Poštarina plaćena u gotovu šr. 10. DUBROVNIK 26. februara 1924. "Narodna Svijesi God. VI. PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare. natlijsko-obrina škola u Dubrovniku. Ima mnogo godina da se radi ma osnutku ovakove le u našem gradu još iz doba plije rata. Po oslo- e koliko nam je poznato, bilo je sve podužeto strane vlade i školskog nadzornika, da se jednom votvori ta davno potrebita šlola, le su čak u dr- nom budžetu bili uneseni i odobreni potrebiti kre- , ali sasvim tim nije došlo do otvora te škole. Razlog tome neuspjehu bio je poglavito taj, što za takovu školu manjkala pottebita pomješća. = Istina je da u Dubrovniku nemamo baš najzgod- h pomješća za takovu školu, kao što nemamo ni za ile naše škole u gradu (osim preparandije), ali se je sa malo dobre volje moglo tome lako da doskoči. | Ako igdje a ono u Dubrovniku ima toliko držav. ada, koje su se sa malo troška mogle, makar pri- meno preuđesiti za takovu škol, a osobito za po- bite stručne radionice, ali dakako, kod nas se nije ko zato ni maknuo. Dok je sa strane države i nje- \ čimkenika bilo već sve učinjeno i uregjeno, da se škola čim prije osnuje i otvori, detle smo mi našim interesiranjem i nemarom spriječavali i ono, što se do sada moglo učiniti i postići, te očekivali od dr- ve da nem još i zgradu dade (da ne rečem još i ića učenike, koji bi je pohodil "Donekle razumijemo nedovoljno zauzimanje općine \ovo pitanje, jer komesarijat na općini re može da ini sve ono, što može jedno redovito općin. vijeće ventualno opć. odber, ali to ne razumijemo, kako naši privredni i zanatlijski krugovi mogli do sada pustiti takovo pitanje, koje njih osobito interesuje. je su naša radnička društva, koja bi se najprvo ala interesirati za odgoj vlastitog radnog pomlatka ? je sva njihova društvena djelatnost svedena samo to, da drže zebave i eventualno pripemognu kad i d kojeg bolesnog člana ?j | Uzaludna su za sada svaka prigovaranja. Godine \prošle u nepovrat, a naš je radni pomladak ostao gje, gdje je bio nazad 20 i više godina. To vidimo to, ako usporediino naš pomladak sa onim u Spljetu, e davno postoji ovakova škola. Takove su razlike lručnoj spremi megju jednim i drugim, da nam je ja žao ovo konstatirati. Koliko nam je poznato, prošlih je dana pcnovno avio u našem gradu pokraj. nadzornik za zanat.- t. škole u Dalmaciji, g. liž. Tončić, e da bi napo- n priveo kraju ovo odavna viseće pitanje, te izgleda mu je nekako uspjelo, da barem za prvi početak gje nekoje prostorije, gdje bi se mogla da smjesti škola. Ovo nas je osobito obradovalo u nadi, da ćemo ro moći vigjeli, da se i naš radni pomladak uzgaja vom zvanju prema današnjim zahtjevima i potre- a obrta i zanata, te da će iu našem gradu jednom stati potreba da se služimo tugjim radnicima, ako mo da imamo razne radnje izvedene prama zahtje- a zanala i sadašnjeg napretka. Ufamo se, da neće opet zaspati ovo pitanje, već će svinmaši mjeroćavni i zanimani krugovi poraditi, se čim prije ostvari ioliko potrebita škola. Tom hzimanju, trebalo bi da se u prvom redu posvete i radnički krvgevi, jer će ta škola njima prvim do- eli koristi i materijalne i morelne. Uz odgoj radnog dmlatka u takovim se školama uči još i narodno ivo i pletivo uz ostale ženske radnje. Tako će ati prilike da i naše djevojčice dosta foga mauče ebi osigurseju opstenak. Tim se radom tekc gjer pro- gira i naša lijepa marcdna umjetnost, koja je bila sla zaboravljena i zanemarena, dočim smo sada u odnoj državi dužni, da ju proučavamo i ističemo, a drugim narodima pokažemo da i mi imađemo je čim da se dičimo. Ovom prigodom ovoliko, dočim ćemo se na evo anje opet posebno osvrnuti, ako opazimo, da se nitko , miče za ostvarenje ove lijepe i korisne,ustanove, X. fo nem teka za jelo, neka uzima ,Iron* sredsivo \ proti slabokrvnosti i blijedičavosti koje se dobiva u ljekarni tu Gružu. na je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno. Izlazi svakog Utornika. Pojedini broj 1:50 Din. Proračun Dubrovačke Općine. V. ,Sigurnost“ : Ređarstvo — Vatrogastvo. Slaba briga komesarijala za ličnu i imovinsku sigurncst gragjana ogleda se osobito u slaboj orga- nizaciji općinskog redarstva le u potpuncm nemart za mjesno vatrogastvo." Općina u svom samoupravnom i prenesenom (za državne svrhe) djelokrugu ima da se — pored držav- nih organa javne sigurnosti — stara za održanje pro- metnog reda na javnim ulicama, putevima i trgovima, za očuvanje. javne pristojnosti i ćudoregja, za poštiva- nje odredaba glede upotrebe i čuvanja javnih i pri- vatnih stvari, za sigurnost osoba i vlasništva, te napo- kon za suzbijanje raznih bolesti i zaštitu od požara itd. Za izvršenje svih ovih zadataka općinskog samouprav- nog i prenesenog djelokruga u proračunu za »Dubrov- nik-Bosanku“ nalazimo slijedeće stavke: za jednog redarstvenog stražmeštra godišnjih D 2.040 (stavka 1), za njegov oskudični doplatak D 8.700 godišnje, skupa D 10.740 (D 895 mjesečrio); zatim za 4 stalna redara godišnje D 6.882 (stavka 3.) te njihov osku- dični doplatak D 27.600 (stavka 4), skupa D 34.482 godišnje za svu četvoricu ili D 8.620:50 za svakog godišnje (D 718:34 mjesečno); le napekonm za 6 po- moćnih redara D 43.200 (stavka 5.) godišnje ili D 7.200 za svakog godišnje (D 600 mjesečno). Iz proračuna slijedi, da Općina predvigja za grad i predragja takovu organizaciju općinskcg redarstva, koja se ima da sastoji od redarstvenog stražmeštra, 4 stalna i 6 pomoćnih redara (možda kakvih jadnih Ruse) uz jednu za današnje prilike više nego mizernu platu od prosječno s:mih D 700 mjesečno. Jasno je svakomu da ovakova plata u današnjim prilikama ne može dostajati ni za najskromnije nami- renje najnužnijih potreba pojedinca, pa bi bilo od pri- jeke potrebe u interesu samih gragjana, da se osoblje naše autcnomne policije belje plati, jer gragjani iz svog iskustva znadu da kakva je plata, fakva je i sigurnost, imajući još svježe u p:meti nedavni žalosni slučaj nekih bivših općinskih redara sa bratom Čehom. S toga kcda smo se pri pregledu proračuna zagledeli u naslov ,Sigurrost“, tek smo tada shvatili ova- kovo sadašnje stanje lične i imovinske sigurnosti u našoj Općini, a nehotice nam se je nametalo pilanje: nije li mežća sve to baš tako udešeno, da se jednog lijepog dara opravda dolazak državne policije i do- kine naše autonomno redarstvo ? Dok je takovo loše stanje u pogledu općinskog tedarstva u gradu i predgragjima, to je ono u Gružu još mnogo gore! U proračunu za , Gruž-Lapad“ nalazimo kao stavku |. platu za 3 redara D 7.200 te kao stavku 2. njihov oskudični deplat:k D 18.900, što iznosi skupa D 26.100 godišnje za trojicu ili za svakog pojedinog popriječno godišnje D 8.700 odnosno mjesečno za svakog redara D 795. Osim ovih stavaka otpada na ove redare još i D 3.500 (stavka 3.) za njihovu odjeću, te D 1.900 (stavka 4.) za obuću i ostale sitnarije, tako da sa svim tim doplecima skupa otpada na svakog pojedinog re- dara u Gružu jedva oko D 875 mjesečno. Kakoiiz ovih gornjih stavaka proračuna za ,Gruž- Lapad“ vidimo, predvigjeno je sa slrane Općine za javnu sigurnost u Gružu-Lapadu samo 3 redara, koji bi imali obavljati službu i po danu i po noći, tako da bi imalo biti redovito u Gružu.Lapadu na službi 1, a najviše 2 redara. U Gružu, gdje je centar čitavog tr- govačkog i pomorskog prometa naše. Općine, gdje je uskladišteno raznih ekonomskih dobara na milione vrijednosti, predvigja se dakle u proračunu tako slabo općinsko. redarstvo, da je isključeno, da će ono moći uredno izvršavati u tom odlomku javnu djelatnost, koja je: Općini zakonom cdregjena. Lapad pak potpuno je bez ikakve javne sigurncsti (jer malobrojni redari ne dostaju ni za redovilu službu u Gružu), makar je tamo stjecište stranaca, a i prenoćište mnogih gruških radnika. Uz ovakove prilike javne sigurnosti u Gružu- Lapadu bit će svakome jasno, kako su se tamo u zadnje doba mogle dogagjati onako česte kragje. Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorai urednik A. FlIč. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju. — — Vlasništvo Odbora ,,Narodne Svijesti“, — Ovakav nemar za javnu sigurnost u našoj Općini može da bude od osobitog zamašaja osobito za naše dvije glavne privredne grane: trgovačko-tranzitni pro- met Gruža i promet stranaca. Megju faktorima, koji donose prednost jednoj luci spram druge, javna sigur- nost — napose imovinska — dotične luke ima veliku važnost. Privrednici, kada imaju da biraju megju dvjema lukama, na koju da upute svoju robu, odlučuju se uvijek za onu, koja im pruža veću garanciju, da će njihova imovina biti dobro čuvana i da će biti što moguće više osigurana od kragja i požara. Gruška luka, koja ima da se bori i izdrži konkurencijonu borbu sa nekim drugim našim domaćim lukama, do- bila je u ovoj svojoj utakmičnoj borbi, ovakovom u proračunu predvigjenom javnom sigurnošću, jedan žalosni udarac od same Općine, koja bi naprotiv imala svom silom da je pomogne. Ovo sve dokazuje neshva- ćanje i neuvigjavnost komesarijata za ostvarenje pre- duvjeta napretka i uspjeha gruške luke. Kao što nemar za javnu sigurnost donosi silne štete trgovačko-tran- zitnom prometu, tako isto nanosi veliku štetu i pro- melu stranaca, čijoj se ličnoj i imovinskoj sigurnosti svuda u naprednom svijetu posvećuje osobita pažnja. Drugi je važni faktor javne sigurnosti poslije općinskog redarstva vatrogastvo, za koje naš komesa- rijat u proračunu »Zajednice« preliminira stavkom 5. doprinos od D. 6000, (uprav koliko i za pjevanje, što ćemo vigjeti kašnje). Kad uočimo preveliku važ- nost vatrogaslva za našu imovinsku sigurnost, te za sigurnost onih u Gružu uskladištenih milionskih do- bara, onda nam i ova stavka proračuna pokazuje ne- pojmivo nerazumijevanje potrebe što veće brige za što bolju sigurnost protiv eventualnih požara, koji bi mogli biti za grad odnosno za Gruž od katastrofalnih posljedica. Dok se svuda u naprednom svijetu u ko- munalnoj politici osobita briga posvećuje vatrogastvu i ovo nastoji što bolje organizovati te potrebitim spra- vama opskrbiti, to proračun naše Općine za g. 1924. preliminira u tu svrhu tek svoticu od D. 6000. Ovo neće dostajati ni za samo uzdržavanje organi- zacije vatrogasaca, a kamo li, da bi se oni mogli opskibiti u novoj proračunskoj godini novim potrebi- tim spravama. Radi nezgodne grupacije kuća pojedinih gradskih predjela nameće se općinskoj upravi tim veća dužnost, da se pobrine za vatrogastvo. Kod jednog nesretnog slučaja uz ovakovo siromašno opskrbljeno vatrogastvo Dubrovnik bi mogao postati jednim pravim garištem | Obzirom na ovakove prilike bilo se je nadati, da će komesarijati lako uviditi gradsku potrebu što veće brige za vatrogastvo i da će nešto poduzeti, da se ova opasnost svede na najmanju moguću mjeru, dok naprotiv vidimo u proračunu, da se je čitava briga za vatrogastvo odnosno za sigurnost imovine grogjana od eventualnih požara svela ma onako mali doprinos. Gragjanima je vrlo dobro poznato, koliku brigu vođe o svom vatrogastvu sve općinske uprave u čilavom svijetu, a i u našoj državi naprednije općine, koje su ne samo valjano provele organizaciju vatrogasaca, već su ih i opskrbile najmodernijim spravama izašiljući često puta svoje ljude vani u svrhu proučavanja i upo- znavanja sa modernom vatrogasnom tehnikom. Dubrovnik pod komesarijatom prepušten je i u tom pogledu sudbini, pa će tek možda kakva gradska katastrofa potaći komesarijat, da se pobrine za valjano riješenje i ovog do sada još neriješenog pitanja komu- nalne politike. (Slijedi.) Pisma iz naroda. ERCEGNOVI. Strašna bjesnoća pasa zadala posljednih dana strah u kosti cijeloj varoši. U Nedjelju 17. o. mj. preminuo je u Meljinama oficir, komesar vojničke bolnice, Hrvat rodom iz Pulja. Još prije Božića ujeo ga pas i rana mu bila zarasla. Dr. Korlaet svjetovao ga da ide u Sarajevo, sli se je on uzdao, kad je rana zarasla, da zla više bili neće. Kad eto nakon 2 mjeseca pojavila se strašna bjesnoća. U Su- botu u jutro počeo osjećat da mu trnu ruke i cijelo tijelo, a po noći nastupilo bjesnilo ; pet jakih vojnika nije ga moglo držati, počeo je zavijat kao kučak, htio je da ugrize i liječnike, koji bi mu se približili. U Nedjelju se u jutro primirio i dao pozvat svoga NIA