= Jedno uporegjetije. we Da svak mo e. i i uvjeriti se, i je razlika izmegju načina gospodarenja općine, koja se sama upravlja, i načina gospo- darenja općine pod upravom komesarijata, donosimo što nam piše jedan naš Dubrovčanin, nastanjen u Splitu : ,Ovo dana imao sam prilike da u Vašem cijenjenom listu čitam neke stvarne opaske i prigovore proračunu za g. 1924. tamošnje općine, koja je još, nažalost, pod upravom postavljenog joj. komesara. Mogu Vam reći, da članci, što izlaze u Vašem listu, mnoge ovdje zanimaju, a mene kao Dubrovčanina na osobiti način, buduć da se radi o mome rod- nomu gradu, spram čigova napretka ili na- zadka ne mogu da budem inditerentan. Prek- jučer se susretoh s jednim amošnjim mojim dobrim znancem Splječaninom, pa razgovor pade i na ovaj predmet. Sramota je, rekoh mu, da u tobožnjoj ustavnoj državi moramo toliko čekati na općinske izbore! Kao da su komesari svuda providencijalni ljudi! A koliko samo zapadaju našu zemlju ovi komesari!... I onda mu spomenuh onako per sumina capila * glavne prigovore iznesene protiv proračuna dubrovačke općine, te ga zamolih da bi se propitao, te mi po istini kazao, kako stvar stoji s proračunom općine spljetske, mavlaš što se tiče skrbi za siromahe i ostale karita- tivne ustanove. On se odazva mojoj želji, i evo Vam ovdje naslova i brojaka, po kojim se vidi, koliko spljetska općina troši za siromahe : 1) Potpora ,Nar. Ženskoj Zadruzi“ za liječenje siromašue djece Din. 4.500 2) Providni Ured 7.800 3) Odboru ,,Charitas“ 24.000 4) Stalne potpore 15.000 5) Milostinje uopće 50.000 6) Naknada milostinje drugim opć. 750 7) Muška Ubožnica 224.350 8) Milostinje ma račun drugih opć. 1.000 9) Liječenje i lijekovi siromaha 147.310 10) Pokopanje siromaha 3.720 11) Pripom. Dječ. Zak. ,Mangjer“ 30.000 Skupa Din. 508.430 Sve ovo na račun odlomka Split. Kako vidite nema u ovome pogledu nikakva razmjera izmegju općine spljetske i dubrovačke ! O ORTFICA iz doba utemeljenja Dubrovačkog Radničk. Društva. — Prigodom njegove pedesetgodišnjice — : Sedamdesetih godina prošloga vijeka, kad je narodna stranka bila već osvojila općinu u Dubrov- niku, bijaše brijačnica na Placi ispred Dvora, uprav u sjevernim vratima dućana gdje je sada Dubrovačka Hrvatska Tiskara. Antun Selak, brijač, bio je faktotum narodne stranke, On je bio neumoran i nesebičan radeći za istu ne samo u smislu načelnikovu i ujego- vih drugova, nego je znao uzimati inicijativu i pobu- diti mnogo za stranku korisnih stvari, umio je maći zgodne pisce, da po našim novinama kritikuju protiv- nike i drugo koješta. U doba hercegovačkog ustanka, kad je poznata dobrotvorka ustanika, engleskinja Miss Irwing dolazila u Dubrovnik i u Hercegovinu, njegova je brijačnica bila padalište najvatrenijih narodnjaka, a nadasve Srba, koji su iz duše mrzili Ausiriju, i mnogih dopisnika različitih svjetskih novina i naših domaćih, jer se on brinuo i za hercegovačke ustanike i dobivao je najnovije vijesti o ustanku. Svaki dopisnik dolazio je u brijačnicu da crpi u njega novosti. Sam gjeneral Jovanović, kad je bio za ustanka u Dubrovniku, po- slao bi u njega ili u braće Boškovića svog ordonanskog oficira u istu svrhu, U njegovoj brijačnici dolazio je stalno Stilman, dopisnik londonskog Tajmsa, lučki kapetan Kovačević koji je bio reporter Korespondenc- .biroa, te ministarstva inostranih djela u Beču, Lukeš, dopisnik stare Presse i reporter ministarstva unutraš- njih djela u Beču, sudac Rupčić, dopisnik francuskog »Havasa« i drugi još. Od Dubrovčana dolazili su pok. NARODNA SVIJEST “Ali zato nema u proračunu spljetske općine za g 1924. niti jedne pare nagrade načelniku, niti jedne pare za putovanja ; niti jedne pare ,disposicionsfonda“ ...!! o u. i ako širokogrudni proračun za sitomahe — primj eti moj spljetski znanac — nije bio zapreka, da naša općina razvije intensivan rad na svakom polju, pa treba zahvaliti našemu načelniku i upravi, koji se iz same gragjanske dužnosti i ljubavi posvećuju općemu dobru, da se ovaj naš Split diže i cvjeta u eri, kad sve propada“. — Vjerujem, pa i sam vidim, da je tako rekoh ja — ali me tješi nada, da će se dubro- vačko gragjanstvo ipak jednom osvijestiti, te u jedan glas i energično od vlade zatražiti, da prestane jednom iznimno stanje, koje već postaje nesnosno, te da se što prije raspišu općinski izbori! Boli 2 U licu? U udovima? Pokušajte pravi Fellerov Elsa- Fluid! Čudit ćete se! Ugodnog i krepkog djelovanja kod trljanja čitavoga tijela i kao kosmetikum za njegu kože, zubi i ustiju! Kudikamo jači i bolji od francuske rakije i kroz 25 godina svagdje tražen! Zajedno sa zamotom i poštarinom 3 dvostruke ili 1 speci- jatna flaša 24 dinara; 36 dvostrukih ill 12 specijalnih flaša 214 dinara i 10%) nadoplatka razašilje: ljekarnik Zugem V. Feller Stubica Donja Elsa-trg br. 297. Hrvatska. Wilson i Jugoslavija. Wilson je spasio Evropu, kad joj je majteže bilo, od pangermanske dominacije. A što je učinio za nas Jugoslavene ? Ono što nije učinio ni jedan stranac i saveznik, od kada se zna za našu historiju. Wilson je branio našu stvar kao svoju rogjenu. Protiv preten- zija Italije bio nam je Wilson na Konferenciji Mira jedina ozbiljna i sigurna zaštita. On nije morao u sva- kom pitanju uvijek naći najbolje riješenje, ali je uvijek bio nošen iskrenom težnjom da osigura naše ujedi- njenje i naš slobođan opstanak. Najznatniji akt Wilsonov za Jugoslaviju dolazi 18. oktobra 1918. Austro-Ugarska je 4. t. mj. ponudila mir Sjedinjenim Državama. Wilson odgovara da ne može uvažiti primljeni predlog, jer je napustio 10. tačku svog programa, pa kaže: ,Otkako je napisana ova re- čenica i proglašena pred kongresom Sjedinjenih Dr- žava, priznala je vlada Sjedinjenih Država da postoji ratno stanje izmegju Čehoslovačke i njemačke i austro- ugarske carevine, i da je čehoslovačko Narodno Vijeće de facto ratujuća strana, koja je snabdjevena potrebnim autoritetom da upravlja vojničkim i političkim poslo- vima Čehoslovačke. Ona je takogjer na najdalekosežniji način priznala da su narodne težnje Jugoslavena za slobodu pravedne. Stoga predsjednik više ne može priznati puku autonomiju ovih narođa, kao osnovu za mir, već je prisiljen zahtijevati da budu oni, a ne on suci o tome kakva će akcija od strane austro-ugarske Pero Čingrija, nar. zastupnik a poslije načelaik du- brovački, i Srbi pok. Aleksić, Pavlović, Baranjin i drugi. Brijačnica je bila i agencija ustanka, a vlada austrijska, koja je u svoje sebične svrhe sad otvoreno sad pokri- veno podupirala ustanak, ali kadgod bi i prividno ne- prijateljski postupala protiv ustanika, puštala je da se prodavaju iz državnih magazina puške, koje bi došle u ruke ustanika. Tako jednom financna straža prodade bjelodano jedanaest tobože starih pušaka za sedam forinta, koje kupi g. upravnik Peričić, te one dogju u agenciju za ustanike. Tu sam dolazio i ja i bio. sam se za rana sjetio, da su Kovačević i Lukeš izvjestitelji različitih ministarstava u Beču a poslije slučajno došao i do pravog dokaza, i s toga sam uvidio da je po- gibeljno ispred njih stavljati srce na jezik, jer su ri- ječi mogle biti priopćene ili telegrafom - ili poštom u Beč. Ali ova dva izvjestitelja, imala su običaj, da jedan govori protiv drugoga, kad bi drugi bio izočan, možda da otkloni od sebe svačiju sumnju, da ih bečka vlada plaća za refereadere. Ali i Aleksić i Baranjln, kad bi došlo do govora o politici, razriješili bi svoj jezik i grdili od srca Austriju. U to doba, godinu ili dvije dana prije hercego- vačkog ustanka, stari autonomaši u Dubrovniku bili su naumili da osnuju radničko društvo pod imenom ,So- cieta Operaia del Progresso“. Napredak radničkog sta- leža u Dubrovniku bila je za njih prividna stvar, jer njihova iskrena namjera bila je ta, da spase i oživu autonomašku stranku, koja je u Dubrovniku propadala. Oni lijepim i skladnim riječima, kojim su Dubrovčani vješti, iskazujući najtoplije ljubav za radnički stalež, bili su poradili oko mnogo naših zanatlija i radnika, Bri:9. vlade zadovoljiti težnje i shvaćanja ovili naroda o hovim pravima i o njihovom odregjetiju kao član i porodići naroda“. i BA = Ovaj le hilstorijski akt uzidati u temelje Jugo: vije. Da nije toga bilo, i iiarodnog pokteta koji je jedio, s Austro+Ugarskom bi se bilo ptegovaralo, i bi, makar osakaćena, ostala na životi kao opasnu za slobodu svojih susjednih naroda. Po ovom a Wilson je jedan od glavnih tvoraca Jugoslavije. M se to danas i ne pamtiine uvažava dovoljno, poto naraštaji urijet će da ocijene golemu zaslugu ovog"! likog čovjeka za mašu slobodu. Slava mu do vije! (»Slob. Trib,“ \ m-R a Pisma iz naroda. ' Iz okolice storijske. Šumski, obrtnički i redi stveni prekršaji. Uvijek je bilo, biva i bit će prekrši pravih i nehotičnih, šumskih, obrtničkih i redatstven Za takove prekršaje tuženici su prije dolazili u S u stanovite rokove pred dotične političke povjereni, koji bi na državne troškove u Ston došli. Tu bi / tuženici opravdali, obranili ili bi bili oglobljeni i | depsani. Na taj način prištedilo bi se narodu mno i u trošku i u dangubi. Danas, u doba centralizu toga nema. Za bilo koju malenkost tuženici, pa i p vedni bili, moraju u Dubrovnik pred dotične stareši U tome mnogo narod trpi, troši i dangubi, pa i p vedni bili. Treba im dan prije od kuće, sutri dan pri vlast a treći, a neki tek četvrti dan kući se povrat Više puta i pravedni trpe i mnogo trpe, jer uz dani nje skupoće za putovanje, hranjenje i moćevanje i na stotine dinara, a gdje su im izgubljene "ol 1 “Kad bi dotični sreski povjerenici dolazili u Ston tamo izvide pravili, stranke saslušavali mnogo bi f toga prištedilo i narodu koristi bilo. Putne troši nek plaća država bilo iz kojigod iondova, kad nel bilo fondova od dotičnih rezorta. Cinovnici su na služi naroda, a ne narod na službu činovnika. Ova pita; postavljamo na srce g. velikom županu, od kogal nadamo, da će nastojati zadovoljiti želji naroda i d mu u susret. i PRAG. Čehoslovačka crkva. Dugo nisle nit čuli o českoslovačkoj crkvi. Evo vam najnovije vije Kako se čini, kriza koja vlada u spomenutoj 'crk. dolazi do svoga raspleta. Gorazd Pavlik, biskup m ravske dijeceze, kani istupiti iz čslov. crkve te smje — kako se govori — utemeljiti novu crkvu, koja! bila tijesno spojena s pravoslavnom crkvom u karpatskoj Rusiji. Nema dvojbe, da će njegov isl iz rečene crkve biti predmetom još mnogih diskusi jer je Gorazd prilično obljubljen. Jedino, što mu; predbacuje, to je njegova velika sklonost pravoslav. što je izazvalo silni otpor u stranci Farskoga. Q| otpor neki krugovi još više uspiruju. -- 8. kućno sredstvo proti boli [arove ROBliIC& šsšo ssosoe pov pot bave, dobivaju se uz originalnu cijenu u ljekarni u Gruž već preko 60 god. obljublješ da se upišu u to novo društvo i zavedoše sam; Antuna Selaka, i Kad mi priopći zavedeni Selak tu stvar, ja q mah skočih na njega, zamjerajući mu da se zaveo, lijepim riječima tih ljudi, koji samo hoće da učvr; svoju stranku i tim oslabe narodne krugove, Kazah 1 da treba odalečiti naše od ,Progresa“, a utemeli jedno naše pravo radničko društvo. Selak uvidi ispr; nost moje misli i po svoj prilici po savjetu koj prvaka narodne stranke, odluči da će sa onim naš zavedenim izvršiti udar na novo radničko drašt koje je imalo jedne nedjelje popodne držati sastan u Bondinom pozorištu za biranje prve uprave, U pi regjivačkom odboru bio je predsjednik Dr, Abel € ragli, čovjek inače ljubazna i dobra srca, kojega nažalost smrt prerano otela njegovoj porodici. Antun Selak imao je zajedno sa svim narodnim zar tlijama i radnicima doći na sastanak ali tek iza g, četka glasanja i zahtjevati da glasanje počne iz no, jer da i oni hoće da glasuju. Tim ili bi oni dot većinu ili mašli temeljit razlog za istup iz društ Ja, koji sam znao po Selaku za udar, koji dq spravljaju, mr'o sam od želje da vidim, kako će se izvršiti i pogjoh u pozorište, ma da se nijesam upisao u taj ,Progresso“ i ostanem na dau ple blizu ulaza, naslonjen zidu. Kad ih se nekoliko skupilo, predsjednik, koji već sjedao za predsjedničkim stolom, prišapće drugon od odbora, kažući prstom na mene, da pošto ja nij sam član, ne mogu ostati na sastanku i naredi da pogje do mene i da mi kaže, da stog razloga u gjem. Ja čuh tu naredbu i kad član dogje do nd