d s& gledaju vozni jek bi rekao, da su A Paroplovidbe, češće - i - kojemu se može pristat jednostavno proslijede. Radi toga pučanstvo gotovo cijelog poluotoka Pelješca trpi kadikad velike štete, a naravno da to nije ni u interesu samog dotičnog parobrodarskog društva. Apeliramo na uprave: ,Dubr. Paroplovidbe“ ,Boke“ i ,Korčulanske Blioplovidbe: u nadi da će se isle za stvar zainteresirati i riješiti nas čestih a nepotrebnih šteta. Trsteničanin, MURTER. Smrt katol. omladinca. Dne 25. I. 24, = zadesila je naše mlado Hrv. Kat. Oml. Društvo »Stros- smayer« teška nesreća; prerana smrt ugrabila nam je radišnog člana, bivšeg knjižničara Markov Petra u 25. godini života. Svak, tko je poznavao pok. Petra, volio ga je, jer je bio dobar, plemenit, oštrouman i bistar, =. poimenice pak volili su ga drugovi-članovi društva, _ jer je bio zborom i tvorom odlučan pobornik za sveta kršćanska načela. Koliko ga je svak volio, to se je najbolje vidjelo na njegovom sprovodu, kojemu je prisustvovala sva sila naroda, svojte, rodbine i prija- telja. Svom nezaboravnom i uglednom članu društvo je splelo lijepi vijenac, što su ga sami članovi nosili, a cijelo društvo sa upravom na čelu, dopratilo je pokojnika do vječnog počivališta. — Dobri Petre, dok ti umorno tvoje mrtvo tijelo počiva u hladnom grobu i spava san pravednika, tvoja duša na nebesim nek se moli za dobar napredak društva, kojeg si ti utemeljio i kojeg si silno ljubio. Laka ti bila crna zemlja i rajska ti slava. — Plačuči drugovi. ŽUPA Dubrovačka. Razjašnjenje jedne vijesti Sloge“. U br. 1. radikalne »Sloge« javlja se, da je blagajnik društva radikalne omladine u Župi Niko M. Grbić, U koliko je potpisanomu poznato u Župi je samo još jedno lice tim imenom, a to je dječarak > od jedno dvanaestak godina. Jer potoisani nije bla- gajnik tog draštva preostalo bi, da je ia služba po- .. vjerena tom dječarku. To je trebalo potpisanomu raz- jasniti ovim putem, budući odgovorni urednik »Sloge« nije htio to učiniti premda na to upozoren. Župa Dubrovačka, 29. Januara 1924. Niko Grbič pk. Marka. Iz Jugoslavije. Naši ministri kod Pape. Prilikom boravka u Rimu ministri Pašić i Ninčić bili su primljeni od sa- mog Pape u svečanoj audijenciji. Papa je zaželio, da se čim prije sklopi konkordat izmegju sv. Stolice i . naše države. Pjesnički jubilej Dra Gjura Arnolda. Dne 26/1 priredilo je Društvo hrv, književnika u Zagrebu aka- demiju u proslavu 80-godišnjice pjesnikovanja D.ra Gjura Arnolda. Akađemiju posjetiše nadbiskup Dr. Bauer, načelnik Heinzl, Dr. A. Trumbić i uopće sve odlične zagrebačke ličnosti. Dame su došle u ilirskoj narodnoj nošnji. Vrljegjanje Hrvata. U br. 5663 beogradske »Po- like« od 29/1 1924, izašla je sramotna karikatura u ti- ječima: ,U 1000 god. historije hrvatskog naroda Hr- vati su imali isključivo pravo, da budu izdajice svoga naroda, a to im je pravo Austrija priznala i Hrvati će se zato boriti do zadnje kapi krvi“. Za takove uvrede ne aplicira se dotični paragraf ustava, Ali to ne ostaje bez efekta! Dru Slobodanu Ribnikaru, direktoru i vlas- niku »Politike«, koji je ovih dana boravio u našem gradu, upravljeno je obzirom na tu uvredu prolestno pismo sa strane jedne ličnosti u mjestu, pa smo uvje- reni, da se tomu protestu pridružuju svi svijesni Hrvati. Zlatno pero, s kojim je Mussolini potpisao spo- razum glede: Rijeke, darovao je Mussolini riječkom muzeju, »Slovenec« dodaje: | sporazum spada tamo i još štogod. I Pašić će se lako stavit u taj muzej. Odvjetnički ispit. Dr. Marin Smrkinić, ratni in- valid iz Korčule, položio je prošle seđmice u Splitu pismeni i usmeni odvjetnički ispit sa veoma dobrim uspjehom. Vrijednom Doktoru, novom odvjetniku i naše česlitke ! Zamolba uprave , Jadrana“. Uprava splitskog tjednika »Jadran« moli sve svoje preiplatnike i prija- telje, da kretom pošte jave upravi Jadrana u Splitu svoju točnu adresu, ako su bili pretplatnici »Jadrana«. Isto tako ih moli, da jave adrese drugih, za koje znadu, da su primali Jadran. Ovo upravi služi hilno, da uz- mogne što prije nastaviti sa izlaženjem »Jadrana«. Bledsko jezero smrznuto je potpunoma, tako da je led 37 cm, debeo. Voze se sa kolima po jezeru. > NARODNA SVIJEST | sv. Jeronima u Rimu pripada Vatikanu . Baueru u Zagrebu s) talijanskom vlađom posti ronima priznat uključivo našiti zavod metak povraćen je našem narodu potpi brevea ,Slavorum Gentium“. Italija se odrekla svakog prava na taj zavod. Neslaveni su isklju- čeni od uplitanja u poslove zavoda. Sveta Stolica ra- dosno čestitala je na uspjehu, Ministar Smodlaka“. Na taj načiu konačno je sretno riješeno ovo tako važno pitanje za jugoslavenske katdlike. , Jadranska Banka, Beograd. Ovih dana vogjeni su progovori u cilju ostvarenja uže poslovne veze , Ja- dranske Banke“ u Beogradu sa ,Srpskom Bankom“ u Zagrebu, ,Hrvat. Slav. Zem. Hipot. Bankown“ u Za- grebu i ,Podunavskim Trgovačkim A, D.“ u Beogradu. Pregovori su zaključeni sa povoljnim rezultatom, koji osigurava ,Jadranskoj Banci“ potrebna sredstva za uspješan razvitak njenih poslova. Kako se zaračunavaju oglasi ? Svako poduzeće treba prigodice oglase u novinama i to, bilo da traži radne sile ili da mušterije nagje. Veliku pripomoć k tome pruža sveopći katalog oglasnih cijena jugosl novina, koji pored iserpivih podataka preko načina izla- ženja, prostornog objama i cijene oglasa sadržaje i uputa glede načina zaračunavanja oglasa, na temelju kojih se uzmogne cijena svakoga oglasa i za svake novine bez gubitka vremena ustanoviti, Katalog je iza- šao u nakladi Interreklam d. d. u Zagrebu, Palmoli- ćeva ul. 18. te se tako dugo, dok zaliha ne bude iscr- plijena, svim komercijalnim i industrijalnim poduzećima na zahtjev besplatno dostavlja. Izjava Splitskog Svećenstva. Splitsko svećenstvo sakupljeno na sastanku 25. Siječnja o. g. povodom žalosnog slučaja apostazije od vjere g. Marka Kalogjera žali ovaj sablazniivi korak, kako ga je već požalio javno Prepoštovani Biskupski Ordinarijat u Splitu, i ujedno s istim osugjuje njegovu smjelosti, kojom pozivlje vjernike ovoga grada, da ga slijede na pulii duševne propasti, te stojeći nepokole- bivo uz nauku rimokatoličke Crkve, moli Boga, da ga takne svojom milošću, e da se on u njezino maj- čino krilo povrati. Msgr. kan. Leopold Ivanišević, kan. Luka Burica, kan. Luka Grgić, Msgr. Frano Bulić, Don Ivan Piv- čević, kan. H. Lugher, kan. V. Fulgosi, Dr. Ante Kata- linić, kan. Ante Milić, Don Marin Kuzmić, Ivan Ev. Kujundžić D. I. Superior, Dou Matej Škarica, Don Ivan Mikić, Don Grgo Peros, Don Angjeo Matelian, Dr. Ivan Baković, Dr. Miroslav Matijaca, Don Niko Kalo- gjera, Dr. Baldo Boita, Don Josip Bavčević, Don Miho Staničić, Don Toma Karmelić, O. Fr. Bernard M. Kulić Gvardijan, O. Marijan Stasić( Gvardijan, Msgr. Juraj Dusić, O. Rozatije Jerković Prior, O. Odorik Ožeg Gvardijan, Don Bono Bolani, Prof. Jakov Parač, Don Ivan Delalfe, Don Niko Vučić, Don Jerko Vodanović, Don Grgo Bučić, Don Niko Matulić, kan, Frano Smoje, Don Dinko Tresić, Prof. Ivan Butković, Ivan Maračić, Dr. Josip Carević, Don Jerko Jerkunica, Dr. Ivan Ka- sandrić, Don Jakša Kostović, kan. Stjepan Bašić, Dr. Josip Bervaldi, O. Petar Plepel, Don Vjekoslav Stella, Prof. Josip Sasso, Don Cvjetko Dušilo. Proslava sv. Vlaha Pripreme. Poslije hladnih bura iledenih zimskih dana vjetar se stišao i nebo razvedrilo, ie znatno zatoplilo, a Dubrovnik se stao kititi, da kao narešena nevjesta dočeka veliki dan svoga pokrovitelja sv. Vlaka, Zauzetni i požitvovni ovogodišnji festanjuli, gg.: Dr. Pero Šapro i Cojetko kap. Jakšić užurbali se već nekoliko dana prije, da u gradu i okolici urede sve što bolje za svečanost. Njihovom nastojanju treba u prvom redu zahvaliti, što je svečanost i ove godine tako krasno ispala. Puno je tome pripomoglo i krasno vrijeme, te je mnoštvo naroda iz okolice i iz daljnih mjesta, napose iz Sarajeva, dohrlilo na ovu našu vele- briu crkvenu i narodnu svečanost, kojoj slične na daleko nema. Uoči svečanosti: 2 Februara. Jutro je malko pohladno, ali suho i daje nagoviještati lijepo vrijeme. Grad je već iskićen zelenilom a počeo se takogjer kititi zastavama. Ugodno je djelovalo na veliku većinu pučanstva, što su ove godine za prvi put po standa- lima na Siradunu bile izvješene skoro isključivo držav- ne jugosl. trobojke i dubrovačke zastave, Bilo bi poželjno, da do godine ne bude na standalima ni jedne plemenske zastave, da tako stranci, koji dogju upoznadu, da su u Dubrovniku i u Jugoslaviji. U 10 s. došla je sokolska glazbu iz Kaštelno- voga veselo pozdravljena od gragjanstva, kod koga je lani ostavila tako ugodnu uspomenu sa svojim vrsnim sviranjem. — Oko 2 s. po podne sinulo je iza oblaka žarko sunce, a zvonjava zvon4, topovski hici i obje muzike (vojnička i sokolaška) ispred crkve sv. Vlaha najaviše početak s i iči ski “Iza lijepi b s la iza barje si V Dez razlike : gdji iju za barjako pri vi put barjak. la j a uži im a pr gi Gjurgja, ispraćen pucanjem trombuna, a iza nje veliki broj donjih Pilara. Pri dnu M s. Andi pridružiše se dva barjaka črkve 2 Oratovštine . Andrije i oni ispraćeni pucanjem trombuna a takog iza njih stupalo je mnogo Pilara, Slijedile su iza to funkcije u crkvi sv. Vlaha i u stolnoj crkvi uz u; stvovatije tinogobrojnog naroda. O pjevanju izvješ: jemo na drugom mjestu. — U večer iza Zdrave Mar Stradun je zaplam$ao u moru električnog svijeti napose je crkva Svečeva davala krasnu sliku. Uz s ranje biranog programa obiju muzika i bacanje upr krasnih i raskošnih vatrometa, razvila se do u kas: noć po Stradunu animirana šetnja, kako se samo mo razviti uoči sv. Vlaha. Obnoć su razua društva ime svoje zabave. Na dan svečanosti: 3, februara. Nebo vedro k: riblje oko. Ljepšeg vremena nije se moglo poželje Već ranim jutrom nekoliko gradskih trombunaša p gjoše na Pile, te na Brsaljama pucaojem probugjiva! gragjane. Crkva sy. Vlaha od 5 s. prepuna naro preko cijelog dana. U daljini opazio se dim velik; amerikanskog parobroda »Wilson«, koji je domalo v likom brzinom doplovio u Gruž sav iskićen zastavan: Mnoštvo svijeta s raznih strana svijeta iskrcalo se došlo u grad diveći se našoj svečanosti. — Oko 7 čulo se na istoku pucanje, Dolaze barjaci istočnih sel Župe, Brgata, Bosanke. Izišli im u susret na Plo gradski barjaci s glazbama. | danas iza barjaka s Vlaha mnoštvo gragjana svakog staleža. Oko 8 s, d šli su u velikom broju barjaci zapadnih sela: Rijel dubrovačke i Gruža, a takogjer ove godine i om s Koločepa, koji nije bio od otrag 15 godina. Na E saljama pred nepreglednom masom svijeta slijedilo tradicionalno izvijanje barjaka uz svirku muzike i p canje trombuna. — Gauutljiv je momenat bio, kad ; barjaci došli pred crkvu sv. Vlaha. Tu su ih dočeka dva časna starca jubilarca, feslanjuli od g. 1874 : pri Aat. Vučetić i Josip vit. Rešetar. Oni su se sa svaki barjaktarom iza izvijanja barjaka rukovali, a ovi | čestitali. Oni su i preko procesije stupali mladenački zanosom uz barjak sv. Vlaha, koji su oni otrag 50; bili okitili narodnim vrpcama. Svak je sa štovanjem simpatijom pozdravljao te dične festanjule jubilarce. Iza pontifikalne Mise razvila se običnim sjaje veličanstvena procesija, koja je osobito na strance i nila veliki dojam. Trajala je oko 2 sata iza podn Nebesnicu sa 8 štapa poviše pelenice nosili su ovi puta naši mladi župljani odjeveni u bogatoj narodn nošnji. Čast im! Po podne u 2*/a tombula, Vanred; veliko mnoštvo naroda. Da si bacio šaku prosa nigd zrno nebi palo na zemlju. Bilo je šale i veseljaaitn petosti u očekivanju sreće. — Poslije toga pred več pozdravivši Svečev hram, općinu i biskupa, a zali na Brsaljama gromovito puškaranje iz trombuna, tei vijanje barjaka. Zatim se okolišni barjaci vratiše svoji crkvama praćeni muzikama i pozdravljeni 21. hice iz topa. Slijedila je u dupkom punoj cikvi sv. Vila pontifikalna Večeruja i Blagoslov, a uveče čarobi rasvjeta, animirana šetoja, koncerti muzika; vojnički one iz Ercegnovoga koja je pod upravom vrijedni g. Bagatele oba dva dana svoje lijepe programe na op zadovoljstvo izveli i bila nagragjena burnim aplauzo Na koncu na Brsaljama umjetne vatre, koje je m; storskom vještinom priredio pirotehničar g. Mauro Ceglie, uz povlagjivanje nepregledne mase svije S potresnim bombardamentom završila se ova velo naša svečanost ostavljajući u svakome ugodan utis I opet moramo pohvaliti nastojanje dičnih ovog dišnjih festanjula, koji su sve to tako lijepo uredi) a svaka hvala i svemu pučanstvu koje je doprinij sve što je moglo da se ova stara i omiljela dubr vačka svečanost proslavi što sjajnije i veselije. Jedna samo opaska nek nam bude dopušte Bilo bi lijepo, kad bi svi državni i vojnički uredi dan sv. Vlaha izvjesili zastave kako su to učinili u carinarnice i trgovačka škola, jer je pravo da i vla učestvuje narodnom veselju. Gradske vijesti. Sv. Vlaho na Gorici. Na 5%. Prva sv. Misa. 7!/a ura gradski barjaci idu s muzikom na Goricu Vlaha, gdje se služi sv. Misa te se vraćaju oko ura u grad uz lumbardanje trombuna. Na 8*/a Sveča sv. Misa. Na 10/2 iza povratka barjaka zadnja sv. Mii Posi. podne na 5 ura Večernja, blagoslov i zagla grličanja. Na 6 ura rasvjeta grada uz bacanje vatomdi dok muzika udara pred hramom Sv, Vlaha. Iza p grama muzika obilazi gradom. Nova zvona za stolnu crkvu stigla su juče grad, te će svečano biti posvećena u Nedjelju 10. o. na 82 s. u Gospe. Konsekraciju će obaviti pres biskup Đr. Josip Marčelić, Zvona $u nabavljena Padove kod poznate tvornice Daciano Colbachini. Vjenčanje. Prošle srijede, 30/1, vjenčala se naša sugragjanka, bivša učiteljica g.ca Katica Dro Antunova sa g. Petrom Bonelti opć. upraviteljem i, Imotskom. Čestitamo 1 ae DE