am dopusti pucanje sa »Peskarije«. vori pulferiera. Vlaha u 6 sata i preko običnih "Popodne uoči sv. Vlaha, dvojicu u sakristiji sa naročitim blagoslovljenim kola- štovatelj sv. Vlaha. Petrović, Bokelj. Obadvojica: ovih kafedžija su pokojni. nije bilo vatrometa. sv. Vlaha i na dan svečev. Jedna od najbriljantnijih zabava svetkovine bila je isključiva župska igranka u večer 3. iebruara u Bon- običavalo riječima: Veglione Nazionale. U njoj naši — dragi Župljani i Konavljani opet sjajno dokazaše sta- tinsku pitomost, uglagjenost i skladnost, Udarao je u lijericu stari Lingjo. Svi stranci, koji su ono veče po- sjetili pozorište, nijesu znali čemu da se više dive ili _krasoti narodnih nošnja. i bjeloći rublja ili ljubaznosti _ ženskinja i pitomosti i skladnosti uprav gospodskog ponašanja naših seljana i seljančica. Naše godine vrijeme bijaše lijepo, sve vedro, ali strašna zima, tako da od mnoštva barjaka, koji bi bili došli, nije ih bilo nego samo trinaest ubrajajući megju njih i gradske, U jutro u 7 sati ma sv. Vlaha, pošto je bio pukao konopčić, na kojemu barjak bijaše privezan, _ trebalo je izvaditi iz svoje rupe katarku i položiti je, da se uredi konop, te ona opet bi podignuta. Jednu novost uvedosmo mi dvojica one 1874. g., /u sebi neznatnu, ali koja je ciljala na iskaz narodnog osjećanja, Prijašnjih godina veliki barjak sv. Vlaha (standć) okitio bi se maslinovom granom urešenom sa kozarom. Mi naprotiv, za prvi put ukrasismo vih barjaka bujnom kitom naših narodnih triju boja sa- stavljenu vrpcama. To je bila donekle smionost, jer prije bila u izborima izgubila općinsku upravu, bijaše još vrlo borbena u Dubrovniku, a još više u ostaloj Dalmaciji; ona je progonila narodne ljude i iz petnih žila ometala širenje narodnog duha i stavljala mu svuda zapreke; kako što je radila u stvari, koju ćemo sad napomenuti i u koju smo mi dvojica na različit na- čin učestvovala, Dubrovačka gimnazija priredi uprav prije pedeset godina u Bondinu pozorištu 31. januara 1874. prvi bal-parć na korist Zaklade »Gundulić« za siromašne i zaslužne gimnazijalce. Tako i gimnazija može ove go- dine slaviti 50. obljetnicu prvog svog bal-parća i milo nam je što se govori, da se u tu svrhu kani davati »Suton« Vojnovićev u ime te proslave. Stariji po go- dinama festanjuo bio je član zakladine uprave, a mlagji učesivovao je sa očevom faimiljom u igranku i zabi- lježio je u svojim uspomenama svoje i tugje mnijenje o njenu uspjehu riječima : Bal-parć vrlo briljantno ispao. Igranku je otvorio valcerom sa gospogjom Teo- DUBROVAČKA TRGOVAČKA BANKA — DUBROVNIK Novčani ulozi : Obavlja = sve bankovne poslove biskup Monsinjor ; g kotara dvorski savjetnik "Pavo Rešetar, načelnik je bio Rafo grof Pozza, gjeneral u Dubrovniku Stjepan baron Jovanović, a rektor hrama sv. VR u gradu kanonik don Paše siarije doba svaki trgovački brod plovio je po elome moru oboružan sa puškama i sa dajbudi ; te smo otišli u gjenerala Jovanovića, On nam od- Možete slobodno, samo da nije blizu kakva _ Tobdžije su bili naši dragi gragjani, Dubrovčani, koje je ipak trebalo gledati, da budu na svome mjestu, nada- sve na uranku, a s Peskarije se pucalo prvi put pod = austrijskim režimom. Pucalo se na uranak na dan sv. raznih .momenata vetkovine. Svetkovina je tekla onda, kako i sada po prilici, te bilo i tombule, ali sve uz veliku štednju. kad smo dopratili gradske redgradske barjake pred crkvu dubrovačkog zaštit- nika, kanonik Dum Paše, pun radosti posluži nas ićima i smokvama i drugim malim gjakonijama i žmulićem. Pokojni Dum Paše bio je veoma zaneseni "Dubrovačku muziku, koja je razveselila svetko- vinu, poslužismo bijelom kafiom jedamput u kafani na Pilama, onda Jaka Bitimiše, sada »Dubravci«, a jedamput u općinskoj kafani u gradu, koju je onda vodio Luka Rasvjeta je bila uoči sv. Vlaha i na sv. Vlaha, ali Crkva svečeva bila je puna pri \grličanju, pa naravno i mi festanjuli grličali se i uoči dinom pozorištu oglašena talijanski, kako se onda | Confitebor Tibi Damine ; dorom Jovanović, suprugom gjeneralovom, gimnazija- lac Keko Rendić, sin Nikole pl. Rendića, ondašnjeg kotarskog poglavara u Kotoru, a poslije u Dubrovniku. Nastajnih godina ovaj gjački bal postade najelitniji od sviju u Dubrovniku. Ali i povijest ovoga bala i zaklade »Gundulić« nadovezuje se sa borbom prijašnje autonomaške stranke, koja je gledala vrlo krivim okom gimnaziju i zakladu. Prvi poticaj za utemeljenje zaklade »Gundulić« dade ovaj stariji [estanjuo predlažući avgusta 1872, da se stvori zaklada, te tada svi članovi učiteljskog zbora dadu po jedan iznos kao prvi fond za zakladu. Ali malo zatim bi premješten gimnazijalni direktor Ivčević, a kad dogje novi upravnik Josip Peričić, on zajedno sa starijim festanjulom izradi statut za zakladu »Gun- dulić«, predloži ga na odobrenje učiteljskom zboru i kad statut bi odobren od nadležne političke vlasti, za- poče djelovanje zaklade. Tada za poklade 1873. bila je gimnazija naumila, da priredi akademiju u Bondinu pozorištu na korist zaklade i zamolila nekoliko gospode i gospogjica, da aktivno sudjeluju. Rad oko zaklade imagjaše direktnu svrhu pomaganja gjaka i učvrštenje našeg jezika kao nastavnog, a kao posljedicu pomnoženje broja učenika, jer šk. g. 1868-9 bijaše uveden u gimnaziju naš jezik kao nastavni, le od godine do godine dopiraše po u viši razred, Ali sve druge gimnazije u Dalmaciji ima- gjahu još talijanski kao nastavni jezik, te protivna stranka u Dubrovniku i broj učenika u Dubrovniku bio je na svrhu jedne školske godine spao na imanje od stotine. Kad 1873. g. učiteljski zbor bijaše već angažovao učesnike u akademiju na korist zaklade, jedan od naj- uvaženijih prvaka stare autonomaške stranke odvrati neke gospogjice od aktivnog sudjelovanja i pogje mu za rukom, da one godine omete akademiju. Ali 1874 g. gimnazijalni učiteljski zbor odluči da ostavi na stranu misao akademije, a da priredi bal-parč i postigne bri- ljantan uspjeh, kako smo prije rekli, koji se ponav- ljao svake godine. Tako i zbog postojanja zaklade i zbog drugih povoljnih prilika broj se učenika u malo godina podiže na više od 300 (trista) a uspjeh našeg jezika u školama bijaše zajamčen. Prvi mecenati za- klade bijahu pok. Amerling, koji je živio u Kairu, pok. Dum Gjuro Pulić, gimnazijalni direktor, narodni rad- nik, kog Austrija stoga bješe premjestila iz Zadra u Tirol i braća Boškovići. Tako se nastojanje protivničke stranke u Dubrovnikn izjalovi. Neka poklič svih Dubrovčana na dan svetkovine bude onaj isti, koji se u staro doba ispred sv. Vlaha orio iz usta velikog admiralja i svih dubrovačkih ka- petana u njegovoj pratnji: Živio sv. VLAHO !“ Op. Ur. Festanjulima jubilarcima čestitamo na ovom izvanrednom jubileju, koji doživješe oba i ako u odmakloj dobi ipak svježi duhom i još krepki u zdravlju. Nadamo se, da ćemo ih ovih dana svečano- sti vidjeti na počasnim mjestima u crkvi, procesiji i drugdje, kamo god uzmognu da stignu svojim starač- kim silama, Nek ih Bog i sv, Vlaho poživi još dugo u vedrini i snazi! Živjeli! Svečanost sv. Vlaha g. 1924. Početak svečanosti: u Subotu 2. februara. Na 2!/2 ure po p. izlaze gradska bratstva sa svojim ba- rjacima, le s muzikom idu put općine, da prihvate barjak sv. Vlaha, a odatle na Pile, da prihvate onaj sv. Andrije i sv. Gjurgja, pa se svi skupa vraćaju do crkve sv. Vlaha. U isto doba grmljava topova i glas zvona navješlaju početak svečanosti, Dijeljenje kruha siromasima pred općinom na 3 s. Zatim večernja u crkvi sv. Vlaha i počimlje grli- čanje (blagoslov grla): Svečana pontifikalna večernja u stolnoj crkvi na 4!/2 s, Na oltaru su izložene moći: glava, grkljan, ruka i noga sv. Vlaha. Pred oltarom moći raznih sve- taca. Topoti pale 21 hitac. Crkveno pjevanje prigodom svečanosti su, Vlaha. Na I. pontifikalnoj Večernji na Svijećnicu u Stolnoj crkvi pjeva mješoviti zbor ove djelove: Lederer Fr. Domine ad adiuvandum ; Capocci G. Laudale pueri, mješ. zbor uz solo g. prof. Ivo Batistić; Perosi L. Lederer Fr. Salutis aram Ave Regina žeuski zbor. — Blasius ; Lederer Fr. najkulantnije. NAJPOVOLJNIJI KAMATNJAK [ Kupuje i prodaje : efekata, deviza i valuta. Brzojavi: Banka. — — _ Telefon 25. Eskompt Br. e Na svečev blagdan preko pontilikalne mise u katedra Th. Leclercq Missa za mješ. zbor; Ravasio A. Bl. Sacerdos inclyte solo g. prof. Ivo Batistić. — Ist dana u večer na II. Verčernji u svečevoj crkvi pjeva: je isto kao na Svijećnicu u katedrali, a na blagoslo; Mercatali: Zitanije, i Stčckl Swetotajstvu, oboje mješoviti zbor. : Rasvjeta grada, bacanje vatrometa i konce: muzike pred crkvom sv. Vlaha od 6—7 sati. __ Svečana jutrenja (matutinum) sa životom sv. Vla] pjeva se u svečevoj crkvi od 7!/4—8 s. Predstava Pozorišne Družine u Bondinom teat na 8 s. Prikazuje se: »Ženitdba«. Blagdan sv. Vlaha. Nedjelja 3. februara: Na s. j. pjevana Misa (parohijalna) u crkvi sv. Vlaha. \ 7 ura muzika obilazi gradom ,ma uranak“ uz gruvan topova. Na 7!/2 ura kreću gradski barjaci s muziko na Ploče u susret barjacima iz istočnih sela, pa : zajedno vraćaju na Pile, da pričekaju barjake sa zi padnih sela. Pri susretaju pozdravljaju se lubardanje trombuna uz udaranje muzike, dok topovi pale 21 hita Poslije toga svi barjaci ulaze svečano u grad. Ispre crkve sv. Vlaha barjaktari izvijaju barjake te ih raz jaju pred crkvom. Tu, gragjani prof. Antonije Vučei i Josip v. Rešetar, vladin savjetnik, koji su bili fest njuli god. 1874, t. j. prije pedeset godina i prvi okiti veliki barjak pred sv. Vlahom vrpcama naših narodn boja, dočekat će i pozdravit će kao jubilarni fest njuli barjake. Na 82 ura pontilikalna misa u crkvi Sv. Vlah Na 10 ura pontifikalna misa u stondj crkvi. Posli mise procesija sa moćima svetaca, barjacima i muziko Kad stignu sa Sv. Pelenicom pred Spas, topovi pa 11 hitaca, a iza procesije vojnici pale 3 puta ispre stone crkve. Na 2!/2 ure poslije podne javna tombol Kartele za tombolu prodavaju se kod papirnice Lu Peševića. Svaka kartela sa 2 Din, Ako se rasprodad sve kartele, biće isplaćeni ovi zgodici: trojina (tern Din. 600, petina (činkvina) Din. 1000, I. tombola [ 2000, II. tombola Din. 1400, III. tombola Din. 120 Na 4!/a ure barjaci pozdravljaju Parčev hram, Općin i biskupa, te idu s muzikom na Pile, gdie barjskta izvijaju barjake uz lumbardanje trombuna, dok topo, pale 21 hitac. Zatim se seoski barjaci vraćaju s muzi kom u grad, Na 5 ura u crkvi Sv. Vlaha svečana vi černja i blagoslov. Na 6 ura rasvjeta grada uz bacanj valrometa, a muzika udara pred crkvom Sv. Vlaha Obilaženjem muzike oko grada završuje se svečanos Na 9 ura maškarani bal u Teatru. Gradske vijesti. Dubrovačke Učeno Društvo Sveti Viaho Dubrovniku. Ovome je Društvu cilj: a) da svestran proučava Dubrovnik, bilo u njegovom sopstvenon razvitku, bilo u njegovim vezama sa drugim oblastim! naših ili tugjih zemalja; b) da u dogovoru sa nadlež nim vlastima utemelji javnu biblioteku sa čitaonicoq. pristupačnom svakome; c) da u dogovoru sa dubro vačkom općinom saragjuje na napredak općinsko muzeja, koji već postoji. Društvo će izdavati ,, Glasnil : Dubrovačkog Učenog Društva Sveti Vlaho i po mo gućnosti i posebna djela iz oblasti svog djelovanja nadasve iz dubrovačke povijesti. — Članovi su Društva pravi, dopisni i počasni članovi. Osvem njih: 1. Do brotvori su članovi, koji jedanput za vazda dad društvu najmanje četiri hiljade (4000) Dinara ; 2. Ute meljači jedanput za vazda daju društvu najmanji petstotina (500) Dinara ; dvadeset (20) Dinara godišnje. Utemeljači i pomagai dobivaju društvena izdanja uz popust od 25%; s ostali članovi besplatno. — Društvo da proslavi svet kovinu oslobogjenja i ujedinjenja konstituisalo se 30 novembra 1923, u oči svetkovine, i to po čl. 18 svo statuta, te su izabrati za predsjednika: prof. Antu! Vučetić, za podpredsjednika slikar Marko Murat, seke tari: prof. Albert Haler i proi. Ilija Sindik, blagajni prof. Josip Gyra, knjižničar: kanonik Antun Liepopili Za odbore odregjeni su: prof. Vid Vuletić-Vukasović Ivo pl. Saraca, prof. Lucijan Marčić, Dn. Niko Gjiva nović. — Uprava se društva nada, da će svak kom stoji na srcu kulturni napredak Dubrovnika podupirat ovu patriotsku ustanovu. — Prijave za društvo primaj 3. Pomagači davaju društvi. SaD jj REŽE se za sada u Dubrovačkome Arhivu u Dvoru svaki : dan (osvem nedjelje) od 11 s. do podne. na knjižice, žiro i tek. račun uz mjenica akreditivi i Burza.