str. 3 brovnika izgleda, da nije našlo odraza ni razumijeva- nja u ovom proračunu, pa i ovo najbolje dokazuje, da komesarijat ne osjeća i ne može osjećati što su kulturne potrebe Dubrovnika. Za ilustraciju brige komesarijata za kulturni na- predak i razvoj Dubrovnika navest ćemo ove karakteri- stično nesavremene stavke proračuna »Zajednice«: stav, 4, doprinos Trgovačkoj školi D. 125 ; stavka 5. ogrijev i rasvjeta Trgov. škole D. 250; stavka 6. doprinos za knjige i ostalo siromašnoj djeci D. 100; st. 7. dopri- nos za knjižicu Pučke škole D. 50; te stav. 8. jubil. stipendija D. 150. — Jasno je danas svakomu, da je m. pr. iznos od Din. 100 ironija da bude: doprinos Općine za knjige i ostalo siromašnoj djeci, a još veća ironija kad se odregjuje svota od 50 Din. kao dopri- nos za knjižicu Pučke škole. U proračunu »Dubrovnika, Predgragja i Bosanke« poslije stavke za najam i popravak školskih pomješća nailazimo na stavku 3. paušal mjes- nom učion. vijeću D. 100; st. 4. potpore za odjeću obuću sirom. djece pučkih škola D. 1000; stavka 5. vogjenje školske matice D. 500; te st. 6. doprinos za »prosvjetu i javne zabave D. 3773. — Proračun za Gruž- Lapad ima pod naslovom »Nauk« samo ovo 5 stavaka: stavka 1. najam za školsko pomješće D. 2000; st, 2. paušal mjes. učion. vijeću D. 50; st. 3. vogjenje škol. matice D. 250; st. 4. doprinos za prosvjetu i javne zabave D. 1.227; te st. 5. popravak školskog pomješća. Gorinavedene brojke davaju najbolju svjedodžbu zakrž- ljalosti proračuna i zato im ne treba nikakova komentara. Proračun u ovom naslovu dezavuira sva ona na- stojanja kuliurnih i naučnih krugova Dubrovnika, koji su nalazeći uzora u starom Dubrovniku htjeli da od Du- brovnika stvore kulturni centar južnih predjela, u kojem bi imala opet da oživi znanost i razne vrsti umjetnosti. Ali ne samo, da proračun opć. komesarijata nema mikakova smisla i razumijevanja za kulturne potrebe Dubrovnika, za podupiranje znanosti i raznih vrsti umjetnosti, već ne nalazi nažalost za shodno, da po- bija analiabetizam u neposrednoj blizini samog grada. Selo Bosanka, nemajuć dovoljan broj školske djece, nije moglo da dobije školu, te tako danas u najbližem selu Dubrovnika — na sramotu grada — cvati anal- fabetizam. Nije li bila dakle dužnost Općine da učini sve moguće, da ovo selo, kad jednom ne može dobiti redovitu školu, bude imalo nastavu na neki drugi shodni način, bilo da poradi kod nadležnih državnih organa, da se posebno honorira neki učitelj u gradu, koji bi sedmično par puta uzlazio na Bosanku, da po- dučava tamošnju seosku djecu ili da u slučaju, ako se država ne odazove ovoj potrebi, onda u proračunu preliminira neku svotu, koja bi imala da bude honorar onom učitelju, koji bi na Bosanci podučavao. Ni jedno mi drugo do danas nije učinjeno, pa će lako u neposred- noj blizini grada, na sramotu Dubrovnika u XX, sto- ljeću, cvasti analfabetizam. Poslije ovakovog nemara za kulturni razvitak Du- brovnika da vidimo, kakav radni program za godinu 1924. ima komesarijat u osobilo važnom naslovu : IV. ,Gradnje“ : Vojarna u Gružu. Uzdržanje ulica, puteva, kanalizacija. Kako Dubrovnik zbog snažnog razvitka trgovačkog, napose tranzitnog prometa u Gružu, te u cilju unapre- gjenja prometa stranaca osjeća silne i neodložive po- 'trebe nekih gradnja za unapregjenje ovih dvaju važnih njegovih privrednih grana, to se je svaki gragjanin pri pregledu proračuna nadao naći preliminirane izdatke za takove gradnje. Ali uzalud je prevrćati arke prora- čuna, jer se u njemu ne može takova šta naći. Općina ne misli ni u g. 1924, takvih gradnja izvesti u glavnom s raz« loga, što se novac ima da utroši u druge nepotrebne kon- sumptivne svrhe a ne u investicije potrebite gradu. Jedina gradnja u g. 1924. imala bi možda biti gradnja mesarnice, za koju je preliminirano D. 250.000. U ovom naslovu ,Gradnje“ proračuna »Zajednice« iza nekih običnih i nužnih stavaka upada nam u oči stavka 3. tog naslova ,uzdržavanje vojarne“ D. 7.500. Svakom je gragjaninu vrlo dobro poznato, da je vojarna u Gružu vlasništvo Općine, te da je ista iz- najmljena vojnom eraru, Na strani pokrića proračuna »Zajednice“ pod naslovom , Imovina“ razabiremo, da Općina za ovu možda najveću i najprostraniju zgradu u čitavoj Dalmaciji dobiva u naslov najamnine svoticu od samih D. 8.644.71 godišnje ili D. 720.39 brutto mjesečno. Uzmemo li sad u obzir da prema samom proračunu ima se za uzdržavanje vojarne da potroši oko D. 7.900, to bi brutto prihod bio godišnje D. 1,144:71 (toliko koliko tkogod plaća za 2-3 sobe). Kad se na koncu od ovog bruto - prihoda odbiju državni realni porezi te novouvedena dopunska taksa (t. zv. ekvivalent), onda se može reći, da Općini ova njezina kolosalna zgrada ne nosi nikakova prihoda, dapače da NARODNA SVIJEST je za Općinu pasivna. Pitamo mi stoga, zašto g. op- činski komesar nije učinio predlog Izabranom Sudu za povišenje najamnine, kako su to učinili svi ostali vlas- nici zgrada, koje su iznajmljene eraru, a koji danas za svoje obične male zgrade primaju mnogo više mje- sečno nego. Općina za ovu kolosalnu zgradu godišnje. Nije nam doduše poznat uzrok ovakovom gospo- "darenju sa ovom najvećom općinskom zgradom, ali, ako je tomu bio do god. 1922 uzrok naredba Pokra- jinske Vlade za Dalmaciju o uregjenju najmovnih odno- šaja sa državom, pokrajinom i općinama od 29. XII. 1920, po kojoj propisi o dozvoljenosti povišice naj- movne cijene nijesu bili primjenjivi na najmovne od- nošaje sa državom, onda je ta zapreka već davno uklo- njena naime nastupom na snagu danas važećeg , Zakona o stanovima“ obnarodovanog u br. 41. »Službenih Novina« od 28. februara 1922, koji u čl. 13 odregjuje, da od 1. januara 1923. prestaju važiti Pravilnici Po- krajinskih Uprava po stanbenom pitanju. Kad bi ovo dakle bio razlog, onda bi on bio otpao već sa 1. I. 1923, te se je već tada mogao učiniti predlog za po- višenje najamnine. Ne znamo koji bi drugi razlog uopće mogao biti takovom gospodarenju, ali uzmimo slučaj, da bi taj razlog sastojao ma bilo u kakovom po Općinu nepovoljnom utanačenju, pitamo mi tada, zar se nijesu do danas mogli poduzeti kakovi koraci, da se taj nepo- voljni položaj Općine popravi? Faktično je stanje danas takovo, da se jedan kontrahent silno okorišćuje na teret drugoga, da Općina za svoju pozitivnu činidbu prima takovu protučinidbu, čija imovinska vrijednost stoji u očitom nerazmjeru sa vrijednošću njezine či- nidbe, pa stoga držimo, da je davno i u pretpostavci ovog slučaja za Općinu nastala mogućnost traženja promjene odnosnih nepovoljnih utanačenja eventualne pogodbe. Dakle u nijednom slučaju nema opravdanja za ovakovo loše gospodarenje. - Takovo gospodarenje sa ovom kolosalnom općinskom zgradom oštećuje osjetljivo općinske financije dosljedno nas njezine op- ćinare, pa zato i u ovom slučaju svračamo pozornost gragjana. ua ovo pitanje vojarne, e da uvide, kako komesarijat upravlja općinskim dobrom. U naslovu ,gradnje“ proračuna ,Dubrovnik-Bo- sanka“ nalazimo kao stavku 1,: uzdržavanje puteva i zahod. kanala u gradu u iznosu od D. 38.000, te kao stavku 2.: uzdržavanje puteva i zahod. kanala u pred- gragjima u iznosu od D. 22.500 — obe skupa D. 60.500, sa kojom svotom nadamo se, da će seu ovoj godini uz racijonalno gospodarenje moći urediti par ulica, osiraniti one silne lokve ne samo u pokrajnim ulicama već i na samoj Placi kao i istočnim ulaznim vratima (put Ploča), te uzdržati u redu zahod. kanale. U proračunu za Gruž-Lapad nalazimo, da je u svrhu uzdržavanja puteva (a ne i zahod. kanala, jer se na kanalizaciju u Gružu ne misli) preliminirano D. 25.000. — Putevi i ulice u Gružu nalaze se u tako lošem stanju, da iziskuju ozbiljnih i temeljitih popra- vaka. One u današnjem njihovom stanju sliče prije ulicama nekog zapuštenog i zanemarenog sela nego ulicama i putevima jedne od prvih izvoznih i uvoznih luka Jugoslavije, pa je zato skrajna potreba koliko radi općimara toliko i radi ugleda države pred stran- cima, koji u Gruž dolaze, da se one napokon privedu u pristojno stanje. Od prometa u Gružu imade Općina silne koristi, pa je zato pravedno, da se malo više pobrine za tamošnje puteve, tim više što se nažalost i ne misli na kanalizaciju Gruža, Za uzdržavanje pak puta u Lapadu (stavka 10) preliminira se svota od Din, 14.800. Kako je Lapad stjecište stranaca, najljepši i najposječeniji kraj Dubro- vnika, to je od osobite polrebe uzdržati u redu i pu- teve u Lapadu, pa zato preporučamo Općini, da im posveti veću pažnju. Pri pretresu ovih stavaka dužnost namje da upozorimo općinski komesarijat, da poveća nadzor nad svojim gragjevnim radnicima, da se ne dogagja, da ostavljeni bez ozbiljnog nadzora pri poslu često tako lijenčare, da najsitniji popravci traju po par dana. Svaki nadglednik morao bi biti odgovoran inžinjeru za sta- novitu mjeru rada, ovaj pak općinskom upravileljstvu odnosno općinskom vijeću, pa se onda ne bi dogodilo ono, što se do sada dogagjalo, da se svote prelimini- raju i potroše, a da se gotovo ništa ne izgradi ni popravi. ,_, Za trajanja komesarijata nestalo je potpuno onog sistematskog i unaprijed po nekom planu odregjenog temeljilog popravka ulica u gradu i predgragjima, na koji smo bili navikli za vremega redovite općinske uprave. Tada smo gledali neki stalni sistem i plan kod po- pravka puteva, te bi u svakoj godini osim običnih nužnih popravaka imali prilike vidjeti py čitave ulice temeljito uregjene i popravljene. U posljednih 5 godina nijesmo vidjeli ni jedne ulice u redu popravljene, a svake se je godine proračunom u taj naslov izdalo lijepe svote, što nam je opet dokaz loših posljedica uprave komesarijata. (Slijedi.) Pisma iz naroda. Luka Šipanjska. Smrt stare uzorne vlad Smrt čestite g.gje Pavle pl. Sorgo u jedan je ; svak požalio, jer je bila i zborom i tvorom prava dika dubrovačka, te je skoro sav život sprovela svome imanju u Luci Šipanjskoj u svemu od izgl Dok joj je još i blagopokonja majka živa bila u hovoj se kući držahu sijela poučnih razgovora i čit: djela glasovitih dubrovačkih pisaca. Nije čuda akc bilo na Šipanu ženica, te su na ta sijela dolazile, su poznale skoro na pamet po dijelove Osmana, | bravke, i Remete, Pokojnica je bila od svakog ljublj i poštovana, a to ie najbolje dokazao sjajni spro, na dan sv. Vlaha, gdje se je sve pojagmilo, da g Pavli iskaže posljednu počast, Vječni pokoj g.gji P i laka joj zemlja! Ljuta zima, te je svukud poharala povrće, : ni nas poštedila. O kakovu povrću nije govora. P trave zima uništila, te nemamo čim da naše o nasitimo, baš sada kad su se objanile. Zato sli mlijeka i kržljavi janjci. I rogači, ta unosna biljkaj naš otok, jako je pretrpjela. Ne da se ni na more da se što čovjek ribanjem okoristi, Da se narod f hrani, sve pada na dućan i to se uzimlje na rab pa uz ove skupoće tužan narod zadužit će i sta a kamo li ne i dojdući plod. Uzalud odavna vapit da se siromašnom narodu udijeli beskamatno \ vagun pšenice ili kukuruza, jal kakove javne rad gdje bi narod mogao zaslužili štogod. Naša suza ne roditelja! Dok mi vapimo: Hljeba, hljeba, gospoda! dotle porezni činovnik obilazi od kuće do kuće i tra »Porez, rajo, plaćaj za više godina!“ — Šipanjac PRAG. Scotus Viator o Slovacima. Zunimat! vas, što poznati Scotus Viator, taj vrli prijatelj Slavo uopće, a osobito Slovaka, piše u novinama »Lidq noviny« o raspoloženju Slovaka prema Česima. On vi da su Slovaci, taj dobri katolički narod, osobito se tiče vjerskih stvari, silno uzbunjeni nekorektni! da, nadasve izazovnim postupkom husitskih Če. koji su kao činovnici, učitelji i Sokoli došli iza slot dotično iza postanka čslov. republike, u Slovač, U početku imali su Slovaci potpuno povjerenje! braću Čehe, te su ih primali radosno. Ali iza ić zbivali se dogogjaji, kao onaj u Banjskoj Bistrici, gi česki Sokoli, kojih je cijelo pučanstvo bez razih stranaka primilo i pozdravilo s oduševljenjem te,, im katolici dapače dragovoljno ustupili svoju dvora, za njihov nastup i vježbe, — nisu znali ništa preče“ nego da u zahvalu za gostoljubivost, ponajprije i M svega skinu i odstrane Propelo sa zida dvorane. Al nije jedini takav slučaj, koji nipošto niie kadar učvić titi slogu megju braćom, Slovaci su uopće izrazil;, oštri protivnici českoga centralizma. Odi uporno odrješito iraže za sebe autonomiju. — 8. I JANJINA. (Dalm.) Eksperania Klubo. Društ. osnovano koncem godine 1922. sada broji preko ! članova. Do danas su se držala tri brojno posjeće)! i vrlo uspjela tečaja, a koncem decembra i Esperan tsu zabava. Za ovu godinu izabrana je slijedeća upratje predsjednik Dinko Baselli, podpredsjednik g.gjica Ani F. Glavović, tajnik Angie Marinović, blag:jnik Via Jasprica, knjižničar Božo Antičević, odbornici : g.gi| Ljube M. Kučar, Ante M. Vitković, Ivo M. Rabazg Mato M. Segović. kz sv vo» [laiviše fražeNi grebu jesu: Iron“ proti slat“ krvnosti ,Markove kapljice“ A želudac ,Reumatis“ proti kostobolji i reumatizmu. se bolujućem općinstvu olakša nabava i uštedi viso poštarina, nalazi se odsada za Dubrovnik i okoli glavno skladište ovih ljekovitih preparata u ljekarni" Gružu gdje se dobivaju uz originalnu cijenu. — Qi a Upitati kg; preparati Gradske ljekarne u #! Naučnika za dućan tražimo. — Dubrovačke Hrvatske Tiskare. d Lokal u blizini Straduna podesan za magazt trgovinu, kancelariju i t. d. ustupa se, — Upitati ii administracije lista, r Pozor seljaci! Pumpe ,Vermorel“. Gor sumpora, galice, umjetnog gnjoja Lik, sve vrsti si menja, pitajte nas prije nego kupite. | Vlaho Sviloccossi — Dubrovn Ivo Mahnić nastanjon u Gružu, iri mjesto kao knjigovogja, nadglednik magazina, posje ikao putni agenti inkasant, Vješt na hrvatsko-srpsko slovenačkom, njemačkom i talijanskom jeziku. i " I A. Gause : Placa Kralja Petra i Prodaje šivaće i pisaće strojevr RABLJENI pisaći strojevi počam!. od 2000 Dinara unaprijed. LUKO BOGĐAN — DUBROVNI| Placa Kralja Petra. i Samoprodaja za Dubrovnik i okolicu svakovrstnih p. stola muških, ženskih i dječijih, od najboljih svjetski tvornica ,F. L. Popper“ i ,Hermann Hirsch“. i Cijene umjerene | Cijene umjeren g