: Poštarina _plačena u gotovu. pe
DUBROVNIK 1. januara 1924.

 

:

Narodna

 

 

 

 

stu! 5. Din. mjesečno ; za inozemstvo 100. Din. godišnje. Izlazi O rnik Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom “\eijeniku. : Odgovorni
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. : O 8 i i urednik A. FI&. — Vlasništvo Odbora ,Narodne Svijesti“. —
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare, Pojedini broj. 1:50 Din. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. = Rukopisi se ne vraćaju. — e
Protićevaca. o:ganizeciji imati daleko manje pristalica, nego što ih katoličke štampe, može se još i u E iza toga, 4
O zlu s retebali SLI stvarno s mama ima. Tu je još šef stranke sa svim ali u Tjednu majviše. Kad bi svaki od mas barem :
o o a i i : a OD E svojim autoritetom, godinama zasluga i čitavog arse- popisao one, koji bi htjeli i mogli biti pretplatnici i
ie a o a e S va i Po 9+ nala svih najskrupuloznijih: sredstava u borbi, Ljudi su  kaloličkog dnevnika te njihov popis i adrese poslao i
i Nil iu a li i O Ž EE za to nemelo i zaplašeni, ali kao sve na ovome svi-  Pijevu Društvu, tim bi već za prvi čas bilo nešto 4
m u Šizlin a E SA al g e jetu i ova svemoć g. Pašića nije ništa vječnog i ne. učinjeno. Na račun godišnje pretplate za dnevnik upla- %
»Mi mislimo prije svega, da je Stojan M. = promjenljivo. U tolikosje manja opasnost od g. Pašića — ćuje se 400 Din. najedamputili u 4 mjesečna obroka. , g
gao vmrijeli i da je umro samo tjelesno, ali i !
O rašralnia Š i š ) i što, ma kako da je žilav, ni ovaj se starac nije ovje- Od toga ide 10% u fond za osnutak dnevnika, a 4
wi ora polilička misao, što U našim naredu / govječio ra ovom svijetu. :Mi mislimo, da moramo  osialo je pretplata. Adresa: Pijevo Društvo Zagreb, A
nas kao zvijezda vodilja, niti može niti smije ; <

čuvali i (naj amanct pokojncga Piotića : ,Nikada više  Kurelčeva 3.
sa g. Pašićem!“ U redovima stranke, od posla- z a
ničkog kluba do članova siranke širom zemlje, mi Pisma iz naroda.

li smatramo kao sveli gmanet, njegov sveti
oliko god nam naše sile dc puštaju, mi ćemo
da se dostojni polažemo svojega velikog i

 

 

1

GA imamo dobrih prijatelja, koji se od nas re razlikuju KONAVLE. Hrvatski Radiša. Prošlih dana po- &
O E ini & Beogradu održeli jedan sa: idejno, već samo u taktici. Ti naši prijatelji smatraju, podio nas je Dr. Luka Senjak, prvi osnovatelj društva ;
o RIS Bit $ da je dobro da mi radimo cvako kako radimo. Pošavši 24 namještavanje naučnika u zanat i trgovinu, a sada i
ogradskih prijatelja. Na tome smo se sastanku amj J g , :

za g. Protićem, mi smo odredili svoj put i način borbe. — generalni povjerenik istog društva, koji je kroz vrijeme
Ovi pak naši prijatelji u stranci tući će g. Pašića i gq 3 godine dana neprekidncg putovanja obišao sve
njegove trabante nutri u stranci. krajeve naše domovine, u kojima obitavaju Hrvati. Na
Kakav i koliki uspjeh mislimo da možemo imati, svom putovanju za Boku Kotorsku posjetio je i naše

da kažem i o tome koju riječ. U politici igraju ulogu kišne Konavle, da i ovdie poradi za gospodarski pre-
dvije stvari: ideje i ljudi, koji zastupaju ove ili one porod našega naroda i oko spasavanja siromašne djece.
ideje. Naša glavna misao, bratskog sporazuma i istinske = Qsim Župe Dubrovačke posjetio je Cavtat, Čilipe,
parlamentarne vladavine, već je osvojila toliko, da je Grudu, Ercegnovi, Tivat i Kotor i svuda održao pre-
ozbiljno pokolebala protivničke redove. Možemo dakle davanja i osnovao radne odbore Hrv. Radiše. Žalibože
s pouzdanjem kazati, da za nas radi vrijeme, koje je da nekoji elementi ne shvaćaju važnu zadaću ove in-
često najveći činioc. Sa svoje strane mi ćemo gledati,  stitucije, pa nastoje i ovdje da unesu politiku. Dok
da svu svoju snegu akliviramo u adu, koji smatramo poznati radićevac Bacinić svuda pravi neprilike Dr. Se-
da jedini može spasiti otadžbinu. Ako nas je sada njaku, u Cavtatu je isti bio napadnut od Srnaoca i
manji broj, to još za budućnost ne znači mnogo. Glavno Orjunaša, pak su isti ovi osujelili izbor radnog od-
je, da mi nijesmo trgovci u hramu Gospodinovome i pora, a nijedan od Hrvata nije se usudio primili se
da s njima nemamo i nećemo da imamo nikakve veze“. = povjereništva »Hrvat. Radiše«. Na isli način u Erceg-
ši SE a novom nije se moglo održavati niti predavanje, a niti

SE eon AS Dee a da se ON Za katolički dnevnik. obaviti o Do odbora, jer se nitko uslijed tero-

predsjednik vlade... AVNI 1200 : s :
ali smo mi beogradski prijatelji pokojnog S odobrenjem Episkopata preuzelo je Pijevo  Tižiranja nije usudio doći na sastanak, Od svih pak
mjesta, koja je Dr. Senjak obišao, najljepše se oda-

dan odbor od 10 članova. Ovaj cdbor ima  Drušivo u Zagrebu na sebe zadaću, da pokrene izvan- B i E S

što piije u dodir sa prijateljima u zemlji. stranački katolički ćnevnik, kakav žele i traže svi oni, zvaše Gruda i Kotor, a nadat se je, da SS druga
ije mc guće želimo da držimo jedan zbor iz kojima je iskieno na srcu dobro vjere i Crkve megju mjesta odazvati pozivu »Hrvat. Radiše« naročito vić,
lje. Polažemo mnogo ne samo na to, da će nema Hrvatima. Taj će se dnevnik meći onda pokre- gg. župnici, koji su prisustvovali predavanju Dr. Se-
rijatelji Protićevi pomoći u prvom času, na- nuti, kada se za nj skupi i prijavi dovoljan broj njaka u Čilipima. Sveta je. duznost svakog pravog
isto tako, da će nas kao čitaoci pomoći i sva = pretplatnika, koji su doista spremni unapred platiti rodoljuba, da spasava mladež od očile materijalne i
goga imena. Poći ćemo i kroz zemlju, da pretplatu. | nikada ljepše prigode, nego da baš u moralne propasti, a to je svrha i zadaća društva »Hrv.
oko zastave sve one, koji s nama jednako Tjednu kateličke štampe izmegju Božića i Nove Godine Rediše«. Đr. Senjak, koji je Božićne blagdane proveo
sjećaju. Kako se ozbiljna borba politička ne i na tome svi poradimo. Sabirimo pretplatnike za Dubrovniku, otputovao je 27. put Korčule, te će još
isliti bez organizacije, to mislimo,, da u ci- dnevnik ! U tome je riješenje ovoga problema, koji se pohoditi otoke do Splita.

lji, gdjegod ima mogućnosti počnemo osni- uskoro moia riješiti, Što: veći mar bnde sviju nas, SLANO. Vukovi na granici hercegovačkoj. Ima
: vlastite organizacije. Ova misao plaši mnoge tim će i uspjeh biti brži i sigurniji. Potanje upute godina, da se na granici hercegovačkoj i naše općine
| zvaničnoj crganizaciji. — koliko smo već do = daje Pijevo Društvo posebno svima, koji se na nj  skitaju vukovi.- U ovome listu pisali smo koliko su
li zapaziti iza to ćemo mi izvjesno u svojoj = glede dnevnika obrate. Što ne bude učinjeno u Tjednu štete počinili našemu blagu. Više smo pula molili

, da svima sredstvima organizirane borbe
rad svojeg velikog vegje. U planu je prije
ovno pokretanje njegove zastave »Radikala«.
ako Bog dade nastavili u potpunosti politiku
Protića. Njegovo moćno pero nažalost neće
šlavna snaga »Radikela«, ali »Radikal« neće
sasvim bez suradnje svojih osnivača. Iza po-
>roliča oslali su prije svega memoiti o svima
na od ujedinjenja krajem 1918. g. do dono-
ovdanskcg ustava zaključno. Onda je ostala
episka i niz dokumenata. Izmegju ostalog tu
mo g. Pašića pokojnom d.ru Milenku Vesniću,
ustavnom pitanju. Iz toga će se pisma moći
iko je g. Pašić i za centralistički i za fede-
istav i za monarhiju i za republiku: sve je
sporedno za njega, može se uredili i ovako

 

 

 

Pošvetilište M home. mjesto, po kojemu "se predstavljači kreću nema da se čovječje sposobnosti. Nu ako se dade drama s profe-
skuči na odmjeren i često preuzak proster pozornice,  sijonalnim glumcima, a-bez izrazito religijoznog obi-
a pozadina re smije da bude optička varka postignuta  lježja, ne samo što se svrha ne poslizava, nego se
(nastavak). redateljevom vještinom, nego otvorena i realna priroda, slušateljstvo od nje odvraća rastresanjem. Što više, tu
želi da reče nepristran sud o Deželićevoj u kojoj se razvijaju dramatski prizori. Ovo je, u glav- se ispoljava neizbježiva antiteza izmegju glumaca i
i režiji, ireba da se stavi na njegovo stano- nom, Deželićevo starovište, kojemu je, mislim, ostao publike, što se očito protivi jedinstvu kršćanske misli,
e glavno pitanje, odgovara li njegova zadaća vjeran, jer je rajprije iz izvrsno izabranog prvobitnog - zajedničke u onoj prigodi. Treba naprotiv da ono što
ednoga ili ČIGROCE kritičara, nego da li je on teksta izbacio. sve, što je suvišno za postignuće religi- se prikazuje doprinaša svrsi, za koju su se učesnici
je sam zamislio. Tek pošto se ovo pitanje  jozno-etičke svrhe, a iz njega uzeo samo ono, šlo joj sastali, i to jednako, i ako ne u istoj mjeri, i obzirom
dogje se do konačnog suda, treba se baviti pogoduje, pa i pojedine promjene izveo analogno svo- na publiku. i obzirom na same predstavljače; a do
pitanjem, da li je naime njegovo stanovište joj zamisli; zatim nije stvar dao u ruke profesijonal- toga vodi samo religijozna drama prikazivana od sa-
Deželić umuje ovako: Prikazivanjem se ove nim glumcima, nego samim učesnicima kongresa, koji  mih učesnika. Isto se mora reći i o mjestu prikazivanja.
maju zabavljati učesnici euharistijskog kon- su, da tako 1ečem, predstavnici cijeloga korpusa kon- Kazaliste i bilo koja dvorana ne mogu da ne uklju-
igo se ima jačati njihovo religijozno uvjere-  gresista; a napokon nije za prikazivanje odabrao ni če potrebilu iluziju, jer kućni prostor: nije, polje ni
lov kult Euharistije. Treba dakle da radnja kazalište, ni bilo kakvu dvoranu, nego nadbiskupski brdo, a oponašanje prirode nije priroda sama. Jasno
kazuje što vjemiju sliku euharistijske žitve — vrl, koji najbolje odgovara potrebitomu ambijentu. — «je pak, da ovako prikazivanje, koje bilno treba da
iačin, koji je na dohvatu svih najraznovrsnijih A sada prelazimo na drugo pitanje : jeli maime odvaja od konvencijonalnih sredstava, može da ima
lučatelja. Prama teme nemaju taj posao da njegovo stajalište ispravno. Tu treba majprije da se uspjeha daleko od pretvaranja i ishilrivanja, jer tu sve
oralni glumci, kojim je glumjenje sredstvo ustanovi, za koju se je svrhu sve radilo. Učesnike je ima da bude što je moguće prirodnije. Sve skupa uzeto
ične ambicije, a u svoje se uloge uživljavaju kongresa — ako izuzmemo one, koji su tamo došli cijenim da dovoljno opravdava ispravnost Deželićeva
o zahtijeva svrha, kojoj služe; nego pre- kao na kakav izlet, a koji su svakako u manjini i mišljenja.
a da dušom i srcem osjećaju ono, što go- koje ja ne smatram učesnicima, nego turistima — bez Nu red je da časom stanemo baš pri ovoj pri-
Odnošaj izmegju pozornice i publike nema surrnje vodila religijozna misao i neodoljiva potreba, rodnoj sceneriji, Sasvim je dobra bila ideja, da se raz-
o u kazalištu, zgodan namještaj tumača -— da je javno poštuju; nu kako ljudi nijesu angjeli bez dijeli pozornica u iri razine, gdje se s jedne na drugu
ideja i sudaca njegovih uspjeha i glumačke tijela, trebalo se je poskrbiti, da im se okrijepi ne samo prelazi prirodnim i već gotovim putem. Radnja to bez-
'mego i predstavljači i motrioci treba da duša, već i čitava zajednica duše i tijela, i to lakšim uvjetno zahtijeva i svaka bi druga priredba bila ishi-
u jednu zajedničku cjelinu, koju vodi jedna sredstvom, koji će doći kao nekakav sporedni dodatak trena. Malo nas je ovdje, koji smo to vidjeli; a za
ta svrha oplemenjivanja u religijoznom i ozbiljnom i uzvišenom radu: oko oplemenjivanja duše. one, koji nijesu vidjeli, prispodobit ću nadbiskupski
nisl. Što se pak tiče vanjštine, ona ima 1 vrt, u kojemu se je prikazivalo, s našim Gracem, gdje
O manje umjelna, a što više prirodna; je dolnja razina ona glavna aleja, koja vodi od glav-

 

i utisci nakon ljelošnjeg prikazivanja u Zagrebu.)