Poštarina plaćena
u gotovu.
DUBROVNIK 23. decembra 1924
odna Sv
Pojedini broj 2 Dinara, :
God. VI.
ijest
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU,
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv, Tiskare,
[Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno.
Izlazi svakog Utornika. Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorni
MEK SUE 4 urednik A, Fle, — Vlasništvo Odbora »Narodne Svijesti“, —
Pojedini broj 1:50 Din. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare, — Rukopisi se ne vraćaju, —
&Božić
.
Tama bijaše prikrila zemlju i zastrla čovječan-
... Ljudi tumarahu u tminama bez pravca, bez
brijentacije. Išli su naprijed gonjeni nuždom naravi,
li sve u strahu pred neizvjesnom budućnošćit.
Na pitanje ; odakle? Kamo? Zašto ? nemalu
govora, a um je čeznuo za Istinom. Nekolicina
amo podiže se malko iznad masa, ali ni oni ne na-
loše odgovora, što bi ih zadovoljavao ...
Put vremeria čodio je još u dublju tamu, pa
udi više ne vidješe ni ljudskog obličja jedan na
ovima životinja ...
Svi su zato željno očekivali C Jsloboditelja i koji
ih izvesti iz tame neizvjesnosti i pokazati put do
ivotnog cilja. To im je bilo obećano. Nadom u
legov dolazak lješili su sami sebe, a i vrijeme samo
ačalo je ovu nadu.
I napokon u punini vremena došao Je Oni oz:
Wazsvijetlio je sve, i duševne je tame :nestalo ...
jovječanstvu ukazan je put k ostvarenju životnih
žnja ...
Jesu li ga svi slijedili ?.. Nijesu... Njegova
java i nauka zabliještile su ljude navikle tami, i
u Ga nijesu mogli shvatiti. On kao Svemogaći
gao ih je silom za sobom povući, ali toga nije
lo učiniti, da ne povrijedi njihove slobode.
Životna je pojava da čovjek teži k svojoj sreći,
2? je pokazao objekt te sreće i put; koji k njoj vodi,
fo: pogje za Njim dolazi do umirenja svoje čežnje,
Wlazi do svoje Sreće. Tko naprotiv, neće za Njim,
prnašuje svrhu ; ide u susret vječnom nemiru i pečali.
Pravom slavimo veliki dan Njegovog dolaska Ga
ičeg prostijetljenja i preporoda. Ležeći u jaslicama
| svežnju slame, ogrnut u siromašne haljine svoje
ke, primjerom riješava naše životno pitanje, dok
beski duhovi izrazuju to slavospjevom : Slava Bogu
| visini, a na zemlji mir ljudima koji su dobre volje !
| Dogjite i poklonimo Mu se!
| Reletije tr. Noc na. predio pola
| Dne 11. t: mj. svršio se je u Celju zbor povje-
ika Slov. Pučke Stranke, da definitivno odredi kan-
date u pojedinim okruzima Slovenije. Načelnik stranke
| Korošec održao je govor o sadanjoj političkoj si-
ji, iz kojega iznosimo slijedeće izvatke:
> »Sa politikom, kakovu je započela sadanja vla-
| narod se navodi u novu, silno tešku nutarnju
) bu. Mi ne želimo takovih borba, ali ako nam se
lu, znati ćemo učiniti svoju dužnost, da se jed-
1 i u našoj državi atmosfera potpuno pročisti.
ho što prije to bolje! Jer narod teško čeka, da se
u miru i redu nesmetano razvija . . . . Mi smo
[put mirnog i bratskog sporazuma. Ako tko zna
gi, bolji put neka nam ga kaže. Nama je glavno,
se Slovencima u državi omogući samostalno živ-
je. Dali će, se furma te samostalnosti imenovati
gu Pblika ili federacija, autonomija, oblast, srez ili
0 hoćete, o tomu će bili sporezum megju pamel-
i trijeznom. braćom posve lak. Šamo stvarnu
hnomiju, stvarnu samostalnost nam dajte.“
| Glede budućega razvoja naših političkih prilika
imo, da će nazadnje doći vojnička diktatura ako
|izbora ne pokleknemo na tla pred hegemonijom
i
SRECKE
mo 12 o 1M-
80-— 40'— 20-—
i korupcijom. Mi na takovu grožnju hladnokrvno odgo-
varamo: Vojničke su diktature, kako historija kaže,
počelak konca. Diktature su za narode neugodne ali
opasne nijesu. Vojništvo je uzeto iz naroda, narod ga
plaća, zato se s njime nitko nesmije igrati proti na-
rodu. — Prijete nam sa amputacijom! Na to odgova-
ramo, da mi amputaciju nemamo u programu, ali
ipak se je ne bojimo. U ostalom upozaravamo, da je
amputacija isto tako kao diktetura dvorezni nož. Jer
+ kod amputacije nožice za rezanje stalno nebi bile niti
u velikosrpskim niti u hrvatsko-slovenskim rukama.“
,Sada su na kormilu naše države prestari i pre-
nervozni ljudi, zato se i ispoljuje nemirno hvastanje
po nekakovim izvanrednim sredstvima za ozdravljenje
naše države, Sredstvo je samo jedno, i to: Sporazum
izmegju braće! Pustite volji naroda slobodni put!
Narodi se megju sobom ne mrze, nemaju želje me-
gjusobno se kavgati i iskorišćivati, nemaju volje jedan
drugomu negirati jezik i narodnost. U njima živi lju-
bav, koja svakomu priznava svoje. U narodu vlada
duh pomirenja i tomu duhu treba pomagati do po-
bjede. Kod ovih izbora mora pasti odluka, tko je za
narodni sporazum, a iko za daljno potpirivanje na-
rodne mržnje. Bila bi velika sreća za državu, kad bi
vihor ljudske nevolje odstranio sve one koji mu priječe
doći do mira;i pomirenja.“
Dr. B, Poković.
Konačni Račun Općine Dubrovačke.
(Nastavak.) :
Općnski prihodi. — Privatno-gospodarski prihodi.
Općinski prihodi dijele se u konačnom računu
na prihode imovine, prihode javnih naslova, mamete
t.j. prirez izravnim porezima i prirez na potrošarinu
te izvozarinu i konačno na posebni naslov raznih pri-
hoda. Počnimo sa prihodima imovine t. z. privatno-
gospodarskim ili originalnim t. j. prihodima od općin-
skog pokretnog i nepokretnog imanja.
Pod naslovom ;Imovina“ konačnog račuva », Za-
jednice“ nalazimo, da prva stavka ovog naslova Za-
jednice naime najam vojarne je ostala neutjerana. Ova
neutjerana. stavka bila je u proračunu za 1923 preli-
minirana sa D. 8.644:71.,
Ostale stavke ovog naslova u konačnom računu
Zajednice bile bi slijedeće: a) pokrajinski doprinos za
najam vojarne D. 2.821:44 (koji je megjutim u god.
1924 otpao), b) kamate drž. 7% obveznica D. 1.750
te c) kamate na uloške D. 24.219:82. Općinski ulošci
uloženi su uz razmjerno niski kamatnjak, pa u svrhu
da se uloženi novac što bolje iskoristi, preporuča se
g. općinskom upravitelju, da zatraži bolje ukamačenje
kod naših najsigurnijih zavoda.
Pod istim naslovom pak u konačnom računu
odlomka Dubrovnik, ovo bi bile najvažnije stavke: a)
najamnine D. 16.528:50; b) klaonica D. 72.258:30; c)
dividenda tramvaja otpadajuća (60%) na odlomak
Dubrovnik D. 2.994:75. Stavka ,Najamnine“ predstavlja
u glavnom najamninu, koju je-Općinska Kafana pla-
ćala Općini u g. 1923; dok ,Klaonica“ predstavlja
prihed, koji se-je dobio od't, z. klaorine t. j. pristoj-
be za klanje blaga u klaonici. Prihodi odlomka Gruž-
Lapad iz ovog istog maslova ,Imovina“ ograničuju se
samo na prihode klaonice u iznosu od D. 11.815.—
te prihode dividende tramvaja otpadajuće na odlomak
Gruž (40%) D. 1.996:50, tako da se može kazati da
Gruž uopće nema originalnih prihoda.
VUĆENJE [25
12. i 13.
| januara.
Ovo bi bili svi važniji privatno-gospodarski. ili
origioalni prihodi naše Općine, a ti nam jasno poka-
zuju, da se naša Općina nemajući gotovo originalnih
prihoda nalazi u posvemašnjoj financijalnoj ovisnosti
od državne vlasti te državnog poreznog sistema, pa
joj i to uz ostalo ugrožava njenu samoupravu upu-
čujući nas kakvim pravcem treba uputiti gospodarstvo
naše Općine.
Javno-pravni prikodi. — D. 1,337.295:48 od uvoza-
rine i izvozarine.
Od javnoprsvnih ili derivativnih prihoda općine
ističu se svojom veličinom u konačnom računu za
1923 slijedeća dva prihoda: prihod od općinskog na-
meta na uvoz i izvoz te prihod od taksa 'na strance,
Pod naslovom Nameli“ konačnog računa zajednice
nalazimo stavku: općinski porez na uvoz ijizvoz u
naslov čega je općina utjerala lijepu i. najkrupniju
svotu od Din. 1,337.295:48. Ovo je u godini 1923 bio
najveći prihod Općine. Cijeli ovaj prihod od ovog
općinskog nameta upotrebljen je za pokriće rashoda
zajednice.
Trgovina je dakle samim. gornjim nametom bez
prireza na izravne poreze podmirila jednu četvrtinu
svih rashoda naše općine te prestavljajući tako naijači
a i najsigurniji« prihod općine nerazumljivo je, da joj
se ne izlazi svom pripravnošću u susret. Privredn'ci
naše općine morali bi svakako biti svijesni ove činje-
nice, da oni kao nominalni placi doprinose najveći
dio za pokriće gradskih potreba. Kako sam to već pri
pretresanju preventiva bilo istakao, komesarijat treba
da se pobrine za dotjeranu organizaciju naplate ovog
najjačeg vrela općinskih prihoda, koja.je do. sada uz:
sav veliki trošak za osoblje uvoza — izvoza (u god.
1923 — D. 140.000) bila dosta manjkava. Treba
naime da se zavede (akav način naplate ovog nameta,
da općini ništa me propane a to se dađe učiniti, ako
se imade praktične i komercijalne sposobnosti, a 'na
čemu komesarijat, razumije se, oskudijeva.
Din. 447.296:75 od takse ma strance.
Drugi po svojoj veličini važni prihod Općine bio
je prihod od privredne grane prometa stranaca t. j.
prihod od takse na strance. U taj naslov utjeralo se
je u korist odlomka Dubrovnik Din. 284.595:50 a u
korist odlomka Gruž-Lapad Din. 162.701:25 ukupno u
korist obaju odlomaka Din. 447.296:75. Usprkos ova-
kog prihoda, kojeg je u godini 1923 imala naša općina,
ista je veoma malo uradila za unapregjenje i razvitak
prometa stranaca. Kad se govori o rađu za unapre-
gjenje ove privredne grane, onda se misli na čitav
kompleks naših komunalnih pitanja, koje treba riješiti
e da promet stranaca kod nas bude mogao zahvatiti
jake i sigurne korjene. I ako Dubrovnik u svojim kra-
sotama posjeduje jedan veliki kapital, to ipak treba
znati taj kapital iskoristiti, što sigurno neće uspjeti,
dok općina bude stenjala pod ukočenim komesarijati-
ma. Sirancima treba dati maksimum udobnosti i kom-
forta, dok kod nas u sezonskim mjesecima nema ni vode.
Da se promet stranaca kod nas bude mogao jače
razviti, treba u prvom redu riješiti pitanje vode i svi-
jetla, kao naše primarne probleme, uz ostala za sad
manje važna pitanja, kao što je uregjenje puteva, sa-
obraćaja, higijenskih uredaba, pošumljenja itd.
Jednako kako je nužno bolje uredit organizaciju
naplate uvozarine-izvozarine, isto tako treba i urediti
naplatu takse na strance, e da ne bude zloporaba“ i
izbjegavanja plaćanja ove takse. (Soršit će se).
ITO pasta je. najbolje sredstvo za čišćenje
i konzerviranje zubi.
B Q6Q90Q006686860QBQ0080HQ8SOQBQ03S0Q0 & G6Q00888GOQ0R008SQSQ0R0A8800Q2880G0QE606
li = DOBITCI PREKO
MILIJUNA DINARA
U GOTOVOM NOVCU
BEZ IKAKVOG ODBITKA,
SREČKE u NAJVEĆEM IZBORU
KOD GLAVNE KOLEKTURE:
30GQ88Q0QQ00Q06090660806EG
Bankovnog Kom. Društva
A. REDN i Drug
ZAGREB