sada po svom iznosu, ali o kojoj se vodi pred re-
dovitim sudom već dugo civilna parnica a ta stavka
glasi: redovita naknada Kisiću za podavanje pitke
vode D. 1.828.48. U konačnom računu za cdlomak
Gruž:Lapad nailazimo na istu stavku, koja u tom ra-
čunu iznosi D. 921.52. Tako su nasljednici Kisić pri-
mili u godini 1923. kao redovitu naknadu za njihovo
podavanje vode samo D. 2.750. I ovaj spor sa nasljed-
nicima Kisić, kao sastavni dio problema vode, treba
da Općina savjesno i mudro riješi; to od nje očekuju
njeni općinari.

Tim bi ukratko iscrpili važnije stavke na strani
rashoda konačnog računa, te ćemo sada da vidimo,
kakove je i kolike prihode imala naša Općina u go-
dini 1923. (Nastavit će se.)

Demoralisanje učiteljstva.

Poznat je dobro histerični napadaj Sv. Pribiće-
vića na presjed. Učiteljskog Wdruženja g. Stankovića,
o kome smo već pisali. G. Pribićević hoće da od uči-
telja stvori falangu reakcije protiv slobode savjesti i
mišljenja. Kad je g. Stanković ustao protiv ove ružne
namjere Ministra Prosvjete, a za slobodu savjesti i
uvjerenja, g. Pribićević je poduzeo sve da otjera g.
Stankovića sa položaja predsjednika U. J. U. Organi-
zovao je napadaje u javnosti na g. Stankovića i izjave
pojedinih učiteljskih organizacija protiv g. Stankovića.

G. Stanković odgovara na ove podvale žaleći se
na ove izjave učitelja, koji ga mapadaju u času kad
se on bori za slobodu savjesti, za samostalnost i čast
učiteljskeg staleža, koji g. Pribićević hoće da demorališe
i degraduje na krdo biračke stoke Ministra Prosvjete.

»Na ovaj način, kaže g. Stanković, razbijena je
naša staleška solidarnost i stvoren najgori precedens ;
da se *predstavnici učiteljstva mjenjaju po volji režima.
Stvoren je precedens da glasilo udruženog učiteljstva
smije samo hvaliti one koji drže vlast, a ostati nijemo
pred svakim nasiljem i grubom povrjedom zakona.
Na taj način udruženje prestaje biti prosvjetna i klasna
organizacija i pretvara se u političku filijalu onih koji
drže vlast. U isto vrijeme ono napušta i svoj najviši
cllj : potpuno jedinstvo sveg jugoslovenskog učiteljstva,
jer staje u najodsudnijem času na stranu onoga, koji
je provokator i ugnjetač sveg rogjenog naroda i nemi-
losni gonitelj velikog broja i srpskih i hrvatskih uči-
telja. — »Narod« Sarajevo.

 

Zakon o stanovima.

Pošto zakon o stanovima prema njegovom pra-
vilniku prestaje važiti 1. I. 1925. godine, to da ne bi
pravni odnosi izmegju zakupodavaca s jedne strane
i zakupaca s druge strane ostali i nadalje posve nere-
gulisani, g. ministar socijalne politike odlučio je, da
od 2; decembra počne- zasjedati konferencija u mini-
starstvu socijalne politike sastavljena od pravnika-ek-.
sperata, kako ministarstva soc. politike, tako i mini-
starstva unutarnjih djela i pravde, sa zadatkom, da se

temeljno prostudira pitanje o tome, šta bi i kakve bi se

mjere trebale preduzeti, da se napred pomenuti za-
kupni odnosi regulišu.

.

Osim toga pozvana su i udruženja kućevlasnika
i stanara, da svojom predstavkom gosp. ministru soci-
jalne politike izlože svoje stanovište o mjerama, koje
bi trebalo preduzeti u mapred navedenom cilju. Najzad
najhitnije traženi su podaci od velikih župana i pred-
sjednika nadležnih okružnih sudova u ovome pitanju.

Na temelju prikupljenih podataka savjetodavni
odbor u Ministarstvu Socijalne Politike držao je dana
10 t. mj. svoju sjednicu, na kojoj je usvojio gledište,
da se najamnici imaju zaštititi za vrijeme prelaznog pe-
rioda t, j. do donošenja novog zakona. Za naše kra-
jeve donijet će se po svoj prilici jedna privremena
ministarska uredba o zakupnim odnosima, po kojoj
kućevlasnici na 1. januara ne bi imali pravo da otka-
zuju stanove i povisuju najamnine.

 

 

za gospogje neophodno potrebno.

 

Pismo iz Korčule,

Sreskim liječnikom u Korčuli imenovan je naš
sugragjanin g. Dr. Ante Arneri, te je već preuzeo duž-
nost. Poznavajući mladog liječnika kao agilna i puna
dobre volje i lijepih namjera, nadamo se, da će pora-
diti za poboljšanje zdravstvenih prilika u srezu, a
posebno u našemu gradu. Glavno pitanje, ua koje mu
svraćamo pozornost i za koje treba da se kod starije
vlasti založi, jest uregjenje gradske kanalizacije, jer je
ovo zbilja rak-rana našega grada.. Znamo da za to
treba novca i vremena, ali postepeno može se i ovo
urediti. Troši se više puta i za manje potrebne stvari,
a ovo je tako važno pitanje, da je suvišno dokazivati.
Samo ćemo istaknuti, da je uzaludna svaka akcija za
suzbijanje bolesti, ako se najprije ne poradi na odstra-
njenje uzroka.

7 Petar Sardelić, umirovljeni sudski činovnik
umro je na 3. ov. mj. u 81. god. života. Rodom je

iz Blata, a u Korčuii se nastanio od kada je pošao u _

mirovinu, Dugo je godina službovao u Kotoru.
Ostavlja dva sina: Dr. Rudolia člana Državnog Sa-
vjeta i Maksima inšpektora kod Ministarstva saobra-
ćaja. Počivao u miru. (Pokojnik je boravio za vrijeme
rata u našem gradu. Op. Ur.)

Predstava. Nastavljajući svoj sezonski rad, naše
je pozorište davalo na 8. ov. mj. poznatu Molierovu
komediju ,Umišljeni bolesnik“. Igralo se u cjelini do-
bro na zadovoljstvo publike, koja se nasitila smijeha,
što ga sama igra pruža. Glavue uloge bile su u ru-
kama boljih naših glumaca, te je Argana igrao g. Z.

Vučenović, Belinu g.ca Đ. Ivančević, a Toanetu g.ca_

M. Giavočić. Oštali su takogjer dobro interpretirali
svoje uloge, a osobito g. A. Mirošević i ako prvenac
na pozornici. Za Božićnih blagdana sprema se Nuši-
ćevo veče.

Za unapregjenje brodogradnje. Korčula je po-
znata radi brodogragjevne industrije, jer je korčulansko
brodogradilište smatrano kao najstarije i najznatnije
na Jadranu. Povjesničari ga spominju za grčkih i rim-
skih vremena, a mletačka republika upotrebljavala ga
kao arsenal za gradnju i popravak svojih brodova.
U to doba ovo je brodogradilište cvalo,' te je izragji-
valo godišnje na stotine brodova i brodica. Takovo je
stanje trajalo sve dok su parobrodi potisnuli jedre-
njače. Od tog vremena korčulansko brodogradilište
počelo je nazadovati, ali nije nikada propalo, već se
i do danas uzdrži kao prvo brodogragjevno središte,
poznato po posebnoj karakteristici izradbe veoma po-
desnih drvenih brodova i brodica, koji se ističu radi
finoće, elegantnosti i solidne izradbe. Najbolji dokaz
tomu jest taj, što danas ima u Korčuli 14 samostalnih
brodograditeliskih radionica, u kojima je zaposlen li-
jep broj radnika, a radnje se obavljaju za pomorce i
tibare iz obala Istre i Hrvatskog primorja, pak do Al-

banije i Grčke. I ako su naši brodograditelji vrsni u.

svomu zanatu, što nekako po nasljedstvu prelazi od