str. 3

brovnika izgleda, da nije našlo odraza ni razumijeva-
nja u ovom proračunu, pa i ovo najbolje dokazuje,
da komesarijat ne osjeća i ne može osjećati što su
kulturne potrebe Dubrovnika.

Za ilustraciju brige komesarijata za kulturni na-
predak i razvoj Dubrovnika navest ćemo ove karakteri-
stično nesavremene stavke proračuna »Zajednice«: stav,
4, doprinos Trgovačkoj školi D. 125 ; stavka 5. ogrijev i
rasvjeta Trgov. škole D. 250; stavka 6. doprinos za
knjige i ostalo siromašnoj djeci D. 100; st. 7. dopri-
nos za knjižicu Pučke škole D. 50; te stav. 8. jubil.
stipendija D. 150. — Jasno je danas svakomu, da je
m. pr. iznos od Din. 100 ironija da bude: doprinos
Općine za knjige i ostalo siromašnoj djeci, a još veća
ironija kad se odregjuje svota od 50 Din. kao dopri-
nos za knjižicu Pučke škole. U proračunu »Dubrovnika,
Predgragja i Bosanke« poslije stavke za najam i popravak
školskih pomješća nailazimo na stavku 3. paušal mjes-
nom učion. vijeću D. 100; st. 4. potpore za odjeću
obuću sirom. djece pučkih škola D. 1000; stavka 5.
vogjenje školske matice D. 500; te st. 6. doprinos za
»prosvjetu i javne zabave D. 3773. — Proračun za Gruž-
Lapad ima pod naslovom »Nauk« samo ovo 5 stavaka:
stavka 1. najam za školsko pomješće D. 2000; st, 2.
paušal mjes. učion. vijeću D. 50; st. 3. vogjenje škol.
matice D. 250; st. 4. doprinos za prosvjetu i javne
zabave D. 1.227; te st. 5. popravak školskog pomješća.
Gorinavedene brojke davaju najbolju svjedodžbu zakrž-
ljalosti proračuna i zato im ne treba nikakova komentara.

Proračun u ovom naslovu dezavuira sva ona na-
stojanja kuliurnih i naučnih krugova Dubrovnika, koji su
nalazeći uzora u starom Dubrovniku htjeli da od Du-
brovnika stvore kulturni centar južnih predjela, u kojem
bi imala opet da oživi znanost i razne vrsti umjetnosti.

Ali ne samo, da proračun opć. komesarijata nema
mikakova smisla i razumijevanja za kulturne potrebe
Dubrovnika, za podupiranje znanosti i raznih vrsti
umjetnosti, već ne nalazi nažalost za shodno, da po-
bija analiabetizam u neposrednoj blizini samog grada.
Selo Bosanka, nemajuć dovoljan broj školske djece,
nije moglo da dobije školu, te tako danas u najbližem
selu Dubrovnika — na sramotu grada — cvati anal-
fabetizam. Nije li bila dakle dužnost Općine da učini
sve moguće, da ovo selo, kad jednom ne može dobiti
redovitu školu, bude imalo nastavu na neki drugi
shodni način, bilo da poradi kod nadležnih državnih
organa, da se posebno honorira neki učitelj u gradu,
koji bi sedmično par puta uzlazio na Bosanku, da po-
dučava tamošnju seosku djecu ili da u slučaju, ako se
država ne odazove ovoj potrebi, onda u proračunu
preliminira neku svotu, koja bi imala da bude honorar
onom učitelju, koji bi na Bosanci podučavao. Ni jedno
mi drugo do danas nije učinjeno, pa će lako u neposred-
noj blizini grada, na sramotu Dubrovnika u XX, sto-
ljeću, cvasti analfabetizam.

Poslije ovakovog nemara za kulturni razvitak Du-
brovnika da vidimo, kakav radni program za godinu
1924. ima komesarijat u osobilo važnom naslovu :

IV. ,Gradnje“ : Vojarna u Gružu.
Uzdržanje ulica, puteva, kanalizacija.

Kako Dubrovnik zbog snažnog razvitka trgovačkog,
napose tranzitnog prometa u Gružu, te u cilju unapre-
gjenja prometa stranaca osjeća silne i neodložive po-
'trebe nekih gradnja za unapregjenje ovih dvaju važnih
njegovih privrednih grana, to se je svaki gragjanin
pri pregledu proračuna nadao naći preliminirane izdatke
za takove gradnje. Ali uzalud je prevrćati arke prora-
čuna, jer se u njemu ne može takova šta naći. Općina ne
misli ni u g. 1924, takvih gradnja izvesti u glavnom s raz«
loga, što se novac ima da utroši u druge nepotrebne kon-
sumptivne svrhe a ne u investicije potrebite gradu.
Jedina gradnja u g. 1924. imala bi možda biti gradnja
mesarnice, za koju je preliminirano D. 250.000.

U ovom naslovu ,Gradnje“ proračuna »Zajednice«
iza nekih običnih i nužnih stavaka upada nam u oči
stavka 3. tog naslova ,uzdržavanje vojarne“ D. 7.500.

Svakom je gragjaninu vrlo dobro poznato, da je
vojarna u Gružu vlasništvo Općine, te da je ista iz-
najmljena vojnom eraru, Na strani pokrića proračuna
»Zajednice“ pod naslovom , Imovina“ razabiremo, da
Općina za ovu možda najveću i najprostraniju zgradu
u čitavoj Dalmaciji dobiva u naslov najamnine svoticu
od samih D. 8.644.71 godišnje ili D. 720.39 brutto
mjesečno. Uzmemo li sad u obzir da prema samom
proračunu ima se za uzdržavanje vojarne da potroši
oko D. 7.900, to bi brutto prihod bio godišnje D.
1,144:71 (toliko koliko tkogod plaća za 2-3 sobe). Kad
se na koncu od ovog bruto - prihoda odbiju državni
realni porezi te novouvedena dopunska taksa (t. zv.
ekvivalent), onda se može reći, da Općini ova njezina
kolosalna zgrada ne nosi nikakova prihoda, dapače da

NARODNA SVIJEST

je za Općinu pasivna. Pitamo mi stoga, zašto g. op-
činski komesar nije učinio predlog Izabranom Sudu za
povišenje najamnine, kako su to učinili svi ostali vlas-
nici zgrada, koje su iznajmljene eraru, a koji danas
za svoje obične male zgrade primaju mnogo više mje-
sečno nego. Općina za ovu kolosalnu zgradu godišnje.

Nije nam doduše poznat uzrok ovakovom gospo-

"darenju sa ovom najvećom općinskom zgradom, ali,
ako je tomu bio do god. 1922 uzrok naredba Pokra-
jinske Vlade za Dalmaciju o uregjenju najmovnih odno-
šaja sa državom, pokrajinom i općinama od 29. XII.
1920, po kojoj propisi o dozvoljenosti povišice naj-
movne cijene nijesu bili primjenjivi na najmovne od-
nošaje sa državom, onda je ta zapreka već davno uklo-
njena naime nastupom na snagu danas važećeg , Zakona
o stanovima“ obnarodovanog u br. 41. »Službenih
Novina« od 28. februara 1922, koji u čl. 13 odregjuje,
da od 1. januara 1923. prestaju važiti Pravilnici Po-
krajinskih Uprava po stanbenom pitanju. Kad bi ovo
dakle bio razlog, onda bi on bio otpao već sa 1. I.
1923, te se je već tada mogao učiniti predlog za po-
višenje najamnine. Ne znamo koji bi drugi razlog uopće
mogao biti takovom gospodarenju, ali uzmimo slučaj,
da bi taj razlog sastojao ma bilo u kakovom po Općinu
nepovoljnom utanačenju, pitamo mi tada, zar se nijesu
do danas mogli poduzeti kakovi koraci, da se taj nepo-
voljni položaj Općine popravi? Faktično je stanje danas
takovo, da se jedan kontrahent silno okorišćuje na
teret drugoga, da Općina za svoju pozitivnu činidbu
prima takovu protučinidbu, čija imovinska vrijednost
stoji u očitom nerazmjeru sa vrijednošću njezine či-
nidbe, pa stoga držimo, da je davno i u pretpostavci
ovog slučaja za Općinu nastala mogućnost traženja
promjene odnosnih nepovoljnih utanačenja eventualne
pogodbe. Dakle u nijednom slučaju nema opravdanja
za ovakovo loše gospodarenje. - Takovo gospodarenje
sa ovom kolosalnom općinskom zgradom oštećuje
osjetljivo općinske financije dosljedno nas njezine op-
ćinare, pa zato i u ovom slučaju svračamo pozornost
gragjana. ua ovo pitanje vojarne, e da uvide, kako
komesarijat upravlja općinskim dobrom.

U naslovu ,gradnje“ proračuna ,Dubrovnik-Bo-
sanka“ nalazimo kao stavku 1,: uzdržavanje puteva i
zahod. kanala u gradu u iznosu od D. 38.000, te kao
stavku 2.: uzdržavanje puteva i zahod. kanala u pred-
gragjima u iznosu od D. 22.500 — obe skupa D.
60.500, sa kojom svotom nadamo se, da će seu ovoj
godini uz racijonalno gospodarenje moći urediti par
ulica, osiraniti one silne lokve ne samo u pokrajnim
ulicama već i na samoj Placi kao i istočnim ulaznim
vratima (put Ploča), te uzdržati u redu zahod. kanale.

U proračunu za Gruž-Lapad nalazimo, da je u
svrhu uzdržavanja puteva (a ne i zahod. kanala, jer
se na kanalizaciju u Gružu ne misli) preliminirano D.
25.000. — Putevi i ulice u Gružu nalaze se u tako
lošem stanju, da iziskuju ozbiljnih i temeljitih popra-
vaka. One u današnjem njihovom stanju sliče prije
ulicama nekog zapuštenog i zanemarenog sela nego
ulicama i putevima jedne od prvih izvoznih i uvoznih
luka Jugoslavije, pa je zato skrajna potreba koliko
radi općimara toliko i radi ugleda države pred stran-
cima, koji u Gruž dolaze, da se one napokon privedu
u pristojno stanje. Od prometa u Gružu imade Općina
silne koristi, pa je zato pravedno, da se malo više
pobrine za tamošnje puteve, tim više što se nažalost
i ne misli na kanalizaciju Gruža,

Za uzdržavanje pak puta u Lapadu (stavka 10)
preliminira se svota od Din, 14.800. Kako je Lapad
stjecište stranaca, najljepši i najposječeniji kraj Dubro-
vnika, to je od osobite polrebe uzdržati u redu i pu-
teve u Lapadu, pa zato preporučamo Općini, da im
posveti veću pažnju.

Pri pretresu ovih stavaka dužnost namje da
upozorimo općinski komesarijat, da poveća nadzor
nad svojim gragjevnim radnicima, da se ne dogagja,
da ostavljeni bez ozbiljnog nadzora pri poslu često tako
lijenčare, da najsitniji popravci traju po par dana. Svaki
nadglednik morao bi biti odgovoran inžinjeru za sta-
novitu mjeru rada, ovaj pak općinskom upravileljstvu
odnosno općinskom vijeću, pa se onda ne bi dogodilo
ono, što se do sada dogagjalo, da se svote prelimini-
raju i potroše, a da se gotovo ništa ne izgradi ni popravi.
,_, Za trajanja komesarijata nestalo je potpuno onog
sistematskog i unaprijed po nekom planu odregjenog
temeljilog popravka ulica u gradu i predgragjima, na koji
smo bili navikli za vremega redovite općinske uprave.
Tada smo gledali neki stalni sistem i plan kod po-
pravka puteva, te bi u svakoj godini osim običnih
nužnih popravaka imali prilike vidjeti py čitave ulice
temeljito uregjene i popravljene. U posljednih 5 godina
nijesmo vidjeli ni jedne ulice u redu popravljene, a
svake se je godine proračunom u taj naslov izdalo
lijepe svote, što nam je opet dokaz loših posljedica
uprave komesarijata. (Slijedi.)

Pisma iz naroda.

Luka Šipanjska. Smrt stare uzorne vlad
Smrt čestite g.gje Pavle pl. Sorgo u jedan je ;
svak požalio, jer je bila i zborom i tvorom prava
dika dubrovačka, te je skoro sav život sprovela
svome imanju u Luci Šipanjskoj u svemu od izgl
Dok joj je još i blagopokonja majka živa bila u
hovoj se kući držahu sijela poučnih razgovora i čit:
djela glasovitih dubrovačkih pisaca. Nije čuda akc
bilo na Šipanu ženica, te su na ta sijela dolazile,
su poznale skoro na pamet po dijelove Osmana, |
bravke, i Remete, Pokojnica je bila od svakog ljublj
i poštovana, a to ie najbolje dokazao sjajni spro,
na dan sv. Vlaha, gdje se je sve pojagmilo, da g
Pavli iskaže posljednu počast, Vječni pokoj g.gji P
i laka joj zemlja!

Ljuta zima, te je svukud poharala povrće, :
ni nas poštedila. O kakovu povrću nije govora. P
trave zima uništila, te nemamo čim da naše o
nasitimo, baš sada kad su se objanile. Zato sli
mlijeka i kržljavi janjci. I rogači, ta unosna biljkaj
naš otok, jako je pretrpjela. Ne da se ni na more
da se što čovjek ribanjem okoristi, Da se narod f
hrani, sve pada na dućan i to se uzimlje na rab
pa uz ove skupoće tužan narod zadužit će i sta
a kamo li ne i dojdući plod. Uzalud odavna vapit
da se siromašnom narodu udijeli beskamatno \
vagun pšenice ili kukuruza, jal kakove javne rad
gdje bi narod mogao zaslužili štogod. Naša suza ne
roditelja! Dok mi vapimo: Hljeba, hljeba, gospoda!
dotle porezni činovnik obilazi od kuće do kuće i tra
»Porez, rajo, plaćaj za više godina!“ — Šipanjac

PRAG. Scotus Viator o Slovacima. Zunimat!
vas, što poznati Scotus Viator, taj vrli prijatelj Slavo
uopće, a osobito Slovaka, piše u novinama »Lidq
noviny« o raspoloženju Slovaka prema Česima. On vi
da su Slovaci, taj dobri katolički narod, osobito
se tiče vjerskih stvari, silno uzbunjeni nekorektni!
da, nadasve izazovnim postupkom husitskih Če.
koji su kao činovnici, učitelji i Sokoli došli iza slot
dotično iza postanka čslov. republike, u Slovač,
U početku imali su Slovaci potpuno povjerenje!
braću Čehe, te su ih primali radosno. Ali iza ić
zbivali se dogogjaji, kao onaj u Banjskoj Bistrici, gi
česki Sokoli, kojih je cijelo pučanstvo bez razih
stranaka primilo i pozdravilo s oduševljenjem te,,
im katolici dapače dragovoljno ustupili svoju dvora,
za njihov nastup i vježbe, — nisu znali ništa preče“
nego da u zahvalu za gostoljubivost, ponajprije i M
svega skinu i odstrane Propelo sa zida dvorane. Al
nije jedini takav slučaj, koji nipošto niie kadar učvić
titi slogu megju braćom, Slovaci su uopće izrazil;,
oštri protivnici českoga centralizma. Odi uporno
odrješito iraže za sebe autonomiju. — 8. I

JANJINA. (Dalm.) Eksperania Klubo. Društ.
osnovano koncem godine 1922. sada broji preko !
članova. Do danas su se držala tri brojno posjeće)!
i vrlo uspjela tečaja, a koncem decembra i Esperan tsu
zabava. Za ovu godinu izabrana je slijedeća upratje
predsjednik Dinko Baselli, podpredsjednik g.gjica Ani
F. Glavović, tajnik Angie Marinović, blag:jnik Via
Jasprica, knjižničar Božo Antičević, odbornici : g.gi|
Ljube M. Kučar, Ante M. Vitković, Ivo M. Rabazg

Mato M. Segović. kz
sv vo»
[laiviše fražeNi grebu jesu: Iron“ proti slat“
krvnosti ,Markove kapljice“ A
želudac ,Reumatis“ proti kostobolji i reumatizmu.
se bolujućem općinstvu olakša nabava i uštedi viso
poštarina, nalazi se odsada za Dubrovnik i okoli
glavno skladište ovih ljekovitih preparata u ljekarni"
Gružu gdje se dobivaju uz originalnu cijenu. — Qi

a
Upitati kg;

 

 

preparati Gradske ljekarne u #!

 

Naučnika za dućan tražimo. —
Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

d
Lokal u blizini Straduna podesan za magazt
trgovinu, kancelariju i t. d. ustupa se, — Upitati ii
administracije lista, r
Pozor seljaci! Pumpe ,Vermorel“. Gor
sumpora, galice, umjetnog gnjoja Lik, sve vrsti si
menja, pitajte nas prije nego kupite. |
Vlaho Sviloccossi — Dubrovn

Ivo Mahnić nastanjon u Gružu, iri
mjesto kao knjigovogja, nadglednik magazina, posje
ikao putni agenti inkasant, Vješt na hrvatsko-srpsko

 

slovenačkom, njemačkom i talijanskom jeziku. i
" I

A. Gause  :

Placa Kralja Petra i
Prodaje šivaće i pisaće strojevr

RABLJENI pisaći strojevi počam!.
od 2000 Dinara unaprijed.

LUKO BOGĐAN — DUBROVNI|

Placa Kralja Petra. i
Samoprodaja za Dubrovnik i okolicu svakovrstnih p.
stola muških, ženskih i dječijih, od najboljih svjetski
tvornica ,F. L. Popper“ i ,Hermann Hirsch“. i
Cijene umjerene | Cijene umjeren g