Poštarina plaćena u gotovu
šr. 10.

DUBROVNIK 26. februara 1924.

"Narodna Svijesi

God. VI.

 

 

PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.

natlijsko-obrina škola u Dubrovniku.
Ima mnogo godina da se radi ma osnutku ovakove

le u našem gradu još iz doba plije rata. Po oslo-
e koliko nam je poznato, bilo je sve podužeto
strane vlade i školskog nadzornika, da se jednom
votvori ta davno potrebita šlola, le su čak u dr-
nom budžetu bili uneseni i odobreni potrebiti kre-
, ali sasvim tim nije došlo do otvora te škole.
Razlog tome neuspjehu bio je poglavito taj, što
za takovu školu manjkala pottebita pomješća.
= Istina je da u Dubrovniku nemamo baš najzgod-
h pomješća za takovu školu, kao što nemamo ni za
ile naše škole u gradu (osim preparandije), ali se je
sa malo dobre volje moglo tome lako da doskoči.
| Ako igdje a ono u Dubrovniku ima toliko držav.
ada, koje su se sa malo troška mogle, makar pri-
meno preuđesiti za takovu škol, a osobito za po-
bite stručne radionice, ali dakako, kod nas se nije
ko zato ni maknuo. Dok je sa strane države i nje-
\ čimkenika bilo već sve učinjeno i uregjeno, da se
škola čim prije osnuje i otvori, detle smo mi našim
interesiranjem i nemarom spriječavali i ono, što se
do sada moglo učiniti i postići, te očekivali od dr-
ve da nem još i zgradu dade (da ne rečem još i
ića učenike, koji bi je pohodil
"Donekle razumijemo nedovoljno zauzimanje općine
\ovo pitanje, jer komesarijat na općini re može da
ini sve ono, što može jedno redovito općin. vijeće
ventualno opć. odber, ali to ne razumijemo, kako
naši privredni i zanatlijski krugovi mogli do sada
pustiti takovo pitanje, koje njih osobito interesuje.
je su naša radnička društva, koja bi se najprvo
ala interesirati za odgoj vlastitog radnog pomlatka ?
je sva njihova društvena djelatnost svedena samo
to, da drže zebave i eventualno pripemognu kad i
d kojeg bolesnog člana ?j
| Uzaludna su za sada svaka prigovaranja. Godine
\prošle u nepovrat, a naš je radni pomladak ostao
gje, gdje je bio nazad 20 i više godina. To vidimo
to, ako usporediino naš pomladak sa onim u Spljetu,
e davno postoji ovakova škola. Takove su razlike
lručnoj spremi megju jednim i drugim, da nam je
ja žao ovo konstatirati.
Koliko nam je poznato, prošlih je dana pcnovno
avio u našem gradu pokraj. nadzornik za zanat.-
t. škole u Dalmaciji, g. liž. Tončić, e da bi napo-
n priveo kraju ovo odavna viseće pitanje, te izgleda
mu je nekako uspjelo, da barem za prvi početak
gje nekoje prostorije, gdje bi se mogla da smjesti
škola.
Ovo nas je osobito obradovalo u nadi, da ćemo
ro moći vigjeli, da se i naš radni pomladak uzgaja
vom zvanju prema današnjim zahtjevima i potre-
a obrta i zanata, te da će iu našem gradu jednom
stati potreba da se služimo tugjim radnicima, ako
mo da imamo razne radnje izvedene prama zahtje-
a zanala i sadašnjeg napretka.
Ufamo se, da neće opet zaspati ovo pitanje, već
će svinmaši mjeroćavni i zanimani krugovi poraditi,
se čim prije ostvari ioliko potrebita škola. Tom
hzimanju, trebalo bi da se u prvom redu posvete
i radnički krvgevi, jer će ta škola njima prvim do-
eli koristi i materijalne i morelne. Uz odgoj radnog
dmlatka u takovim se školama uči još i narodno
ivo i pletivo uz ostale ženske radnje. Tako će
ati prilike da i naše djevojčice dosta foga mauče
ebi osigurseju opstenak. Tim se radom tekc gjer pro-
gira i naša lijepa marcdna umjetnost, koja je bila
sla zaboravljena i zanemarena, dočim smo sada u
odnoj državi dužni, da ju proučavamo i ističemo,
a drugim narodima pokažemo da i mi imađemo
je čim da se dičimo.
Ovom prigodom ovoliko, dočim ćemo se na evo
anje opet posebno osvrnuti, ako opazimo, da se nitko
, miče za ostvarenje ove lijepe i korisne,ustanove, X.

fo nem

  

 

 

 

teka za jelo, neka uzima ,Iron* sredsivo
\ proti slabokrvnosti i blijedičavosti koje
se dobiva u ljekarni tu Gružu.

 

na je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno.

Izlazi svakog Utornika.
Pojedini broj 1:50 Din.

 

Proračun Dubrovačke Općine.

V. ,Sigurnost“ : Ređarstvo — Vatrogastvo.

Slaba briga komesarijala za ličnu i imovinsku
sigurncst gragjana ogleda se osobito u slaboj orga-
nizaciji općinskog redarstva le u potpuncm nemart
za mjesno vatrogastvo."

Općina u svom samoupravnom i prenesenom (za
državne svrhe) djelokrugu ima da se — pored držav-
nih organa javne sigurnosti — stara za održanje pro-
metnog reda na javnim ulicama, putevima i trgovima,
za očuvanje. javne pristojnosti i ćudoregja, za poštiva-
nje odredaba glede upotrebe i čuvanja javnih i pri-
vatnih stvari, za sigurnost osoba i vlasništva, te napo-
kon za suzbijanje raznih bolesti i zaštitu od požara itd.
Za izvršenje svih ovih zadataka općinskog samouprav-
nog i prenesenog djelokruga u proračunu za »Dubrov-
nik-Bosanku“ nalazimo slijedeće stavke: za jednog
redarstvenog stražmeštra godišnjih D 2.040 (stavka 1),
za njegov oskudični doplatak D 8.700 godišnje,
skupa D 10.740 (D 895 mjesečrio); zatim za 4 stalna
redara godišnje D 6.882 (stavka 3.) te njihov osku-
dični doplatak D 27.600 (stavka 4), skupa D 34.482
godišnje za svu četvoricu ili D 8.620:50 za svakog
godišnje (D 718:34 mjesečno); le napekonm za 6 po-
moćnih redara D 43.200 (stavka 5.) godišnje ili D 7.200
za svakog godišnje (D 600 mjesečno).

Iz proračuna slijedi, da Općina predvigja za grad
i predragja takovu organizaciju općinskcg redarstva,
koja se ima da sastoji od redarstvenog stražmeštra,
4 stalna i 6 pomoćnih redara (možda kakvih jadnih
Ruse) uz jednu za današnje prilike više nego mizernu
platu od prosječno s:mih D 700 mjesečno.

Jasno je svakomu da ovakova plata u današnjim
prilikama ne može dostajati ni za najskromnije nami-
renje najnužnijih potreba pojedinca, pa bi bilo od pri-
jeke potrebe u interesu samih gragjana, da se osoblje
naše autcnomne policije belje plati, jer gragjani iz svog
iskustva znadu da kakva je plata, fakva je i sigurnost,
imajući još svježe u p:meti nedavni žalosni slučaj
nekih bivših općinskih redara sa bratom Čehom.
S toga kcda smo se pri pregledu proračuna zagledeli
u naslov ,Sigurrost“, tek smo tada shvatili ova-
kovo sadašnje stanje lične i imovinske sigurnosti u
našoj Općini, a nehotice nam se je nametalo pilanje:
nije li mežća sve to baš tako udešeno, da se jednog
lijepog dara opravda dolazak državne policije i do-
kine naše autonomno redarstvo ?

Dok je takovo loše stanje u pogledu općinskog
tedarstva u gradu i predgragjima, to je ono u Gružu
još mnogo gore!

U proračunu za , Gruž-Lapad“ nalazimo kao stavku
|. platu za 3 redara D 7.200 te kao stavku 2. njihov
oskudični deplat:k D 18.900, što iznosi skupa D 26.100
godišnje za trojicu ili za svakog pojedinog popriječno
godišnje D 8.700 odnosno mjesečno za svakog redara
D 795. Osim ovih stavaka otpada na ove redare još
i D 3.500 (stavka 3.) za njihovu odjeću, te D 1.900
(stavka 4.) za obuću i ostale sitnarije, tako da sa svim
tim doplecima skupa otpada na svakog pojedinog re-
dara u Gružu jedva oko D 875 mjesečno.

Kakoiiz ovih gornjih stavaka proračuna za ,Gruž-
Lapad“ vidimo, predvigjeno je sa slrane Općine za
javnu sigurnost u Gružu-Lapadu samo 3 redara, koji
bi imali obavljati službu i po danu i po noći, tako da
bi imalo biti redovito u Gružu.Lapadu na službi 1, a
najviše 2 redara. U Gružu, gdje je centar čitavog tr-
govačkog i pomorskog prometa naše. Općine, gdje je
uskladišteno raznih ekonomskih dobara na milione
vrijednosti, predvigja se dakle u proračunu tako slabo
općinsko. redarstvo, da je isključeno, da će ono moći
uredno izvršavati u tom odlomku javnu djelatnost,
koja je: Općini zakonom cdregjena. Lapad pak potpuno
je bez ikakve javne sigurncsti (jer malobrojni redari
ne dostaju ni za redovilu službu u Gružu), makar je
tamo stjecište stranaca, a i prenoćište mnogih gruških
radnika. Uz ovakove prilike javne sigurnosti u Gružu-
Lapadu bit će svakome jasno, kako su se tamo u zadnje
doba mogle dogagjati onako česte kragje.

Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorai
urednik A. FlIč.
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju. —

— Vlasništvo Odbora ,,Narodne Svijesti“, —

Ovakav nemar za javnu sigurnost u našoj Općini
može da bude od osobitog zamašaja osobito za naše
dvije glavne privredne grane: trgovačko-tranzitni pro-
met Gruža i promet stranaca. Megju faktorima, koji
donose prednost jednoj luci spram druge, javna sigur-
nost — napose imovinska — dotične luke ima veliku
važnost. Privrednici, kada imaju da biraju megju dvjema
lukama, na koju da upute svoju robu, odlučuju se
uvijek za onu, koja im pruža veću garanciju, da će
njihova imovina biti dobro čuvana i da će biti što
moguće više osigurana od kragja i požara. Gruška
luka, koja ima da se bori i izdrži konkurencijonu
borbu sa nekim drugim našim domaćim lukama, do-
bila je u ovoj svojoj utakmičnoj borbi, ovakovom u
proračunu  predvigjenom javnom sigurnošću, jedan
žalosni udarac od same Općine, koja bi naprotiv imala
svom silom da je pomogne. Ovo sve dokazuje neshva-
ćanje i neuvigjavnost komesarijata za ostvarenje pre-
duvjeta napretka i uspjeha gruške luke. Kao što nemar
za javnu sigurnost donosi silne štete trgovačko-tran-
zitnom prometu, tako isto nanosi veliku štetu i pro-
melu stranaca, čijoj se ličnoj i imovinskoj sigurnosti
svuda u naprednom svijetu posvećuje osobita pažnja.

Drugi je važni faktor javne sigurnosti poslije
općinskog redarstva vatrogastvo, za koje naš komesa-
rijat u proračunu »Zajednice« preliminira stavkom 5.
doprinos od D. 6000, (uprav koliko i za pjevanje,
što ćemo vigjeti kašnje). Kad uočimo preveliku važ-
nost vatrogaslva za našu imovinsku sigurnost, te za
sigurnost onih u Gružu uskladištenih milionskih do-
bara, onda nam i ova stavka proračuna pokazuje ne-
pojmivo nerazumijevanje potrebe što veće brige za što
bolju sigurnost protiv eventualnih požara, koji bi
mogli biti za grad odnosno za Gruž od katastrofalnih
posljedica. Dok se svuda u naprednom svijetu u ko-
munalnoj politici osobita briga posvećuje vatrogastvu
i ovo nastoji što bolje organizovati te potrebitim spra-
vama opskrbiti, to proračun naše Općine za g. 1924.
preliminira u tu svrhu tek svoticu od D. 6000. Ovo
neće dostajati ni za samo uzdržavanje  organi-
zacije vatrogasaca, a kamo li, da bi se oni mogli
opskibiti u novoj proračunskoj godini novim potrebi-
tim spravama. Radi nezgodne grupacije kuća pojedinih
gradskih predjela nameće se općinskoj upravi tim veća
dužnost, da se pobrine za vatrogastvo. Kod jednog
nesretnog slučaja uz ovakovo siromašno opskrbljeno
vatrogastvo Dubrovnik bi mogao postati jednim pravim
garištem | Obzirom na ovakove prilike bilo se je nadati,
da će komesarijati lako uviditi gradsku potrebu što
veće brige za vatrogastvo i da će nešto poduzeti, da
se ova opasnost svede na najmanju moguću mjeru,
dok naprotiv vidimo u proračunu, da se je čitava briga
za vatrogastvo odnosno za sigurnost imovine grogjana
od eventualnih požara svela ma onako mali doprinos.
Gragjanima je vrlo dobro poznato, koliku brigu vođe
o svom vatrogastvu sve općinske uprave u čilavom
svijetu, a i u našoj državi naprednije općine, koje su
ne samo valjano provele organizaciju vatrogasaca, već
su ih i opskrbile najmodernijim spravama izašiljući
često puta svoje ljude vani u svrhu proučavanja i upo-
znavanja sa modernom vatrogasnom tehnikom.

Dubrovnik pod komesarijatom prepušten je i u
tom pogledu sudbini, pa će tek možda kakva gradska
katastrofa potaći komesarijat, da se pobrine za valjano
riješenje i ovog do sada još neriješenog pitanja komu-
nalne politike. (Slijedi.)

 

Pisma iz naroda.

ERCEGNOVI. Strašna bjesnoća pasa zadala
posljednih dana strah u kosti cijeloj varoši. U Nedjelju
17. o. mj. preminuo je u Meljinama oficir, komesar
vojničke bolnice, Hrvat rodom iz Pulja. Još prije
Božića ujeo ga pas i rana mu bila zarasla. Dr. Korlaet
svjetovao ga da ide u Sarajevo, sli se je on uzdao,
kad je rana zarasla, da zla više bili neće. Kad eto
nakon 2 mjeseca pojavila se strašna bjesnoća. U Su-
botu u jutro počeo osjećat da mu trnu ruke i cijelo
tijelo, a po noći nastupilo bjesnilo ; pet jakih vojnika
nije ga moglo držati, počeo je zavijat kao kučak,
htio je da ugrize i liječnike, koji bi mu se približili.
U Nedjelju se u jutro primirio i dao pozvat svoga

 

 

NIA