djelo izradio profesor beogradskog univerziteta dr. Vla-
mir Gorović, a izdaje ga »Narodno Djelo«, koje stoji
od naročitim protektoratom vlade. Taj Ćorović bio
za vrijeme dugo i u Zagrebu, i ovdje se rastapao
prenemažući se od silne ljubavi za iskreno narodno
jedinstvo i za — Jugoslovenstvo. Ušao je i u Narodno
Vi eće megju predstavnicima Bosne i Hercegovine, a
datle u Privremeno Narodno Predstavništvo. Bio je
“član demokratske stranke, vjerni poklonik Sv. Pribićevića
i u početku urednik glavnog organa stranke »Demo-
kratije«. Sad evo javno ispovijeda, da je sve ono njegovo
 Jugoslovenstvo bilo prosta laž i prevara, i on se iščahurio
kao ljuti Velikosrbin, ravan »Balkanu«, »Tribuni« i
sličuima. Megjutim ova odvratna felonija toga Ćorovića
> može biti stvar njegova lična, stvar njegova karaktera,
morala i — štreberstva ! Ali je nečuven škandal da je
ministar unutrašnjih poslova posebnim raspisom pozvao
sve općine u državi da šire i kupuju ovo djelo. Sličae
su naredbe u svom resoru izdali ministri prosvjete i
vjere. Tako vlada službeno širi velikosrpsku propagandu
- i raspaljuje još veću mržnju u narodu. Ona još ide i
. dalje, pa svima općinama, dakle i hrvatskim i sloven-
skim, zlopotrebom svoje vlasti nalaže da šire velikosrpsku
. misao. I onda još ta gospoda imaju obraza zgražati
se, što ovako tumačeno narodno jedinstvo izaziva re-
akciju, i što se općine odupiru ovakim naredbama.“

(Ne čudimo se nimalo. Ovo je onaj isti VI. ae
vić, porijeklom hercegovac, koji je g. 1914, u jednom pismu
na pok. Skerlića, vatreno zagovarao, da se u književnosti
napusti hercegovačko narječje, narječje Vuka i Daničića,
a prihvati istočna ekavština, kojom se govorii piše u
Beogradu, jer da Beogradu pripada ,duhovno vod-
stvo“, pa da se mi svi moramo okretati oko Beo-
grada kao planeti oko sunca“ : u jednu riječ, da mi
svi imamo prihvatiti bugarski izgovor zato što ga je
Beograd prihvatio, ne vodeći o ostalim Srbima nikakva
računa! (Primj. Uredništva ,Nar. Svijesti“),

 

 

' Prospekt je
Velika Srbija:

NARODNA SVIJEST 1.

 

  

naroda.

a Mijeta. Obalna Plovi
no poslao skup Mljeća
tiv slabe sveze »Obal

aši vapaji i prosvjedi putem novina, utaman
se je mjesna Općina potrudila Sreskom Poglavarstvu
a veliki Župan osobno intervenirao kod Uprave »Obalne«
sve je uzalud bilo. Mi neznamo, što seto misli s nama,
nitko se pa nitko ne zauzimlje, a ipak je tu dvije
tisuće naroda. zanemareno. Izvoz je naših domaćih
proizvoda strahovito zaostao. Narod, koji ima hitnu
potrebu da ide u Dubrovnik osobito u slučajevima
teških bolesti, ne može nikako, nego je primoran ostati
u svojoj kući i podleći bolesti, dočim bi se bio lako
spasio, da mu je bio moguć pristup u Dubrovniku.
Službenim osobama nemoguće je redovito uredovati,
jer spisi ili leže po 15 do 20 dana na jednoj ili dru-
goj pošli ili nestanu tragom bez obzira, pa im sta-
rješine .pospješno traže odgovor na spis a odgovor je
već otkada upućen. Više se puta dogagja, da prije
dogju pisma iz Amerike nego iz Dubrovnika, ovo
nije pretjerano rečeno. Islina, slaba su zimska vremena
pa je gdegod nemoguć pristup parobroda u luku
Sovru, ali bi se zato Uprava »Obaine« mogla pobri-
nuti, da za onaj nemogući dolazak nadoknadi drugim
danom u sedmici a ne pušlat Mljet i za 20 dana bez
pošte i bez saobraćaja sa svijetom. Zato ponovno, ali
još jače dižemo glas, da gospoda oko Uprave »Obalite«
ispune svoju dužnost prema. našem otoku, obskrbivši
ga boljom i sigurnijom svezom. — Skup Mlječana.

Babinopolje (Mijet.) Popravak Matice. Upravo
na dan prošlog Božića inaugurirao se je dovršeni
popravak naše stare Matice. Otkad god postoji crkva,
ja mislim da se nije popravljala. Zato više nije ni
izgledala kano hram živog Boga. Nalazila se je uprav
u posve: irošnom stanju, tako da je prijetila pogibao,
da na više mjesta padne, osobito da se posvema
sruši njezin trijem. Nije baš nemarnost naroda tomu
kriva, nego više nesloga, da se. sagradi nova Matica,
koja je mjestu neophodno potrebita radi malenog prostora
stare, radi brojnog pučanstva i radi njezinog slabog
i po zdravlje ubitačnog položaja. Radi nesporazuma

   
  
   

Pg je. uvi š je

 

 

  
 
  
  

se unaprijed

ko zapu ivšeg He Don

Iva Grbića
'narod se je br i
mim, nešto radom i svojim doprinosima uspjelo se
je, da se je pristojno i koliko se to dolikuje kući
Božjoj restaurira, Sada je narod uprav odahnuo, videći
skoro novu svoju Maticu, i zato nekim boljim i vese-
lijim raspoloženjem dolazi, da se u njoj pomoli svojem
Bogu i da prisustvuje uzvišenim obredima naše svete
vjere. Ali, sve da se je ovu staru Maticu i zlatom
obložilo, ci neznam kako restauriralo, ipak je našem
selu neophodno potrebito nova crkva i to u samom
selu a ne kao stara koja je znatno udaljena od mjesta
i vrlo malenog prostora. Dao Bog, da se i za ovu
ideju toplo izagrije narod, i da se još više zauzme i
Dratski složi, prebrdivši sve poteškoće, da se ispuni
davna želja gradnja nove Matice, koja će pokazati
ne samo živo vjersko osvjedočenje naroda, njegovu
nepokolebivu vjeru, nego i divni primjer megjusobne
bratske ljubavi, sloge i požrtvovnosti, — Mljećanin.

STON. Sjednice vlasnika zgrade , Hrvatshi Dom“.
Otrag dana bila je sjednica vlasnika zgrade, u kojoj
je današnja Čitaonica. Ta zgrada bila je sagragjena
od akcionera. naročito za Hrvatsku Čitaonica, te se je
bilo odmah u njenu začetku ustanovilo, da zgrada.
ima nosili ime »Hirva!ski Dom« i služiti jedino za
Hrvatsku stonjsku čitaonicu. U tu je svrhu pri gradnji
bila postavljena ploča na vrh pročelinog zida, gdje se.
je imao postaviti rečeni natpis. Taj natpis nije bio
postavljen, pa akcioneri ove dane odlučiše, da se po- |
stavi na zgradu natpis »Hrvatski Dom« i da se u |
svečane dane i u svakoj zgodi vije hrvatsica zaslava.
Odlučeno, učinjeno. Danas se na zgradi vije hrvatska |
zaslava, a velikim slovima na odregjenom mjestu stoji |
napisano: ,Hivatski Dom“. Mjesni radikali, da iskoče |
iz kože, protestiraju, galame, al sve u aman. U zaradi |
se u toliko pjeva:

Mi smo braćo hrvatskog — sinci plemena,

Ne ćemo se dakle tog — stidit imena !

kućno sredstvo proti e

[akone Maple šećio sreseć" ori boli

bave, dobivaju se uz originalnu cijenu uljekarni u Gružu. |

 

već preko 60 god. obljubljeno |

 

a I

 

 

* akcionarno_ društvo

za saobraćaj putnika i turista u kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca |
ZASTUPSTVO U DUBROVNIKU.

U gradskoj biljetarnici ,PUTNIK 5“

Placa Kralja Petra. Telefon 85.

======m======——

prodavaju se putničke karte za sve željezničke vozove.

Biljetarnica je otvorena od 8 do 12 i od 15 do |9 sati,
nedjelju i svetačne dane samo od 9 do Il sati.

 

 

Biljetarnice ,PUTNIKA“ postoje još u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani i u Sarajevu.

Tourist-Oifice