SO EEK TIL — AR Poštarina LR Ta mmmni. L Sitaa plaćena u gotovu. arodn DUBROVNIK 15. januara 1924. Svijes % Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno. PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare. Protiv režima. Zbog božićnih praznika prekinut je rad parla- menta, pa je zapela i akcija oko stvaranja parlamentar- nog cpozicijonog bloka. Nesnosljivost današnjeg režima ipak ragja tolikom reakcijom, da akcila oko obaranja radikalske vlade ne zamire, Unutar same radikalne stranke nije sve zadovoljno metodama sadašnje vladavire. Uz pristalice pok. Stojana Protića, koji su se odavna raskrstili s Pašićevim poli- tičkim kursom, javljaju se i drugi radikalski glasovi. Tu je u prvom redu akcija poslanika' Rankovića. Ovaj vogia seljaka, radikalskih poslanika stao je već pred neko vrijeme da napada pojedine stranačke prvake i iznaša njihove prljave afere. Nije mu nakana, da ci- jepa radikalnu stranku, već da onemogući one majko- rumpiranije elemente u stranci, koji svojim prljavim aferama najviše škode njezinom ugledu. 1 ova akcija može barem nešto da doprinese pročišćenju današnje teške atmosfere. Radikalna je stranka i kod nas po- stala utočištem ljudi, koji na temelju svoje stranačke pripadnosti dolaze s dna na površinu. Iza Rankovića, koji je pokrenuo i svoj list »Smotru«, vele, stoje i neki drugi radikalski prvaci. Megju ostalim se spomi- nju N. Perić i Li. Jovanović. Mora da imade jako za- legje, kad mu je uspjelo oborili. dr. Jankovića i dr. Markovića. Ljublianski list »Sloverec« piše, da mjero- davni krugovi simpatično gledaju ma akciju Rankovi- čeve »Smofre«, kao što im jel simpatično i gledište Ljube Jovanovića naspram Hrvata i Slovenaca. Iznašajući političke pokušaje oko sregjivanja prilika kod nas, vrijedno je istaknuti pokremuće lista »Odjek«. List izdaje ono krilo demokratske stranke, što se kupi oko Ljube Davidovića, koji je u poslje- dnje vrijeme živo redio oko stvaranja opozicijonalnog bloka u parlameniu. Već se više vremena govori o rascijepu u demokratskoj stranci, jer su opreke megju Davidovićem i Pribićevićem tako zaoštrile, da teško mogu ostati zajedno. I doista je Pribićević dao ostavkn na mjesto u glavnem odboru stranke te u raznim pri- godama napadao Davidovića. S interesom se očekivao zbor demokratske stranke, koji se održao u oči stare godine u Zagrebu, Kao govornici nastupili su Svetozar Pribičević i Voja Marinković. Pribićević se je u jednom dosta slabom nedosljednom govoru naprije odrekao svoje teorije da izmegju Hrvata i Srba ne može biti sporazumijevanja. Teška bi srca pristao i na opozicijonalni blok s drom Korošćem i Spahom, kad bi mu taj hlok donio vlast. No najvolio bi koaliciju s radikalima. _Voja Marinković je na zboru iznio svoj nacrt o širokim samoupravama. Treba istaknuti ća je Mar'nković bio do sada u najužim vezama sa Pribićevićem. U načelu nije Marirković protiv revizije ustava, ali se njegov nacrt dade i unutar sadašnjeg ustava povesti. U svom govoru je istak- 1uo, kako u parlaimentarnoj državi ne vlada for- malna većina, već se parlamentarna vlada njome služi ek u krajnjoj potrebi. Time je on najjače osudio svoju stranku, koja je pomogla nametnuti Hrvatima ustav i tupljenom a ipak neznatnom većinom. Pribićevićje ,u načelu“ fakogjer prihvatio Marinkovićev nacrt, ali vjerni umač njegovih misli Krsta Cicvarić oštro napada Marinkovića te veli, da se parlamentarizmom ova iržava ne može konsolidirati, pa traži — diktaturu. Sa hrvatske se strane takogjer javlja nastojanje za jednu realniju politiku. Hrvatska je inteligencija, iapose zajedničarska, nezadovoljna s Radićevom politikom. To je nezadovoljstvo izbilo i prigodom )\pćinskih izbora u Osijeku. Dio seljaštva takogjer nije 'adovoljan. Jedan komunikej, koji je ovih dana obje- odanjen u ,Slobodnom domu“ daje razumijeti, da je Radić spreman promijeniti svoju taktiku. Radić je, eli, došao iz Londona u Beč, da još jednom ozbiljno pokuša sporazum s onim Srbima političarima, koji ivigjaju da se Hrvatima neda vladati silom, Moglo bi ge do sporazuma s demokratima, ako izbace Pribi- eića, a pristanu uz Davidovića. Zajednička bi zadaća ila\da se sruši čisto srpska Pašićeva vlada, a mjesto e dogje srpsko+hrvatska-slovenačka vlada, koja bina Izlazi svakog Utornika. Pojedini broj 1:50 Din. prolijeće provela izbore sa programom sporazuma izmegju Hrvata i Srba, te poštivanja narodne volje, kako se na izborima pokaže. Ovaj komunikej, koji bez dvojbe potječe cd Radića sadrži nešto odregjencg, pak nije isključeno, da je ovaj prijedlog dores:n na temelju dogovora izmegju Radića i predstavnika oncg dijela opozicije, koji nastoji već duže vremena da stvori jedan blok, kcji će biti u stanju srušiti ovaj režim mržnje i zavesti politiku ljubavi. Izjava Dr. Korošca. Urednik Maribcrske »Straže« intervijuisao je Dr. Korošca, kad je ovaj iz Ljubljane prošlih dona došao u Maribor. Megju njima poveo se je ovaj razgovor: Jeste li se sastali u Beču sa Radićem, kako tvrdi većina srpskih, hrvatskih i slovenskih listova ? Uopće u Beču nijesam bio. Uistinu mislio sam ići u Beč i u tu sam svrhu dobio još prije Božića sve potrebite putne isprave od maše i austrijske sirare. Radi toga je, mislim, i nastala vijest, da sam otišao u Beč. Ali sam svoje nacrte morao promijeniti i (tako sam ostao u Sloveniji, Što to znači ? Ili Vam se je zabranjivalo puto- vati u Beč, da se ne bi sastali sa Radićem ? Nipošto ! Vlada se nije ni najmanje u to mješala nego neka druga ,viša sila“. Otvoreno ću Vam kazati, da ne bi bilo daljnih ugibanja. Namjeravao sam otići u Beč, da se u nekom sanatcriju podvržem csobitom liječenju. Ali kad sem dobio prospekt u ruke, vidio sam, da bi liječenie stajalo dnevno oko 700 Dinara. Tolikom svotom ja nijestrm mogao raspolagati, uza sve to, što su moji ,prijatelji“ tako dobri, i što su mi u vrijeme svakih izbora veiikodušno poklanjali lijepu svotu milijuna. Eto! Sada Vam je jasna misterijoznost moga putovanja i neputovanja u Beč. Pak zar ne bi ste pošli u Beč, da se sastanete sa Radićem ? Želju, da se sastanemo, nije izrekla niti Radićeva niti naša strenka. U ostalom, ja znam samo iz listova, da se Radić nalazi u Beču. Drugih vijesti o tomu nijesam dobio ni iz Biča ni iz Zagreba. Zar više uopče ne držite vezu sa Radićevom strankom ? Držimo !. Naši se odnošaji sa Zagrebom nijesu ni najmanje promijenili. Ako se ja zadnje mjesece nijesam oglasivao u Zagrebu, bila je kriva samo moja bolest. Pak se uostalom nije ni dogodilo ništa, da bi se bilo potrebno sastajati. Takozvani ,federalistički blok“ i naprijed postoji, Kakovi su Vaši odnošaji sa ,opozicijonalnim“ blokom i vladom ? Najprije o našem odnošaju sa vladom. Mi smo proti njoj prije kao i sada u. opoziciji. Što se preko toga o nama govori, nije ništa drugo nego ili prazno ili zlobno govorkanje, čemu mi nijesmo kr'vi, nego brbljavi i pakosni ljudi. Sa opozicijom smo, što se samo po sebi razumi, u dobrim odnošajima, samo su zemljoradnici malo prevriljivi. To su uopće čudni ljudi. Na jednoj slrani rado bi bili blizu boljševizma, a na drugoj su strani reakcijonarci najstarijega kova. Opozicijonalni blok postoji sada samo ad hoc. Nije isključeno da se osnuje opozicijonalni blok s traja- njem do konca novih izbora. Preko toga, za eventu- alnu novu vladu, blok je samo onda moguć, ako se sve opozicijonalne stranke dobro preorjentiraju. U de- mokratskoj stranci stvar ide naprijed. Što je onda sa radikalnom strankom 2 Zar tamo nema preokreta ? Po Protićevoj smiti izgleda, kako da bi radikalna stranka napustila svaku misao na drukčije uregjenje države, nego kako je predvigja vidovdanski ustav. Već u zadnji čas dolaze i iz toga tabora povoljniji glasovi. Megjutim Vam je poznato, da u demokrat- skom i radikalnom klubu postoje velike poteškoće, koje su najveća zapreka, da se nutrnja politička situ- acija ne može razbistriti. Zato mi se ne čini čudno, da dolaze ljudi do bizarnih nacrta, kaon. pr. da treba Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorni urednik A. FI&. — Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju. — Vlasništvo Odbora ,Narodne Svijesti“. — situaciju bombama i diktaturom raščistiti, Svi želimo izići iz te nutrnje političke stagn-cije, svi vidimo, da treba stvoriti nešto boljega nego je vidovdanski ustav, a ipak ne ide dosta hitro. Razvoj je spor, a želje su hitre i nestrpljive. + Nadate li se autonomiji? Uvjeren sam, da će doći, ako narod ustraje. Ako ue, onda je dobro, da se pripravimo na put u nje- mačke rudnike i američke fabrike. Svoju sudbinu i budućnost ima narod sam u rukama. Ako hoće auto- nomiju, ići će s nama, ako pak ne hoće, nek je uklesa u slovenske filijalke srpskih radikala, demokrata i zemljoradnika, Naša Općina i Tramvaj. Prošle godine obdržara je glavna skupština akci- jonera našeg tramvaja sa malim brojem akcijonera, jer se poziv na skupštinu nije uvrstio u mjesne novine, kao što je bio običaj. Stoga je na lanjskoj skupštini prodro predlog, po kome g. Bona, kao član uprave tramvaja, dobiva nagradu sa taksom na nagrade za g. 1923 od K 500.000 (pet st& hiljada), a uprava tramvaja ima takogjer nagradu (tantieme) oko K 100.000. Bila je glasovana ta nagrada g. Boni, jer su na skup- štini imali većinu glasova Srpska Banka i Općina. Srpsku je Banku zastupao g. Minček, a Općinu g. komesar. Gosp. Minček glasanjem za nagradu nije štitio interese zavoda, nego nanio štete beančinim akcijo- nerima K 75.000, te će banka primiti toliko manje dividende u god. 1923. radi davanja nagrade. Općina pak sa tim što nije htjela prepriječiii zagradu, glasu- jući za protupredlog, nanijela je štete svojim općina- rima K 100,000. Na svaku akciju dolazi K 500, tako da su svi alrcijoneri nehotice dali zagrade Boni K 500 po akciji, a sami primili dividende u g. 1922 K 100 po akcijil! Ovo se samo kod nas može dogoditi! Ali dosta je više 1... Mi cijenimo, kad bi uprava srpske Banke upitala svoje akcijonere, a općina svoje općinare, da bi si- gurno dobili negativan odgovor, jer nikako nije oprav- dana magrađa od K 500.000 na godinu, kad sami akcijoneri primaju samo K 100.000. Tim manje što g. Bena čini samo ono, što bi imala činiti uprava. Tramvaj bi funkcionisao i bez g. Bone sa samem upravom (ima u upravi 5 članova) i sa upraviteljem prometa, kako što je radio, kada je g. Bona bio odsu- tan, ne dana nego godina. Ali g. Bona će kazati u svome izvještaju, kako tramvaj izvrsno ,rendi“, I kada bi bilo tako, to opet nebi bila njegova zasluga, nego okolnost, da javnost ima potrebu od tramvaja. Ali što je tramvaj dao u g. 1922.? Dao je kako smo već kazali, samo K 100 po akciji: dividende, što čini pred- ratnu K 1!/e, dočim prije rata davao je K 30 po akciji, što bi danas značilo K 1.800— Ipak ima ljudi koji pričaju uspjehe! Bilo kako bilo ne smije nagrada biti veća no dividenda, ni veća no famtiema. Ako pak Općina i Srpska banka žele davati nagrade svome prijatelju, neka to ne čine na štetu ostalih akcijenera. Općina i Srpska banka imade tek 33% od sveukupnih akcija i mogu da majoriziraju samo zato što u nas veliki dio akcijonera ne ide na skupštine, neki jer ne znadu dan, a drugi jer ne mogu da snose neke stvari, Ali to majoriziranje ne smije biti. Ovo iznašamo na javu, eda Općina na došastoj skupštini tramvaja spriječi davanje meopravdanih na- grada. To je njezina dužnost — a može ako hoće — a gragjanstvo će joj biti zahvalno. Čekamo. Nekoliko akcijonera. Ljudi koji misle znadu da njegovana zdrava koža služi zdravlju i čini manje osjetljivim prema prehladama. Za pravu tje« lesnu njegu prokušana su kroz 25 godina obljubljena prava nje- govala ljepote: ljekarnika Fellera: Elsa-pomada za lice i zaštitu kože (2 lončića zajedno sa zamotom i poštarinom 25 dinara), Elsa- pomada za Poe kose (2 lončića zajedno sa zamotom i poštarinom 25 dinara), Elsa-ljiljanov mliječni sapun ;(4 komada sa zamotom i poštarinom 40 dinara), najjača Elsa-kolonjska vodica 15 dinara, Elsa- voda za usta 12 dinara, Elsa-žesta za kosu 25 dinara, Elsa-ljilja- novo mlijeko 10 dinara i svi ostali Elsa-preparati vrše svoju dužnost ! Adresa: ljekarnik Eugea V. Feller, Stubica Donja Elsa-trg br. 297. Hrvatska. g