SSAAMA. Poštarina plaćena u gotovu. Narodna DUBROVNIK 4. marta 1924. NERSVSI = PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU. . Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare. je O Din. mjesečno ; za inozemstvo 10 Din. mjesečno. Izlazi svakog Utornika. Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. z Odgovorni EEE : : urednik A. FI&. — Vlasništvo Odbora ,,Narodne Svijesti“. — Pojedini broj 1:50 Din. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju. — o neee Spomeni se... Stari naši kazivahu nam, da je dopušteno jednom nipomahnitati. 1 mi djeca njihova držimo se toga kakvog pravila, Sve što može urti se ko u oma- opojeno je nervoznim veseljem. .1 kad već kolo uva u oblaku prašine, najednom muklo odjekne : ento. , Spomeni se... Htjeli bi, da to ne čujemo, regjemo preko tog glasa, ali on potresuje s na- 'Kolo, u kojem smo se vrlili zaustavlja se i mi eno gledamo u prazninu oko sebe... Memento !.... Nije to samo glas vjerskog pred- nika, to je glas života, koji se buni radi toga, za se na tako laki način shvaća. Jer njegov pul u krugu već ravna crla, koja vodi k svrsi... a je dug... a vrijeme kratko a Tek što smo se rastrijeznili, spušta svećenik na glave malo pepela i kaže nam jasno i bistro, nitko drugi, što smo i što ćemo biti, pa da prema | uzmemo i svoje stajalište prema zemaljskim rima. ,Spomeni se da si prah i prah ćeš postati...“ ostavne riječi, ali duboko je njihovo značenje. 1 malo pepela spušteno na naše glave mnogo ka- i znači. Samo religija, koja shvaća život i ni- e ne laska, mogla je taj simbolični ritus uvesti oje bogoslužje. Pepeo, simbol prolaznosti i ništavila, stavlja se na u čovjeku, koji se umišlja, da od njeg nema ve- |... Možda je ono pepeo nježnog cvijeta, od ko- nije bilo ljepšega... Q možda je i od gordog la, koje je izgledalo, da može da prkosi i vjeko- a, a sada... samo malo pepela... to jeljepota!... 2 život!... Ali ne samo to... Život ima svrhu vjoj on mora da teži. Sve što ga na tom putu >či ima se sažgati. I život slobodan od svih veza erije dolazi do svrhe, a vodi ga duh. Pepeo ma- je samo označuje početak nadzemaljskoga i duhov- | života ; ogonj pokore, žrtve i posta sažiže ma- ju a iz njezina pepela kao feniks ptica niče pravi, ni život. Redukcija kateheta. = Prošlih dana reduciran je i veliki broj kateheta pučkim školama što je svakoga iznenadilo i pobu- y u narodu pravo ogorčenje na takovo postupanje \gradske vlade. Redukcija je došla nenadno, a dao n nijesu bile obavještene ni crkovne vlasti, ni uprave la, fe su od 1. o. mj. sva katolička djeca u ponaj- im pučkim školama ostala bez pcuke u nauku re. Još nitko nezna za pravi razlog ovoj redukciji. ke su novine deista pred mjesec dama javljale, da šebna komisija pri ministarstvu prosvjete nije pre- na nevi zakon preko 300 kateheta pučkih škola, da tobože nemaju potrebitih kvalifikacija. Kakove k kvalifikacije ta komisija traži, to sam Bog znade. irapci na krovu znaju, da je svakom svećeniku glavna žnost i zadaća, da poučava u vjeri i djecu i odrasle. itko ne može da primi sakramenat reda svetoga, O nema dovoljne spreme da iumači nauk kršćanski. _ | Izmegju reduciranih kateheta veliki je broj onih, ii su bili imenovani stalnim u svojoj službi i kao ovi služili već 10—20 godina. Zar školska vlast do ia nije pazila na kvalifike pri svakom imenovanju ?! ebalo je baš da komisija otkrije sada nešto nova, ) sva pokrajinska i kotarska školska vijeća u Dalma- o Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Slavoniji, kao u njskoj i u Koruškoj nijesu znala kroz dugi niz go- ta i uz najsavjesniju kontrolu svih dokumenata i e red, što je u tim uredima vladao. : | katehete ? A kako nije toga tražila do sada školska st?! Za tako veliki broj slučajeva mogla se je i E komisija obratit komu za razjašnjenje, a ne Traži li možda ta komisija kakav posebni ispit pravit toliko galame. A ako je to zbilja tako imali o ovih dana u rukama jednu odluku ministarstva goštovlja i nastave od 16. decembra 1915. br. 35.391, je se načelno riješava to pitanje. Tu je ministarstvo : izreklo, da kakovo posebno ,osposobljenje nije . propisano za učitelje nauka vjere, jer je ono njima priznalo već apsolviranjem teoloških nauka pri prima- nju reda svetega“. Spomenutu odluku ministarstva može komisija potražiti kod pokrajinskog školskog vi- jeća za Dalmaciju (8/11. 1916. br. 8737 iz 1915) ili kod Kotarskog Škclskog Vijeća u Korčuli (25/11. 1916. br. 183.) Ako se dakle obistini ova vjerojatnost, da je komisija radi te formalnosti teducirala gotovo sve ka- tol. katehete, onda je dalo najljepšu svjedočbu svoga osposobljenja“ za svoj rad! Ako se pak što drugo iza brda valja i ako se što drugo krije pod tim ,kvalifikema“, onda će znali i katol, marod i ketol. crkva, da brane svoje najvitalnije pravo, da djeca budu poučavana u nauku vjere od onih, koje je za tu službu i Bog pozvao i crkva odredila. Pismo iz Ljubljane. Kulturni život teče svojim stalnim tempom. Za kulturu srca cd velike je važnosti glazba, osobito za mladež, koja po svojoj naravi teži na nove vrednote, te svoju fantaziju hoće da obogaćuje raznovrsnim utis- cima. Toj potrebi udovoljuju glazbena predavanja, koja se drže svake Nedjelje u 11 s. pr. p. u filharmoničnoj dvorani besplatno. Tamo nasivpaju prve sile: operni pjevači i pjevačice, te virtuozi na klaviru i drugim in- strumertima, a davaju se bireni komadi. Kratko uvodno predavanje mnogo doprinosi, da se mladež okoristi s izvanrednim pregramom, — Dne 17. januara davala je Glazbena Metica“ po drugi put u dvorani ,Uni- ona“ Dveiak-ov ,Stabat Matei“ za soli, zber i orke- star. Prvi put ga je davala gcd. 1893. Pučko sveuči- lište sa svojim nedjeinim predavanjima, Prosvjeini Sa- vez (prije Kršć. Socijalni Savez) i Zadiužna Sveza sa svojim tečajevima te »Oiao« sa svojim kulturnim od- gojem uspješno vrše svoju zadaću. Proslava Sv. Save ma universi bilajeiove godine svečena. Uz prisustvo- vanje crkvenih, civilnih i vojničkih vlasti bile su po- dijeljene nagrade natjeceteljima u raspravama. Izmegju ostelih dobili su nagradu i dva_dolmatinska bogoslova. Povodcm požera u Splitu, koji je uništio naše katol. iustitvcije, preduzelo je društvo »Pavlinović« sabirnu akciju po Sloveniji. Politički život prilično. Pučka stranka polpuno sigurna u svojim pozicijama, premda se od raznih strana kuša da joj ih se oslabi vmjetnim načinom. Radikali hoće da ma svaki način dobiju u svoje ruke jedini po- slanički mandat demokrata a to stoga, što je dr. Rav- nikar, zemjenik demokratskog poslanika dr. Reisnera, dizertirao i pribiegao u radikalnu stranku. Demokrati naravno, diže čvrsto. S druge strane neće da se zamjere radikalima, pak zato rade proti opozicijonalnom bloku. Boje se naime da ne izgube nakloncsti, koju im radi- kalna vleda iskazuje putem nekih banaka. Ljubljanski velesajmovi i Mariborska iziožba. U godinama 1922. i 1923. održavale su se u Mari- boru pokrajinske zanatlijske izložbe, koje su bile za Maribor doduše velikog značenja, ali nijesu uspjele niti moralno niti materijalno u onoj mjeri, kako se to očekivalo. Uzroci tome bili su različiti : Priredbe su se održavale u malenom stilu u škol- skoj zgradi, uslijed nedovcljne reklame bio je posjet vrlo slab, najviše je pak ra ovo uplivisao svojom ši- rokogrudnom organizacijem ljubljanski velesajam, koji je unatoč svojoj mladosti dobro poznat diljem Europe, čemu je pomogao takogjer njegov internacijonalni značaj. Iz ovih razloga i da se ne dijeli gospodarska snaga barem u Sloveniji i jer je umjesno i vrlo korisno po našu industriju, zanat i trgovinu, da se koncentriše samo na jednom mjestu, likvidirao je dosadašnji od- bor mariborske izložbe na više godina te odlučio po- vući mariborske privredne krugove u cjelosti na ljub- ljanski velesajam, budući ovaj ima sve uslove, da ri- ješi velike zadaće. Na velesajmu u Ljubljani 1924. godine pokazat će se kao u zrcalu napredak cjelokupne industrije, zanata i trgovine u Jugoslaviji. Sajmište će biti, sudeći po već sada došlim pri- javama, premeleno, premda obuhvaća oko 40.000 m*?, ipak se poradi skupoće materijala neće podignuti još novih zgrada. Zato neka se svatko požuri prijavom — rok je do 18. juna ove godine — jer se na docnije došle prijave po svoj prilici neće moći obazirati. U vremenu od 15.25. augusta bit će dani mani- festacije naše narodnogospodarske snage i napretka. Kulturne vijesti. Temelj i kruna osnovne obuke u svim stup- njevima je pouka nauka kršćanskoga prema načinu u katoličkoj predaji. Tako kaže članak 3. naredbe od 1. oktobra 1923. talijanske vlade. — Tršćanski »Il Piccolo«, koji je sve drugo samo ne vjersko-crkveni list, na to nadedaje u broju od 29. januara o. g.: »Spomenuta je stavka naišla na različite komentare, megju kojima je bio najjači onih koji su pitali, da li za učenike ne-katolike ima ostati ta naredba kao mr- tvo slovo. Doista je čudno izgledalo, da za same ka- tolike vjera ima biti ,temelj i kruna osnovne obuke“, dok je za druge gubila svaki moralni upliv. Na ova pitanja odgovorilo je Ministarstvo Prosvjete naredbom 10, januara 1924., u kojoj se kaže, da se u školskim lokalima mogu poučavati u vjeronauku i katolici i neka- tolici u onim mjestima, gdje se jedni ili drugi nalaze u manjini“. Tako se cijeni predavanje vjeronauka u Italiji a kod nas su neke velike glave bile naumile, da se vjeronauk izbaci iz škole. Kako se je Rusija oslobodila lihvara. Jedan prijatelj našeg lista imao je prigode, da se razgo- vara s jednim putnikom, koji je nedavno došao iz sovjelske Rusije. Iz tog razgovora priopćio nam je, kako se je Rusija oslobodila svih vrsti lihvara i spe- kularata i bezdušnih trgovaca. Na živežnim namirni- cama dozvoljen je dobitak od 5%. Svaki prekršaj kaž- njen je smrću. Ko prodava pokvarentu, patvorenu hranu ili pilo ide na vješala. Radi ovih prekršaja prve je godine revolucije bila sva sila osugjenika, pak druge sve to manje, tako da su sada već rijetki slučajevi takovih prekršaja. Na luksuzne predmete dozvoljena je dobit u kojoj mu drago visini. Na prostoj haljini i cipelama samo 5% dobiti, na luksus robi opet nema ograničenja. Na luksus-predmetima (autima, finim ko- čijama itd. plaća vlasnik 15% poreza od procjene do- tičnog predmeta. Ovakove mjere ne bi škodile ni u drugim državama, a dame govorimo o našoj. Opća slika pravoslavnih crkava danas je ova: Velika ruska crkva razdijeljena je u četiri crkve, od kojih su dvije u Rusiji, a dvije van njenih granica. Ove se crkve trve megju sobom i svaka za sebe drži, da je ,zvanična“ ruska crkva. U carigradskoj patrijar- šiji (urska je vlada stvorila metež. Patrijarh i Sinod su zbačeni. Tek se sada počinju da sregjuju prilike u njoj. Istočne patrijaršije su slabe i većina njih pred- stavlja samo tradiciju. Nova čehoslovačka crkva na- preduje polako, a tako isto i crkva u karpatskoj Rusiji. One iraže zašlitu srpske crkve. Svjetski katolički gimnastički pokret. U organu Švaicarskog Katoličkog tjelovježbenog Saveza >Turt- zeitung« čitamo posljednju statistiku njihova pokreta: Savez je ustanovljen god. 1919. te broji 58 društava sa preko 800 članova. Imao je mnoštvo zborovanja i sastanaka, .koji su vršili dobar utjecaj na razvoj po- kreta. Savez je priredio osobit nastup u Einsiedlenu, a održao je još sedam tečajeva tehničke naravi. God. 1926. držat će ovaj Savez III. svoju priredbu velikog stila. Simpatična je ustanova praktičnih Švajcara da su uveli obaveznu osigurninu protiv nezgoda kod tjelovježbe. Koliko imade jezika na svijetu. Slavni geograf Balbi nabrojio je na cijelom svijelu 860 jezika, kojima ljudi govore, a sa raznim narječima ili dialektima nabrojio je kojih 8000 jezika. Moderni jezikoslovac Vervier navodi nekih 3064 jezika sa raznim narječjima. Po Balbiju odpada od onih 860 jezika na Evropu 93; ma Afriku 114, na Aziju 124, na Ameriku 417, na Ocea- niju 117. TEq Il reumatizmu i kostobolji taj više ne trpi boli jer je već upotrebio Reumatis. Reuma- tis dobiva se uz originalnu cijenu u ljekarni u G ružu za Reumatis sredstvo za mazanje proti