d s& gledaju vozni
jek bi rekao, da su

  
 
 
 
  

A

  
  

Paroplovidbe, češće - i
- kojemu se može pristat jednostavno proslijede. Radi
toga pučanstvo gotovo cijelog poluotoka Pelješca trpi
kadikad velike štete, a naravno da to nije ni u interesu
samog dotičnog parobrodarskog društva. Apeliramo na
uprave: ,Dubr. Paroplovidbe“ ,Boke“ i ,Korčulanske
Blioplovidbe: u nadi da će se isle za stvar zainteresirati
i riješiti nas čestih a nepotrebnih šteta. Trsteničanin,

MURTER. Smrt katol. omladinca. Dne 25. I. 24,
= zadesila je naše mlado Hrv. Kat. Oml. Društvo »Stros-
 smayer« teška nesreća; prerana smrt ugrabila nam je
radišnog člana, bivšeg knjižničara Markov Petra u 25.
godini života. Svak, tko je poznavao pok. Petra, volio
ga je, jer je bio dobar, plemenit, oštrouman i bistar,
=. poimenice pak volili su ga drugovi-članovi društva,
_ jer je bio zborom i tvorom odlučan pobornik za sveta
kršćanska načela. Koliko ga je svak volio, to se je
najbolje vidjelo na njegovom sprovodu, kojemu je
prisustvovala sva sila naroda, svojte, rodbine i prija-
telja. Svom nezaboravnom i uglednom članu društvo
je splelo lijepi vijenac, što su ga sami članovi nosili,
a cijelo društvo sa upravom na čelu, dopratilo je
pokojnika do vječnog počivališta. — Dobri Petre, dok
ti umorno tvoje mrtvo tijelo počiva u hladnom grobu
i spava san pravednika, tvoja duša na nebesim nek se
moli za dobar napredak društva, kojeg si ti utemeljio
i kojeg si silno ljubio. Laka ti bila crna zemlja i
rajska ti slava. — Plačuči drugovi.

ŽUPA Dubrovačka. Razjašnjenje jedne vijesti
Sloge“. U br. 1. radikalne »Sloge« javlja se, da je
blagajnik društva radikalne omladine u Župi Niko
M. Grbić, U koliko je potpisanomu poznato u Župi
je samo još jedno lice tim imenom, a to je dječarak
> od jedno dvanaestak godina. Jer potoisani nije bla-

gajnik tog draštva preostalo bi, da je ia služba po-
.. vjerena tom dječarku. To je trebalo potpisanomu raz-
jasniti ovim putem, budući odgovorni urednik »Sloge«
nije htio to učiniti premda na to upozoren.
Župa Dubrovačka, 29. Januara 1924.
Niko Grbič pk. Marka.

Iz Jugoslavije.

Naši ministri kod Pape. Prilikom boravka u
Rimu ministri Pašić i Ninčić bili su primljeni od sa-
mog Pape u svečanoj audijenciji. Papa je zaželio, da
se čim prije sklopi konkordat izmegju sv. Stolice i

. naše države.

Pjesnički jubilej Dra Gjura Arnolda. Dne 26/1
priredilo je Društvo hrv, književnika u Zagrebu aka-
demiju u proslavu 80-godišnjice pjesnikovanja D.ra
Gjura Arnolda. Akađemiju posjetiše nadbiskup Dr.
Bauer, načelnik Heinzl, Dr. A. Trumbić i uopće sve
odlične zagrebačke ličnosti. Dame su došle u ilirskoj
narodnoj nošnji.

Vrljegjanje Hrvata. U br. 5663 beogradske »Po-
like« od 29/1 1924, izašla je sramotna karikatura u ti-
ječima: ,U 1000 god. historije hrvatskog naroda Hr-
vati su imali isključivo pravo, da budu izdajice svoga
naroda, a to im je pravo Austrija priznala i Hrvati će
se zato boriti do zadnje kapi krvi“. Za takove uvrede
ne aplicira se dotični paragraf ustava, Ali to ne ostaje
bez efekta! Dru Slobodanu Ribnikaru, direktoru i vlas-
niku »Politike«, koji je ovih dana boravio u našem
gradu, upravljeno je obzirom na tu uvredu prolestno
pismo sa strane jedne ličnosti u mjestu, pa smo uvje-
reni, da se tomu protestu pridružuju svi svijesni Hrvati.

Zlatno pero, s kojim je Mussolini potpisao spo-
razum glede: Rijeke, darovao je Mussolini riječkom
muzeju, »Slovenec« dodaje: | sporazum spada tamo
i još štogod. I Pašić će se lako stavit u taj muzej.

Odvjetnički ispit. Dr. Marin Smrkinić, ratni in-
valid iz Korčule, položio je prošle seđmice u Splitu
pismeni i usmeni odvjetnički ispit sa veoma dobrim
uspjehom. Vrijednom Doktoru, novom odvjetniku i
naše česlitke !

Zamolba uprave , Jadrana“. Uprava splitskog
tjednika »Jadran« moli sve svoje preiplatnike i prija-
telje, da kretom pošte jave upravi Jadrana u Splitu
svoju točnu adresu, ako su bili pretplatnici »Jadrana«.
Isto tako ih moli, da jave adrese drugih, za koje znadu,
da su primali Jadran. Ovo upravi služi hilno, da uz-
mogne što prije nastaviti sa izlaženjem »Jadrana«.

Bledsko jezero smrznuto je potpunoma, tako da
je led 37 cm, debeo. Voze se sa kolima po jezeru.

 

 

>

 

 

  
  
 
 
   
 

NARODNA SVIJEST |

    
  

sv. Jeronima u Rimu pripada
Vatikanu
. Baueru u Zagrebu s)
talijanskom vlađom posti
ronima priznat uključivo našiti zavod
metak povraćen je našem narodu potpi
 brevea ,Slavorum Gentium“. Italija se
odrekla svakog prava na taj zavod. Neslaveni su isklju-
čeni od uplitanja u poslove zavoda. Sveta Stolica ra-
dosno čestitala je na uspjehu, Ministar Smodlaka“.
Na taj načiu konačno je sretno riješeno ovo tako
važno pitanje za jugoslavenske katdlike.

, Jadranska Banka, Beograd. Ovih dana vogjeni
su progovori u cilju ostvarenja uže poslovne veze , Ja-
dranske Banke“ u Beogradu sa ,Srpskom Bankom“ u
Zagrebu, ,Hrvat. Slav. Zem. Hipot. Bankown“ u Za-
grebu i ,Podunavskim Trgovačkim A, D.“ u Beogradu.
Pregovori su zaključeni sa povoljnim rezultatom, koji
osigurava ,Jadranskoj Banci“ potrebna sredstva za
uspješan razvitak njenih poslova.

Kako se zaračunavaju oglasi ? Svako poduzeće
treba prigodice oglase u novinama i to, bilo da traži
radne sile ili da mušterije nagje. Veliku pripomoć
k tome pruža sveopći katalog oglasnih cijena jugosl
novina, koji pored iserpivih podataka preko načina izla-
ženja, prostornog objama i cijene oglasa sadržaje i
uputa glede načina zaračunavanja oglasa, na temelju
kojih se uzmogne cijena svakoga oglasa i za svake
novine bez gubitka vremena ustanoviti, Katalog je iza-
šao u nakladi Interreklam d. d. u Zagrebu, Palmoli-
ćeva ul. 18. te se tako dugo, dok zaliha ne bude iscr-
plijena, svim komercijalnim i industrijalnim poduzećima
na zahtjev besplatno dostavlja.

Izjava Splitskog Svećenstva.

Splitsko svećenstvo sakupljeno na sastanku 25.
Siječnja o. g. povodom žalosnog slučaja apostazije
od vjere g. Marka Kalogjera žali ovaj sablazniivi korak,
kako ga je već požalio javno Prepoštovani Biskupski
Ordinarijat u Splitu, i ujedno s istim osugjuje njegovu
smjelosti, kojom pozivlje vjernike ovoga grada, da ga
slijede na pulii duševne propasti, te stojeći nepokole-
bivo uz nauku rimokatoličke Crkve, moli Boga, da
ga takne svojom milošću, e da se on u njezino maj-
čino krilo povrati.

Msgr. kan. Leopold Ivanišević, kan. Luka Burica,
kan. Luka Grgić, Msgr. Frano Bulić, Don Ivan Piv-
čević, kan. H. Lugher, kan. V. Fulgosi, Dr. Ante Kata-
linić, kan. Ante Milić, Don Marin Kuzmić, Ivan Ev.
Kujundžić D. I. Superior, Dou Matej Škarica, Don Ivan
Mikić, Don Grgo Peros, Don Angjeo Matelian, Dr.
Ivan Baković, Dr. Miroslav Matijaca, Don Niko Kalo-
gjera, Dr. Baldo Boita, Don Josip Bavčević, Don Miho
Staničić, Don Toma Karmelić, O. Fr. Bernard M. Kulić
Gvardijan, O. Marijan Stasić( Gvardijan, Msgr. Juraj
Dusić, O. Rozatije Jerković Prior, O. Odorik Ožeg
Gvardijan, Don Bono Bolani, Prof. Jakov Parač, Don
Ivan Delalfe, Don Niko Vučić, Don Jerko Vodanović,
Don Grgo Bučić, Don Niko Matulić, kan, Frano Smoje,
Don Dinko Tresić, Prof. Ivan Butković, Ivan Maračić,
Dr. Josip Carević, Don Jerko Jerkunica, Dr. Ivan Ka-
sandrić, Don Jakša Kostović, kan. Stjepan Bašić, Dr.
Josip Bervaldi, O. Petar Plepel, Don Vjekoslav Stella,
Prof. Josip Sasso, Don Cvjetko Dušilo.

Proslava sv. Vlaha

Pripreme. Poslije hladnih bura iledenih zimskih
dana vjetar se stišao i nebo razvedrilo, ie znatno
zatoplilo, a Dubrovnik se stao kititi, da kao narešena
nevjesta dočeka veliki dan svoga pokrovitelja sv. Vlaka,
Zauzetni i požitvovni ovogodišnji festanjuli, gg.: Dr.
Pero Šapro i Cojetko kap. Jakšić užurbali se već
nekoliko dana prije, da u gradu i okolici urede sve
što bolje za svečanost. Njihovom nastojanju treba u
prvom redu zahvaliti, što je svečanost i ove godine
tako krasno ispala. Puno je tome pripomoglo i krasno
vrijeme, te je mnoštvo naroda iz okolice i iz daljnih
mjesta, napose iz Sarajeva, dohrlilo na ovu našu vele-
briu crkvenu i narodnu svečanost, kojoj slične na
daleko nema.

Uoči svečanosti: 2 Februara. Jutro je malko
pohladno, ali suho i daje nagoviještati lijepo vrijeme.
Grad je već iskićen zelenilom a počeo se takogjer
kititi zastavama. Ugodno je djelovalo na veliku većinu
pučanstva, što su ove godine za prvi put po standa-
lima na Siradunu bile izvješene skoro isključivo držav-
ne jugosl. trobojke i dubrovačke zastave, Bilo bi
poželjno, da do godine ne bude na standalima ni
jedne plemenske zastave, da tako stranci, koji dogju
upoznadu, da su u Dubrovniku i u Jugoslaviji.

U 10 s. došla je sokolska glazbu iz Kaštelno-
voga veselo pozdravljena od gragjanstva, kod koga
je lani ostavila tako ugodnu uspomenu sa svojim
vrsnim sviranjem. — Oko 2 s. po podne sinulo je
iza oblaka žarko sunce, a zvonjava zvon4, topovski
hici i obje muzike (vojnička i sokolaška) ispred crkve

 
  

 

  

sv. Vlaha najaviše početak s
i iči ski

  
       

“Iza lijepi b
s la iza barje
si V Dez razlike :
gdji iju za barjako
pri vi put barjak.

 

la j a uži im a pr gi
Gjurgja, ispraćen pucanjem trombuna, a iza nje
veliki broj donjih Pilara. Pri dnu M s. Andi
pridružiše se dva barjaka črkve 2 Oratovštine .
Andrije i oni ispraćeni pucanjem trombuna a takog
iza njih stupalo je mnogo Pilara, Slijedile su iza to
funkcije u crkvi sv. Vlaha i u stolnoj crkvi uz u;
stvovatije tinogobrojnog naroda. O pjevanju izvješ:
jemo na drugom mjestu. — U večer iza Zdrave Mar
Stradun je zaplam$ao u moru električnog svijeti
napose je crkva Svečeva davala krasnu sliku. Uz s
ranje biranog programa obiju muzika i bacanje upr
krasnih i raskošnih vatrometa, razvila se do u kas:
noć po Stradunu animirana šetnja, kako se samo mo
razviti uoči sv. Vlaha. Obnoć su razua društva ime
svoje zabave.

Na dan svečanosti: 3, februara. Nebo vedro k:
riblje oko. Ljepšeg vremena nije se moglo poželje
Već ranim jutrom nekoliko gradskih trombunaša p
gjoše na Pile, te na Brsaljama pucaojem probugjiva!
gragjane. Crkva sy. Vlaha od 5 s. prepuna naro
preko cijelog dana. U daljini opazio se dim velik;
amerikanskog parobroda »Wilson«, koji je domalo v
likom brzinom doplovio u Gruž sav iskićen zastavan:
Mnoštvo svijeta s raznih strana svijeta iskrcalo se
došlo u grad diveći se našoj svečanosti. — Oko 7
čulo se na istoku pucanje, Dolaze barjaci istočnih sel
Župe, Brgata, Bosanke. Izišli im u susret na Plo
gradski barjaci s glazbama. | danas iza barjaka s
Vlaha mnoštvo gragjana svakog staleža. Oko 8 s, d
šli su u velikom broju barjaci zapadnih sela: Rijel
dubrovačke i Gruža, a takogjer ove godine i om
s Koločepa, koji nije bio od otrag 15 godina. Na E
saljama pred nepreglednom masom svijeta slijedilo
tradicionalno izvijanje barjaka uz svirku muzike i p
canje trombuna. — Gauutljiv je momenat bio, kad ;
barjaci došli pred crkvu sv. Vlaha. Tu su ih dočeka
dva časna starca jubilarca, feslanjuli od g. 1874 : pri
Aat. Vučetić i Josip vit. Rešetar. Oni su se sa svaki
barjaktarom iza izvijanja barjaka rukovali, a ovi |
čestitali. Oni su i preko procesije stupali mladenački
zanosom uz barjak sv. Vlaha, koji su oni otrag 50;
bili okitili narodnim vrpcama. Svak je sa štovanjem
simpatijom pozdravljao te dične festanjule jubilarce.

Iza pontifikalne Mise razvila se običnim sjaje
veličanstvena procesija, koja je osobito na strance i
nila veliki dojam. Trajala je oko 2 sata iza podn
Nebesnicu sa 8 štapa poviše pelenice nosili su ovi
puta naši mladi župljani odjeveni u bogatoj narodn
nošnji. Čast im! Po podne u 2*/a tombula, Vanred;
veliko mnoštvo naroda. Da si bacio šaku prosa nigd
zrno nebi palo na zemlju. Bilo je šale i veseljaaitn
petosti u očekivanju sreće. — Poslije toga pred več
pozdravivši Svečev hram, općinu i biskupa, a zali
na Brsaljama gromovito puškaranje iz trombuna, tei
vijanje barjaka. Zatim se okolišni barjaci vratiše svoji
crkvama praćeni muzikama i pozdravljeni 21. hice
iz topa. Slijedila je u dupkom punoj cikvi sv. Vila
pontifikalna Večeruja i Blagoslov, a uveče čarobi
rasvjeta, animirana šetoja, koncerti muzika; vojnički
one iz Ercegnovoga koja je pod upravom vrijedni
g. Bagatele oba dva dana svoje lijepe programe na op
zadovoljstvo izveli i bila nagragjena burnim aplauzo
Na koncu na Brsaljama umjetne vatre, koje je m;
storskom vještinom priredio pirotehničar g. Mauro
Ceglie, uz povlagjivanje nepregledne mase svije
S potresnim bombardamentom završila se ova velo
naša svečanost ostavljajući u svakome ugodan utis

I opet moramo pohvaliti nastojanje dičnih ovog
dišnjih festanjula, koji su sve to tako lijepo uredi)
a svaka hvala i svemu pučanstvu koje je doprinij
sve što je moglo da se ova stara i omiljela dubr
vačka svečanost proslavi što sjajnije i veselije.

Jedna samo opaska nek nam bude dopušte
Bilo bi lijepo, kad bi svi državni i vojnički uredi
dan sv. Vlaha izvjesili zastave kako su to učinili u
carinarnice i trgovačka škola, jer je pravo da i vla
učestvuje narodnom veselju.

Gradske vijesti.

Sv. Vlaho na Gorici. Na 5%. Prva sv. Misa.
7!/a ura gradski barjaci idu s muzikom na Goricu
Vlaha, gdje se služi sv. Misa te se vraćaju oko
ura u grad uz lumbardanje trombuna. Na 8*/a Sveča
sv. Misa. Na 10/2 iza povratka barjaka zadnja sv. Mii
Posi. podne na 5 ura Večernja, blagoslov i zagla
grličanja. Na 6 ura rasvjeta grada uz bacanje vatomdi
dok muzika udara pred hramom Sv, Vlaha. Iza p
grama muzika obilazi gradom.

Nova zvona za stolnu crkvu stigla su juče
grad, te će svečano biti posvećena u Nedjelju 10. o.
na 82 s. u Gospe. Konsekraciju će obaviti pres
biskup Đr. Josip Marčelić, Zvona $u nabavljena
Padove kod poznate tvornice Daciano Colbachini.

Vjenčanje. Prošle srijede, 30/1, vjenčala se
naša sugragjanka, bivša učiteljica g.ca Katica Dro
Antunova sa g. Petrom Bonelti opć. upraviteljem i,
Imotskom. Čestitamo 1

  
  

ae DE