_Nar:
NEMINOVNO) IINIE SAVONA. EE S DRU OI Aa
DUBROVNIK 31. gediibna 1924.
Svijes
God. VI.
s !— je listu 5. Din. mjesečno ;
1 PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.
za inozemstvo 10 Din. mjesečno,
Izlazi svakog Utornika.
Pojedini broj 1:50 Din.
Oglasi, zahvale i priopćena po ose cijeniku. —
urednik A. FI&, —
Tisak Dubrovačke. Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju. —
Odgovorni
Vlasništvo Odbora ,,Narodne Svijesti“, —
Hrvatski izbornici !
U šestoj godini svojega opstanka stupa Hrvatska
Pučka Stranka po treći put u izbore pozivajući vas
| u borbu
za slobodu i političku ravnopravnost hrvat:
skog naroda u ovoj državi;
v za slobodu, političku ravnopravnost i soli-
darnost Hrvata, Srba i Slovenaca;
za slobodu i političku ravnopravnost sviju
zakonom priznatih vjeroispovijesti ;
za slobodu i privrednu ravnopravnost cijeloga
radnoga naroda.
Hrvatska P. S. traži takvo uregjenje države, koje
će ćati mogućnost i pojedincima i svim skupinama,
da uz jednake uvjete zavole ovu državu kao
svoju i da se jednako okoriste njome.
Radi toga traži Hrv. P. S.
autonomističko uregjene države i primjenu
autonomističkog načela u organizovanju državljana.
Jednostavna većina nema prava da rješava sva
državnopravna pitanja. Kod pitanja, koja se tiču op-
stanka Hrvata kao Hrvata, opstanka Slovenaca kao
Slovenaca i opstauka Srba kao Srba, potrebit je
narodni sporazum,
koji će dati državnoj cjelini, što njoj pripada, a sva-
koj pokrajini, što je njezino i što joj ne može odu-
zeti nijedna sila.
Hrvatska Pučka Stranka smatra, da je
vidovdauski centralistički ustav glavni uzrok
MSVih nemira u državi,
jer je njime dano hegemonistima u ruke najjače
| eružje, koje oni upotrebljavaju u tu svrhu, da Hrvate
"dovedu u podregjen položaj ne samo u politici, nego
i u prosvjeti i u gospodarstvu. Radi toga se Hrvatska
'P. S. bori za
reviziju ustava
Vlada Nikole Pašića i Svetozara Pribićevića, sko-
\jom su se uortačili dr. Gjuro Šurmin i dr. Mate Drin-
_ković, stavila je sebi za zadaću, da pomoću nasilja i
\pritiska odozgo stvori vještačku većinu. Ta se vlada
bori protiv ogromne većine državljana, a pogotovu
protiv volje svih Hrvata. U njoj vođe odlučnu riječ
ljudi, koji su Hrvatima
rušili pokrajinske vlade, stvorene naporom
hrvatskoga naroda u teškoj vijekovnoj borbi pro-
[tiv tugjinske samovolje.
Ti su ljudi uništavali i šikanirali sva hrvatska
|društva i sve hrvatske ustanove, u kojima je usredo-
|točena naša prosvjetna, gospodarska i politička moć,
a danas su u svojoj zaslijepljenosti došli dotle, pa
službeno tvrde,
da se hrvatski djaci i ostali Hrvati ne smiju
više ni organizirati kao Hrvati.
Vlada Nikole Pašića i Svetozara Pribićevića na-
činila je već do sada mnogo nasilja, koja su na više
jesta urodila i prolijevanjem krvi. Ta vlada namje-
rava da pomoću podmićivanja, terora i izigravanja
lopćeg i jednakog prava glasa
i uguši narodnu težnju za sporazumoin,
narodnu težnju za parlamentarnim životom.
=. i jednakopravnu gragjansku utakmicu u pro-
lsvjetnom i privrednom životu,
i Oko te vlade kupe se oni, koji su ili zastrašeni
ili su okaljali svoje ruke i svoju savjest
= hegemonističkim nasiljima.
/ korupcijom,
nepravednom agrarnom reformom i protuhr-
\vatskom unutrašnjom kolonizacijom, i i
| strančarskim progonima činovništva,
rušenjem sudačke nezavisnosti,
. povredama kućnoga praga, i
uvogjenjem špijunaže i denuncijanstva u sva
dručja javnoga života
i ponižavanja čovječjeg dostojanstva kod po-
iaca, jaču i naroda.
i
SI
Izborni proglas
Takva vlada nema prava,
vjerenje,
jer je njezin program osnovan na laži,
jer je njezin rad niz nepravda i
jer je njezina borba uperena proti pojedinačnoj
i narodnoj slobodi. ;
Nikakva sila ne može učiniti laž istinom. Nika-
kva sila ne može nepravdu učiniti pravdom. Nikakva
sila ne može skršiti težnju većine naroda ze sporazu-
mom. Narod neće da bude ničiji rob i ničije sredstvo
za izrabljivanje. Zato će većina državljana svijesno,
mirno i odlučno
odbiti ovaj juriš hegemonista i terorista na na-
rodnu slobodu.
Hrvatska Pučka Stranka bori se već šestu godinu
ne samo proti centralističkim hegemonistima, koji su
našli svoje najizrazitije predstavnike u Nikoli Pašiću
i Svetozaru Pribićeviću, nego i
proti Stjepanu Radiću.
Optuživali smo i optužujemo Stjepana Radića,
što je svojom politikom jačao položaj Nikole Pašića,
Svetozara Pribićevića i ostalih političara, koji svijesno
ili besvijesno vide u velikosrpskoj misli ,jevangielje“
našeg državnog života.
U izborima za ustavotvornu skupštinu dobio je
Stjepan Radić četrdeset i devet mandata. Pa šta je u-
činio s tolikom političkom snagom ? Potratio ju je
uludo, jer nije htio da pogje u parlamenat i da se
udruži s onim strankama, koje su bile protiv centra-
lizmu. Vidovdanski ustav mogao je proći samo tako,
što su za nj glasovali zastrašeni muslimani. A da je
Radić bio u parlamentu, muslimani bi već onda vo-
dili onakvu politiku, kakvu su vodili kasnije, Radićevci
su svojom odsutnošću iz parlamenta dali Nikoli Pa-
šiću i Svetozaru Pribićeviću slobodne ruke, da mogu
po voli trošiti narodni novac, da mogu vršiti pritisak
na izbornike i nesmetano utvrgjivati svoj položaj u
vanjskoj diplomaciji, u vojsci i megju činovništvom.
Dok su pašićevci i pribićevićevci dizali svoje tvrgjave
i stvarali ma hrvatskoj zemlji svoja naselja, dotle je
Stjepan Radić samo galamio, a učinio nije ništa.
Prošle godine dobio je Stjepan Radić 70 man-
data, pa ni njih nije upotrebio pametno. Načinio je
s Nikolom Pašićem t. zv. Markov protokol, kojim je
vlast u dižavi predana pašićevcima. Kad je Stjepan
Radić najposlije morao da napusti politiku parlamen-
tamne apstinencije, njegovo je vladanje i dalje bilo ne-
razborito te je veoma mnogo pridonijelo tomu, da je
srušena vlada Ljube Davidovića, a na državno su kor-
milo došli ponovno Pašić i Pribićević.
Optuživali smo i optužujemo Stjepana Radića,
što je svojom politikom slabio i još uvijek slabi hr-
vatsko samopouzdanje i otpornost Hrvata u borbi pro-
tiv centralista.
Radi stranačkog, a ne radi narodnog interesa
provodio je S. Radić politiku apstinencije. Htio je da
na taj način uništi sve lirvatske stranke, - koje su bile
za parlamentarnu borbu. Da prikrije svoj nerad, ulju-
ljavao je harod u isprazne nade, da će nama Hrvatima
pomoći ovaj ili onaj tugjinac, Govorio je o pomoći
Vilsona, Hardinga, Lojda 'Džorgja, Mac Donalda i
najposlije Čičerina. Megjutim od svih tih tugjinaca
nama nema i \neće biti nikakve pomoći.
Hrvati će biti onoliko jaki i kod kuće i u ino-
zemstvu, koliko bude jak. njihov utjecaj na naše dr-
žavne poslove. Hrvati se moraju. pouzdati samo u
svoju snagu, ' koja je tako velika, da nam trajno ne
može nauditi nikakav protivnik u ovoj državi.
Radićeva politika ne samo da nam ne može o-
sigurati vanjsku pomoć, nego nam još ua e
u Sede evropskim državama. «
| Od. ruskih boljševika možemo očekivati palo: zlo.
Radićev pristup u moskovsku seljačku Internacionalu
daje Pašiću i Pribićeviću izliku, da nas Hrvate pred
zapadno- evropskim državama ocrnjuju kao rušitelje
da traži narodno po-
Ee mira.
Hrvatske Pučke Stranke.
Hrvati neće da budu sredstvo u rukama boljše-
vika, Nije boljševicima stalo nimalo do hrvatskoga na-
roda. Oni su i svoju domovinu Rusiju bacili u vrtlog
gragjanskih ratova, pljačke, nasilja .i gladi, pa bi to
isto željeli da učine i s Hrvatima. Glavni članak bolj-
ševičkog vjerovanja
jest revolucija,
a Hrvati su protivni revoluciji, već i zato, jer znadu,
da bi nam u slučaju nemira raskrojili domovinu tali-
janski, madžarski i njemački osvajači.
Hrvatska Pučka Stranka borit će se i dalje za to,
da svi Hrvati ostanu na okupu u jednoj državi, Hrv.
P. S. borila se i borit će se uvijek za to, da Hrvati
postignu svoju slobodu i ravnopravnost u Jugoslaviji.
Hrv. P. S. borila se i borit će se za izvršenje
cijeloga svojega programa, a naročito
za seljačko i radničko pravo,
za slobodu vjeroispovijedanja i slobodu organi-
zovanja crkvenih društava,
za slobodu i ravnopravnost Hrvata, Srba i Slo-
venaca i za priznanje jednakih gragianskih prava svim
narodnim manjinama.
Radi toga poziva Hrvatska Pučka Stranka izbor-
nike, da 8. veljače g. 1925. glasuju
protiv Nikole Pašića kao i protiv Stjepana Radića
i da dadnu svoje povjerenje našim kandidatima.
U Zagrebu 30. studenoga 1924.
Predsjedništvo Hrvatske Pučke Stranke.
Stjepan Barić, predsjednik; Marin Bilić, Juraj Dušak,
Dr. Kamilo Firinger, potpredsjednici; Dr. Janko Šimrak,
glavni tajnik; Luka Barišić, Marijan Bosančić, llija Pe-
tričević, Stjepan Jelaković, seljaci, o. Dr. Petar Grabić,
profesor, Marijo Matulić, urednik »Narodne Politke«,
Dr. Josip Andrić, urednik »Seljačkih Novina«, članovi
predsjedništva.
Dr. B. Poković.
Konačni Račun Općine Dubrovačke.
(Svršetak.)
Prirez na izravne poreze: Din. 1,121.253:89
općinskog prireza.
Kao treće vrelo derivativnih prihoda jest prirez
na izravne državne poreze. Visina ovog namela t. j.
općinskog poreza odregjuje se kod sastavljanja prora-
čuna prama razlici izmegju predvigjenih prihoda od-
nosno rashoda ili bolje odregjuje se prama predvigje-
nom deficitu proračuna. U smislu $ 62 Naputka a u
vezi sa $ 82 O. P. rashodi, koji se ne mogu podmi-
riti dohocima općinske imovine a trošak se ne može
odgoditi, što se mora podmiriti prirezima ili nametima,
Iz toga slijedi, da to je umnije i raciojonalnije
gospodarenje općinom, to će i opterećenje općinara
biti manje, kao i obratno, što bude rasipnije i lugje
gospodarenje, to će se ma općinare navaliti teži tereti.
— Iz iskaza i obračuna o odmjerenju i pobijanju
općinskih poreza za godinu 1923. koji je sa konačnim
računom bio gragjanima stavljen na uvid konstatu-
jemo, da je općinskog prireza za navedenu godinu
bilo odmjereno na sam odlomak Dubrovnik Din.
733.173:68, dok na odlomak Gruž—Lapad Din.
377.696:24 tako, da su oba odlomka imala da plate
općinskog prireza Din. 1.110.869:92, dok svi ostali
.odlomci općine Din. 10.383;97. Porezni ured naplatio
je u godini 1923. u naslov općinskog prireza Din.
:617.946:56, dok je isplatio općini samo Dia. 363.838:75,.
tako da Porezni Ured, od onog što je već bio napla-
tio, na dan 31. XII. — 1923. ostao je dužan općini .
Din. 254.087:81. Tu je svotu dakle općina imala da
od već utjerane svote na dan 31. XII. — 1928. primi
od Poreznog Ureda.
Ovu svotu utjeranog prireza treba dobro lučiti
i