dr saa So a

Kriličar Lunaček u »Obzoru« br, 310. donosi
opšimi prikaz o Rašićevoj izložbi, iz kojega vadimo
slijedeće: , ... Rašica je u svojim akvarelima polučio
vanredan i apartan dojam, Gleđalac se ne može oleti
nekome japanizmu novim slikama. Svi se ti akvareli
čine u prvi mah, da su dessini za koju sliku izragjenu
na svili.“ ,U njegovim uljenim slikama boje su žarke
i tople i čitav se kraj doimlje toplo i ugodno. Zajedno
sa svojim akvarelima i uljenim slikama izložio je Ra-
šica i onih desetak litografija, što ih je okupio u po-
sebuoj mapi pod imenom »Piuje i čempresi iz Petke
i Lapada«. To su snažni crteži iigljenom, a i od njih
se nekoji dojimlju poput japanskih slika. U tim sli-
kama (sa glavnim motivom »Petke«) osobita je neka
jednostavnost, upravo surovost u crtanju. Rašica se
uopće ne obazire na detalje, neće da ih vidi, ni da
riše. Litografije, kao što ih vidimo u; mipama Marka
Rašice, jake su impresije umjetnikove. To nisu škice,
nisu ni jednostavne študije načinjene u jednu svrhu.
Te litografije hoće samo daj donesu u snažnim crtama
jedan lični dojam. To je Rašici osobito uspjelo tamo,
gdje tmastim crnim plohama crla južna vegetaciju
dubrovačke okoline“.

»Jutarnji list« 4. studenoga donosi iz pera Ci-

. hlara-Nehajeva: ,Jedna se značajna slika Rašičina
novoj izložbi zove ,Šetnica u dvorcu Gi. Rašice u
Lapadu“, i imade svu intimnost zakutaka, koji su ti
bliski, jer poznaš svaku njihovu rasvjetu i svaki njihov
. zavoj. Takova šeinica jest i cijela ova izložba, —
svagdje osjećaš srdačnost i toplinu kojom slika: gleda
svoj objekat, lagodu, vedutu, mio i sočan ton i bla-
gost mora i čempresa. A umije to i dočarati u obje
tehnike. U njegovim slikama imade svježine, čistoće,
vedrosti; sve je domaće, sve, puno zraka“. Ona slika
svoju ,Petku“ kao Japanac sveto brdo Fuji. Osnovna
. je nota užitak u harmoničkoj piirodi, užitak, koji nje-
gova boja, puna a prozirna, prosiplje i pred nas.
Akvareli su mu vanredni u točnoj observaciji, a more
na uljanim slikama imade zaista zrcalau smirenost
_ bonace“... — P.

Ljepota ? Mladenačka svježina ? Ugodna vanjština ? Sve
to možete uzdržati i time predusresti preranoj starosti jedino raci-
jonalnom njegom vašeg lica, vašeg tijela, vaše kose i zubi! Van-
redno je djelovanje već kroz 23 godina općenito omiljelih Elsa-pre-
parata za njegu ljepote: Elsa-pomada za lice i zaštitu kože (2
lončića zajedno sa zamotom i poštarinom 25 dinara), Elsa-pomada

> ža pulast huse (2 lončiće zajednu- ca megamoloi i; 1
dinara), Elsa-ljiljanov mliječni sapun za ljepotu (4 komada zajedno
sa zamotom i poštarinom 40 dinara) i 10% nađoplatka. Adresa:
ljekarnik Eugen V. Feller, Stubica Donja Elsa-trg br. 297. Hrvatska.

Pisma iz naroda.

Iz Dubrovačke okolice. Elementarne štete. Sa
svih strana naše pokrajine dolaze žalosni glasovi, da
je nevrijeme od 20. prosiuca do konca istog počinilo
mnogo štete. Na mjestima je silni vjetar (bure) izlo-
mio imuogo stabala od maslina, voćaka, te drugih
uresnih stabala. Silni snijeg, koji se kašnje zaledio,
uništio je i naše usjeve, a osobito rani bob, biž, te

Posvetilište Abrahamovo.

(Osvrt i utisci nakon ljetošnjeg prikazivanja u Zagrebu.)
(svršetak).
Prelazim na glazbeni dio drame, kojemu je auktor
— Dr. Božidar Širola, poznat i uvažen već od prije svojim
uspjelim i hvaljenim kompozicijama. Stoga, što se je
već u pregjašnjim djelima bavio starom dubrovačkom
poezijom (,Legenda o Stancu“, ,Pjesni od razlike“ i
1. d), mogao je da se u profanim partijama udube u
Vetranićev duh; a kako je izvrstan poznavalac klasi-
_ čiiog palestrininog stila, veoma ga je zgodno primi-
jenio religijoznim stranama teksta, Kriterij, koji ga je
pri tome vodio, razlaže nam on sam u članku, što je
i išao baš onih dana (21. VIII. 1923.) u listu »Der
Morgen«. Čujmo dakle, što on tu veli (prevodim s nje-
 meačkoga, i to slobodno, jer nije moguće doslovno) :
»Pri radnji pala mi je odmah i bez promišljanja na
um tehnička dioba, koje imain da se držim, Obzirom
na glavno obilježje ovog pučkog umijeća, pokušao
sam, da profane djelove hora više približim predaji
_ naše pučke glazbe, osobito pri izražavanju polupijeva
i pastirske frule pomoću dipala i dvojnica (Doppel-
flote). Pjevanje, čiji je tekst imao duhovau sadržinu,
moralo je da ima pečat plemenite horske glazbe a
capella, iz koje je najposlije postao veliki klasični
palestrinski stil. Dosta sam se mučio, da pri ovomu
— skrstavanju različitih načela stila (koje ipak treba upo-
redo smatrati kao tvorevinska načela vokalne glazbe),
uspostavim ravnovjesje, uzdržim jedinstvenost, drama-

tičaost ne. napadno, nego pravodobno naj
jelaze  ispunim zgodnim / muzikalnim a
o je dakle sam Širola razjasnio i |

sudu kompelentnih kriti

  

 

   
  

ži.

 

a.

    
   
 
   

 

 

NARODNA SVIJEST

mlade kupuse, pa i stare, da će na mjesta sveosve
propasti. U osoju propadoše i buhači, ta uzdanica
seljaka, od jake studeni. Ni žitu, gdje su vodoležine,
nije se veseliti. Uopće zelje, glavna hrana našeg se:
ljaka, propalo, pa narod praznih ruka, praznih blanaka
(hambara) viče se do dućana po živežne nafirnice,
koje za skupe novce kupuje, jec mu je nevolja. Oui,
te uz more slanuju, ne mogu da ni zaribaju, pa svak
kuka i uz vatru kuiše gladna želudeš. Potrebno bi
bilo, da se narodu priskoči u pomoć bil) novcem,
bilo javnim radnjama, ili kojim živežom na bez kamat-
nu vjeresiju. Prenite se, gospodo, što prije i pomozite
gladnome narodu.

Sa otoka Korčule. /z učiteljskih krugova. U
jednom broju vašeg cijenjexog lista »N. S.« čitalo se
je, da se je učiteljstvo grada Dubiovnika i Gruža
akupljeno na vanreduom  saslanku, izrazilo posve
nezadovoljno sa učiteljskim povjereništvom u Splilu,
te da ie isto govorilo o ocijepljenju učiteljskog povje-
reništva u Splitu, a da uznastoje ustanoviti oblastuo
uč. povjereništvo, koje će neposredno stati u savezu
sa U. J. udruženjem u Beogradu. Ta se je vijest
veoma ugodao dojmila maogih učitelja u kotaru Kor-
čulanskom, jer i mi nijesmo ništa zadovoljni radom
našeg Saveza u Splilu, koji posve samovoljno radi
po svojim hirima i stranačkim načel ma a tobože u
ime svega učiteljstva u pokrajini. I na našoj vanied-
noj skupštini u prosincu čulo se je svakojakih prigo-
vora prama radu uč. saveza u Splitu. Zato učiteljstvo
korčulanskog sreza rado očekuje pokret uč. udruženja
dubrovačkog kotara za ocijepljenje uč. povjereništva
u Splitu. Gospoda kolegi u Splitu sami su tome krivi
a svojim radom, a mi ćemo isto ostati u slozi sa
.-J. U. Beogradu. Tim će se promienuti obiik, a
svrha ostaje ista biva sloga u dobru, jer smo uvjereni
da nam je u slozi snaga i spas.

Hrvatski Radiša. Na 27. decembra pi. god. po-
hodio nas je g. Dr. L. Senjak, utemeljitelj i povjere-
nik »Hrv. Radiše iz Zagreba. Tom prigodom održao
je u »Jugoslavenskom domu« vrlo uspjelo redavanje
o ciljevima ovog našeg privrednog društva, te bio
aplaudiran od prisutnih gragjana, koji listom prioiuše
oko konstitucije i organizacije »Radišine« u Korčuli.
Izabran je radni odbor od ugledn'h| ličnosti iz svih
štaleZai, KOJI je najbolje jamstioy diče ovi rodoljabad
hrvatska organizacija naći najboljeg odaziva, u našem
grada. Za fond gradnje »Doma Hrvatskoga Radiše u
Zagrebu« skupljena je tom prigodom lijepa svota, a
skoro svi prisutni začlaniše se kao »radiše«. Čast
radnicima kao što je Dr. Senjak!

KOTOR. Crnagora se trijebi od odmetnika. Kako
je već bilo govora po novinama na 15. pr. mj. ubi-
jena su iz zasjede kod Popova kameria sela Majstora
3 žandara, a opet sutridan kod Kraguj dola opć. Tre-
šnjevo takogjer iz zasjede 4 žandara. — Dakle ne
odgovara istini ono, što su novine donosile, da ih je

savjesno držao, jer je kombinaciju narodne i predpa-
lestrinske glazbe vješto i dosljedno proveo. U gla-
vnomu je njegova kompozicija pisana za pjevanje, i
to, prama potrebi, u zboru ili solo, a mali orhestar
zračnih glazbila, koji ću kasnije spomenuti, ispunja
akorde svojim preludijima, interludijima i postludijima
ili u pojedinim slučajevima prati pjevanje. Tako, na
primjer, dva roga prikazuju dozivanje, oboe oponašaju
diple, zbor drvenih glazbila s rogovima svira ples,
što ga pastiri plešu oko vatre, a božji glas, glas
angjela i zaključnu himnu prati zbor limenih glazbila.
A nijesu aukloru oteščavale rad samo one poteškoće,
koje sam maglasuje u svojemu razlaganju, nego je
morao još da-se bori i sa osobitom akustikom otvo-
rena prostora i sa nejednakom sposobnošću pjevača.
Po sudu muzikalnih kriličara pjevačke su tačke sve
dobro uspjele i teško je jednoj ili drugoj dati pre-
dnost. Narodai je karakter pretežno istaknut u zboru
žetelica, u prvom nastupu pastira i u plesovima, a
umjetna glazba prama duhu svojega doba prevlagjuje
u molitvi prije počinka i u veličanstvenoj zaključnoj
himni. Varedno je snažan efekat u glasu božjemu i
glasu angjela, a Sarina je tužaljka (praćena engleskim
rogom) pravi biser, Kritičar zagrebačke  muzikalne
smotre »Svela Cec'lija« zaključuje svoju kritiku ovim
riječima : ,Ova kompozicija vrijedna je tekovina naše
glazbene literature, do sada jedina ove vrsie, i zavri-
jegjuje da bude ponovno, eventiralno na način orato-
rija, izvedena i u koncertnoj dvorani.“ >
Pjevača je i pjevačica“ (naznačenih u programu)

sve a bilo 141, od kojih 43 prva soprana, 13 drugih .'

   

    

   
  

Še: 13 prvih alta, 16.
drugih tet a 15 drugih basa.
bariton. Sedam

ugih alta, 15 prvih tenora, .

Br. 5: a

poginulo 11. — Na lo se je digla potjeta za odme- O
tniciita i na 28. decembra opkolili su ili u kući (hany) i

Marlta Draškovića samo 4 kilometra daleko od Ni-
kšića. Borba je trajala pucanje od 8 do 10 sati, ali
bez uspjeha. Na to su Dombardovali topovima kuću
i poubijsli 11 odmetiika izmegin kojih i glasovite :
Savu Raspopovića i Muja Baševića, koji su bili uci-
jenjeni svaki po 100.000 Din. Osiala devetorica bili
su ucijenjeni sa 30.000 Din. U borbi su poginuli i 2
žandara, a raujena su 2 omladinca, jer su potjeru
organizovali žandari, vojska i omladitici. Još bi ostali
od glasovitih odmetnika neki sušičavi Nikčević i Laki-
čević, ucijenjčni oba po 100.000. Din. na glavu. Ovi
se sakrivaju po kućama ali poslije goinjeg uspjeha 1
njima će odzvoniti, jer je sada jasno i očito ono, što
je i prije bilo poznato, da samo pučanstvo krije odme-
tnike, a javni je glais po Nikšića, da se neka gospoda
policijski činovnici sastaju s njima po krčmama u
samoj varoši. Jataci su gori od odmetaika, jer da
nema jataka, koji ih brane i skrivaju, odmetnici se
ne bi mogli održati u ovo zimsko doba. Ovaj doga-
gjaj to svakomu dokazuje! — Žalosna a i strašna
je statistika poginulih žandara i nevinih vojnika od
prevrata do da1as. A zaštv? Zato što više svoju du-
žnost, a drugi ih odmetvicima odavaju i nevine iz
zasjede kukavički dočekuju ! Kako znađu njihove pute ?
Jataci im kažu ! Trebalo bi, da se obezbjedi saobraćaj
i život gragjana u Crnoj Gori. — M. Pi

Pločice (Konavle). Ovdašnji komandir ia žandar-
skoj stinici ima svog poganog psa, koji je do soda
ugrizao više osoba, jer kao da sam komandir uči tog
psa, da za djecom trči te om u tome kao da uživa,
Narod se i straši proći pokraj stanice, gdje je glavni
prolaz, da ta mahnita živolinja ne ugrize. Usprkos svim
naredbama i oglasima, taj pas i dandanas ide naokolo
po selu slobodno, Ovo neka je va zuanje nadležvim
faktorima.

BUDVA, 7 Don Marko Vučković, kanonik i župnik-
dekan u Kotoru, preminuo je ovdje na 22. decembra
u 83, god. života. Kad je prošlog mjeseca teško obolio,
sklonuo se je kod svoje braće u svoje rodno mjeslo
Budvu. Glas o njegovoj smrti ražalostio je svakoga,
koji ga je samo poznavao. To ja bio pravi svećenik
_i_rodoljub, Koliko, je štovanja i ljubavi uživao se;
je najbolje pokazalo prigodom njegova sprovoda u
Budvi, kao i prigodom svečanih zadušnica u Koloru.
Cijela Budva upravo se je natjecala, da iskaže što
ljepšu zadnju počast vrlom svome i zašlužnom sinu.
Vječna mu slava i uspomena u narodu, a rajska slava

na nebesima |
se dobiva u ljekarni u Gružu.

MO BII rešenja oći

Traži se rječnik englesko-hrvatski za kupiti.
Obratiti se na upravu ovog lista.

teka za jelo neka uzima ,lron“ sredsivo
proti slabokrvnosti i blijedičavosti koje

je samo govorilo, a nije pjevalo (= Abraham, Sara,
Izak, pastir, starac sluga, djevojka i dječak).

Statista je (ili da se po starogrčku izrazim xog4
uećowna) bilo preko stotine tako, da se ukupni broj
predstavljača obio računa 250.

Ne upuštam se u donašanje kritike ie goleme
skupne mase pjevača i predstavljača. Pojedini su im
kritičari. nabrojili nekoliko nedostataka, nu i oni su
sami preko toga prešli, uzevši u obzir njihov težak
posao, a i prilike, koje su nepovoljno utjecale. Tako,

= ne primjer, ne treba da čovjek bude glazbeni auktoritet,
a da uvidi, da se tlačna intonacija i savršen akord
glisova niti s najboljim pjevačima ne dađe postići,
kad su pojedine njihove grupe jedna od druge uda-

ljene po jednu stotinu melara, a svaka pojedina opet .

toliko, ili i više, od orhestra i dirigenta. Što se tiče
E 3 : : koi : y
predstavljača recitatora, treba uzeti u obzir, da im je
zadaća bila kud i kamo teža nego bi bila profesijo-
nistima, jer nikakva kazališna rulina ne dostaje ondje,
gdje ljudi moraju ne samo da glume, nego — po
riječima prologa — ,Boga slave“ |

Puhalački se je orhestar sastojao 'od 19 svirača,
koji su ovako bili rasporegjeni: 2 prva fagota, 2 prva
klarineta, jedan prvi oboa, 1 drugi oboe, jedna prva

frula, jedna druga frula, po jedna trublja prva, druga :

i treća, po jedan rog prvi, drugi, treći i četvrti, po
jedna pozauna prva, druga i treća i jedna prva tuba.

Drama se je prikazivala samo 5 puta, biva 17,

18., 19., 20. i 24. Kolovoza ove godine. Prvoj su
predstavi prisustvovali papinski nuncij, cijeli episkopat,

više svećenstvo i počasni gosti. Suvišno je i isticati,

da je jagma za ulaznicima svaki put bila vanredno
velika i da je usprkos nepreglednom broju mjesta za
sjedanje silno mnoštvo moralo da Me nogai
,, Masama će slušateljstva. one predstave ostati
neizbrisivoj uspomeni; a svi oni, koji nijesu dospj
da im učestvuju, izgubili su bez \sumnje mnogo.

 

 

  
 

#

 

note žalite Oro RANA:

=

JEO ii