Poštarina plaćena u gotovu. Br. 52. DUBROVNIK 16. decembra 1924. God. IV. | Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din, mjesečno. Izlazi svakog Utornika. Oglasi, zahvale i propeena po posebnom cijeniku. — Odgovorni PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU, Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv, Tiskare. Pojedini broj 1:50 Din. urednik A. File. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju. — — Vlasništvo Odbora ,,Narodne Svijesti“. — Dr. B. Poković. "Konačni Račun Općine Dubrovačke.' (Nastavak.) Zapuštanje Župe. Od svih odlomaka Općine Dubrovačke najgore je bila zanemarena za čitavog trajanja komesarijata dubrovačka Župa. Svijesno ili nesvijesno za potrebe naše Župe, tog vrta našeg grada, nije se pod kome- sarijatom imalo nikakova "razumijevanja. To je činje- | nica, koje su danas i ier kako svijesni stanovnici Župe. Nemar za Župu dolazi u još gore svijetlo, kad se uvaži ta okolnost, da Župljani od Općine nijesu nikada tra- OB žili nešto nepotrebna, raskošna i luksusna. Zahtjevi naših Župljana bili su najčedniji i najskromniji, oni su se ograničavali samo na to, da im se urede glav- niji putevi po kaznačinama odnosno da im se dade neka skromna pripomoć u novcu za uregjenje puteva a oni su se izjavljivali spravnim svojim besplatnim Irabotama omogućiti, da se i sa tom malom novčanom pomoći stave u uporabivo stanje njihovi putevi, Dola- [zilo se je, obećavalo, ali se nije radilo. [ Taj žalosni nemar spram svih odlomaka Župe [najbolje nam pokazuje i ovaj konačni račun. Prela- zeći preko toga, što se u nekim naslovima konačnog [računa ne nalazi, da nije utrošeno za Župu u njihove [svrhe ni pare, mora se silno žigosati činjenica, da je [za naslov ,Gradnje“ u Župi i to baš za odlomak:Bra- [šina bilo utrošeno samo D. 1.000! Dok sam odlomak | Brašina u konačnom računu zajedno sa pretičkom iz |g. 1922. nosi Općini kao prihod svotu od D. 80.777'86, Ikoja većinom potiče od takse na strance, to se za |sve gradnje u Župi. t.. j. baš za uzdržavanje zapuštenih puteva ima samo jedna hiljada dinara. Zbilja bi ova- [kovo gospodarenje u normalnom vremenu bilo nes- hvatljivo, dok danas svaki Župljanin razumije zašto se lovako gospodari. Opstanak vatrogastva u pitanju. U naslovu ,Sigurnost“ rialazimo, da je utrošeno [ukupno D. 633.470:59 od koje svote otpada na Za- ljednicu D. 115.11885. Najvažnija stavka ovog naslova u računu Zajednice jest .stavka 6 vatrogastvo. U tu (svrhu utrošeno je D. 55.547:08. Kako je opće poznato naše se vatrogastvo nalazi potpunoj zapuštenosti, koliko sa strane Općine to- liko sa strane gragjana. I ako bi Dubrovnik, obzirom Ina grupaciju kuća u gradu i odatle povećanu opasnost iza razvitak požara, trebao da ima osobito uregjenu atrogasnu četu, opskrbljenu svim potrebitim spravama, to nažalost uslijed nerazumijevanja komesarijata i gra- lgjana, došlo se je do toga, da je nedavno mjesno vatrogasno društvo bilo prisiljeno sazvati svoju izvan- rednu skupštinu sa dnevnim redom: odluka o tom, limali se društvo razići ili dalje postojati. Doista nevje- tojatno za Dubrovnik! Općina je dužna, da se brine za imovinsku sigurnost gragjana, pa treba, da štednjom u onom gdje ne treba trošiti, pribavi sredstva za ovo Lk * Po oštampanom zadnjem članku bio sam sa strane Općine obaviješten, da je u konačnom računu bilo pogrešno lpdnosno netačno vogjeno, da je za uzdržavanje vodovoda po- (lirošena spomenuta svota od D. 530.591.40, jer da se je veći io te svote potrošilo za rekonstrukciju vodovoda, a samo D. [05.591.40 za njegovo uzdržavanje. Prama pruženim mi poda- [kima u godini 1923. Općina je dala u gotovu novcu, kao svoj [doprinos za gradnju odnosno rekonstrukciju vodovoda svotu bd D. 40.000.—, dok u cijevima, izoje je od vojnog erara u tu s rhu bila svojedobno primila, nošeno je, da je dala D. 395.000.— Ova zadnja svota od D. 395.000, koju Općina računa kao svoj izdatak u onoj ukupnoj svoti od D. 530.591-40, nije dakle, prama lobaviještenju sa strane Općine, bila izdatak u gotovini, već su om svotom bile valorizirane od erara primljene cijevi iu toj ni pri njihovoj upotrebi bile nošene kao rashod. Tako po itku tih dvaju gornjih stavaka, doprinosa u novcu (40.000.—) ote procjenjenih cijevi (D. 395.000.—) dobiva se prama sada lanom obaviještenju svota, koja bi se bila utrošila za samo (izdržavanje vodovoda (D. 95.591.40). i $ Kod budućih općinskih proračuna i konačnih računa sva- liko preporučuje se veća pažnja i preciznost kod sastavljanja [Btih e da općinari budu iz istih pregledno, ispravno i tačno formirani o svakoj stavci, Nadati se je dakle, da će ih ova- ovi slučajevi netačnosti iz ovogodišnjeg konačnog računa na prijeko potrebno društvo, koje u svakom slučaju mora postojali i čiji bi prestanak značio sramotu za Općinu a i za gragjane povećavši uz to silno imovinsku nesigur- nost općinara. Apeliram zato i ovom zgodom na novo- imenovanog g. općinskog upravitelja, da svim silama uznastoji riješiti pitanje vatrogastva ma korist grada. Dok po svim kulturnim zemljama svaka najmanja varo- šica ima svoja vatrogasna društva, u nas postoji pogi- bao, da Dubrovnik pod komesarijatom izgubi i ovu prijeko nužnu ustanovu. Razni važniji rashodi. Pod istim naslovom ,Sigurnost“ u konačnom računu odlomka Dubrovnik utrošeno je D. 404.070.90. Najveće stavke ovog naslova odlomka Dubrovnik bile bi —: a) redari, plata i doplatak D., 115.150.58, b) čistoća D. 201.978.27, — c) polijevanje puteva D. 74.100.36, koje iznosim samo radi informacije opći- nara, Pod istim naslovom nalazimo stavku 5. malenu za sada po svom iznosu, ali o kojoj se vodi pred re- dovitim sudom već dugo civilna parnica a ta stavka glasi: redovita naknada Kisiću za podavanje pitke vode D. 1.828.48. U konačnom računu za cdlomak Gruž:Lapad nailazimo na istu stavku, koja u tom ra- čunu iznosi D. 921.52. Tako su nasljednici Kisić pri- mili u godini 1923. kao redovitu naknadu za njihovo podavanje vode samo D. 2.750. I ovaj spor sa nasljed- nicima Kisić, kao sastavni dio problema vode, treba da Općina savjesno i mudro riješi; to od nje očekuju njeni općinari. Tim bi ukratko iscrpili važnije stavke na strani rashoda konačnog računa, te ćemo sada da vidimo, kakove je i kolike prihode imala naša Općina u go- dini 1923. (Nastavit će se.) Demoralisanje učiteljstva. Poznat je dobro histerični napadaj Sv. Pribiće- vića na presjed. Učiteljskog Wdruženja g. Stankovića, o kome smo već pisali. G. Pribićević hoće da od uči- telja stvori falangu reakcije protiv slobode savjesti i mišljenja. Kad je g. Stanković ustao protiv ove ružne namjere Ministra Prosvjete, a za slobodu savjesti i uvjerenja, g. Pribićević je poduzeo sve da otjera g. Stankovića sa položaja predsjednika U. J. U. Organi- zovao je napadaje u javnosti na g. Stankovića i izjave pojedinih učiteljskih organizacija protiv g. Stankovića. G. Stanković odgovara na ove podvale žaleći se na ove izjave učitelja, koji ga mapadaju u času kad se on bori za slobodu savjesti, za samostalnost i čast učiteljskeg staleža, koji g. Pribićević hoće da demorališe i degraduje na krdo biračke stoke Ministra Prosvjete. »Na ovaj način, kaže g. Stanković, razbijena je naša staleška solidarnost i stvoren najgori precedens ; da se *predstavnici učiteljstva mjenjaju po volji režima. Stvoren je precedens da glasilo udruženog učiteljstva smije samo hvaliti one koji drže vlast, a ostati nijemo pred svakim nasiljem i grubom povrjedom zakona. Na taj način udruženje prestaje biti prosvjetna i klasna organizacija i pretvara se u političku filijalu onih koji drže vlast. U isto vrijeme ono napušta i svoj najviši cllj : potpuno jedinstvo sveg jugoslovenskog učiteljstva, jer staje u najodsudnijem času na stranu onoga, koji je provokator i ugnjetač sveg rogjenog naroda i nemi- losni gonitelj velikog broja i srpskih i hrvatskih uči- telja. — »Narod« Sarajevo. Zakon o stanovima. Pošto zakon o stanovima prema njegovom pra- vilniku prestaje važiti 1. I. 1925. godine, to da ne bi pravni odnosi izmegju zakupodavaca s jedne strane i zakupaca s druge strane ostali i nadalje posve nere- gulisani, g. ministar socijalne politike odlučio je, da od 2; decembra počne- zasjedati konferencija u mini- starstvu socijalne politike sastavljena od pravnika-ek-. sperata, kako ministarstva soc. politike, tako i mini- starstva unutarnjih djela i pravde, sa zadatkom, da se temeljno prostudira pitanje o tome, šta bi i kakve bi se mjere trebale preduzeti, da se napred pomenuti za- kupni odnosi regulišu. . Osim toga pozvana su i udruženja kućevlasnika i stanara, da svojom predstavkom gosp. ministru soci- jalne politike izlože svoje stanovište o mjerama, koje bi trebalo preduzeti u mapred navedenom cilju. Najzad najhitnije traženi su podaci od velikih župana i pred- sjednika nadležnih okružnih sudova u ovome pitanju. Na temelju prikupljenih podataka savjetodavni odbor u Ministarstvu Socijalne Politike držao je dana 10 t. mj. svoju sjednicu, na kojoj je usvojio gledište, da se najamnici imaju zaštititi za vrijeme prelaznog pe- rioda t, j. do donošenja novog zakona. Za naše kra- jeve donijet će se po svoj prilici jedna privremena ministarska uredba o zakupnim odnosima, po kojoj kućevlasnici na 1. januara ne bi imali pravo da otka- zuju stanove i povisuju najamnine. za gospogje neophodno potrebno. Pismo iz Korčule, Sreskim liječnikom u Korčuli imenovan je naš sugragjanin g. Dr. Ante Arneri, te je već preuzeo duž- nost. Poznavajući mladog liječnika kao agilna i puna dobre volje i lijepih namjera, nadamo se, da će pora- diti za poboljšanje zdravstvenih prilika u srezu, a posebno u našemu gradu. Glavno pitanje, ua koje mu svraćamo pozornost i za koje treba da se kod starije vlasti založi, jest uregjenje gradske kanalizacije, jer je ovo zbilja rak-rana našega grada.. Znamo da za to treba novca i vremena, ali postepeno može se i ovo urediti. Troši se više puta i za manje potrebne stvari, a ovo je tako važno pitanje, da je suvišno dokazivati. Samo ćemo istaknuti, da je uzaludna svaka akcija za suzbijanje bolesti, ako se najprije ne poradi na odstra- njenje uzroka. 7 Petar Sardelić, umirovljeni sudski činovnik umro je na 3. ov. mj. u 81. god. života. Rodom je iz Blata, a u Korčuii se nastanio od kada je pošao u _ mirovinu, Dugo je godina službovao u Kotoru. Ostavlja dva sina: Dr. Rudolia člana Državnog Sa- vjeta i Maksima inšpektora kod Ministarstva saobra- ćaja. Počivao u miru. (Pokojnik je boravio za vrijeme rata u našem gradu. Op. Ur.) Predstava. Nastavljajući svoj sezonski rad, naše je pozorište davalo na 8. ov. mj. poznatu Molierovu komediju ,Umišljeni bolesnik“. Igralo se u cjelini do- bro na zadovoljstvo publike, koja se nasitila smijeha, što ga sama igra pruža. Glavue uloge bile su u ru- kama boljih naših glumaca, te je Argana igrao g. Z. Vučenović, Belinu g.ca Đ. Ivančević, a Toanetu g.ca_ M. Giavočić. Oštali su takogjer dobro interpretirali svoje uloge, a osobito g. A. Mirošević i ako prvenac na pozornici. Za Božićnih blagdana sprema se Nuši- ćevo veče. Za unapregjenje brodogradnje. Korčula je po- znata radi brodogragjevne industrije, jer je korčulansko brodogradilište smatrano kao najstarije i najznatnije na Jadranu. Povjesničari ga spominju za grčkih i rim- skih vremena, a mletačka republika upotrebljavala ga kao arsenal za gradnju i popravak svojih brodova. U to doba ovo je brodogradilište cvalo,' te je izragji- valo godišnje na stotine brodova i brodica. Takovo je stanje trajalo sve dok su parobrodi potisnuli jedre- njače. Od tog vremena korčulansko brodogradilište počelo je nazadovati, ali nije nikada propalo, već se i do danas uzdrži kao prvo brodogragjevno središte, poznato po posebnoj karakteristici izradbe veoma po- desnih drvenih brodova i brodica, koji se ističu radi finoće, elegantnosti i solidne izradbe. Najbolji dokaz tomu jest taj, što danas ima u Korčuli 14 samostalnih brodograditeliskih radionica, u kojima je zaposlen li- jep broj radnika, a radnje se obavljaju za pomorce i tibare iz obala Istre i Hrvatskog primorja, pak do Al- banije i Grčke. I ako su naši brodograditelji vrsni u. svomu zanatu, što nekako po nasljedstvu prelazi od