Str. 2.
računu Zajednice“ ili da se praved \ dijeli megju
sve općinske odlomke. Bezrazložnim dillenje 1 pred-
vigjenim u ovogodišnjem proračunu, može da se ne-
opravdano ošteti pojedine odlomke, pa stoga upozo-
rujemo na ovu meispravnost proračuna, e da se isla
ukloni i na pravedni način za sve odlomke ispravi.
"Ovom prilikom napomenuti nam je još, da smo
osim gornjeg nedostatka proračuna pri pretresu opa-
zili još svu silu sličnih nesregjenosti, da smo kon-
statirali, da se proračun razumom ne sastavlja već
automatski popunja. kao da je proračun kakav nepro-
mjenivi formular, koji za sva vremena treba da ima
iste stavke i iste naslove i koje ireba uvijek jednako
popunjavati. O tipičnoj sistematiki našeg proračuna
=. trebati će takogjer jednom zgodom napose rasprav-
ljati. (Slijedi).
Pisma iz naroda..
KONAVLI, dne 12. III. 1924. Bogu hvala! Tako
je uskliknulo prošlih dana svako plemenito i pošteno
konavosko srce, kad smo se jedamput ipak riješili
nameinutog nam općinskog komesara i opće poznatog
učitelja Nikole Raška. Tužna je prošla godina njego-
vog pašovanja megju nama. Svakome je poznato,
kakvim je terorom i grubijanskom silom nastupio na
našu Općinu. Prva mu je stvar bila da postavi po
selima doušnike, a u nekim mjesto seoskih glavara
seoske komesare. Neopisivo je koliko je našem narodu
jada zadao slušajući svoje seoske komesare i doušnike.
Koliko je samo pravednih ljudi po tamnicama zatvarao
i Bakovom Patentom oglobio, te neke od njih, i onako
financijalno slabe, do prosjačkog štapa doveo; a samo
zato, što su Hrvati. Štogod bi mu njegovi seoski kome-
sari i doušnici, iz osobne mržnje i osvete prama svo-
jim sumješćanima prišapnuli, ondar se je on odmah
vas zalagao i jadni konavoski narod uajnemilije zlo-
stavljae i mučio. Na Pločicama u Vitaljini a i dru-
govgje neuljudnim je psovkama i uvredama, kao izvan
sebe grozeći se vješalima i tamnicama narod vrijegjao
i grdio. Ali se je narod u ovim selima poštenjački i
junački podnio, kad nije mogao da sluša njegovo
sablažnjivo ponašanje i uvrede, onda je listom bježa>
sa seoskih zborova, protestirajući i čudio se, da u
današnjem vremenu kulture i uljudnosti može da se
tako vlada jedan čovjek od vlasti. Narod je na sva
usta govorio, da se vlada nije mogla megju narodom
gore kompromitovati nego se je kompromitovala ovim
čovjekom. Njegovo je ponašanje pri svakom koraku
bilo silničko, te se je narod vazda u čudu pitao, tko
je i odakle je ? Našlo se je odvažnih ljudi, te su ga
za njegove uvrede optužili i bio je više puta sudbeno
kažnjen. Zadnjih se je pak dana znao svakome ulagi-
vati i hvaliti Konavljane i Konavle. Uprav bizantinski !
Htio je da zadnji čas ispravi šupljinu i neiskrenim
NARODNA SVIJEST _
riječima, što je neoprostivo skrivio svojim djelima.
Neka zita meštar Nikola, da je crnu uspomenu oslavio
'megju nama za uvijek, te nek ne misli, da:su Konavli
ono desetak Cavtaćana, koji su ga preko volje ispratili
na odlasku aioni su ga bili već siti. Njegova će pal
crna djela i nepravedue tužbe i ocrnjivanje Konav
i Konavljana. rasvijellit jedamput zraka isline i pravde,
pak će se zgroziti nad njim i tijegovim djelima jedanput
i oni, koji danas neznajući istinu drugčije o njemu misle,
Sretan mu put, a daleko mu kuća. — Konavljani.
GRUDA, 9. marta 1924. Danas je novi općiuski
upravitelj g. Vuko Glavić sazvao seoski zbor na Grudi,
da se svojim sumješćanima prestavi kao upravnik
općine, te se posavjetuje s njima o najprečim potre-
bama toli cjelokupnog naroda ove općine, koli oš0-
bilo o glavnim potrebama mjesta. Narod se je veselo
odazvao pozivu, te je u odregjeni sat općinska dvorana
bila dupkom puna, da sasluša pozorno njegovo razla-
ganje. Razgovaralo se je mirno i dostojanstveno, te
je očevidac mogao veseljem da konstatira, da je opet
Gruda jediuslvena i solidarna, kako što je nekad bila.
Bila su jednoglasno odabrana tri vijećnika i to gg.:
Pavo Bratoš pk. Cvijeta, Marko Trković pk. Miha i
Gjuro Mihatović pk. Miha. Harni smo na osobiti način
gosp. velikom županu, što je došao u susret želji na-
roda, te nam dodijelio za opć. upravitelja našeg
čovjeka, koji bez ikakva interesa svoga, hoće da koristi
jedino općinarima, da se za njih žrtvuje, te im pri-
bavi polakšica, da ptištede dangube i trošaka pri po-
trebama, koje imaju sa općinom. Sjednica je trajala
puni sat, te je bila zaključena sa klicanjem Nj. Veli-
čanstvu Kralju Aleksandru, -g. velikom županu, te i
našem općinskom upravitelju, uz želju, da kako ga
danas u toj časti vidimo, da ga u ne dugo vrijeme
pri slobodnim opć. izborima budemo vigjeli načelnikom
općine Komavosko-Cavtatske. — Jedan od prisutnih.
CAVTAT. Aleniat s bombom. Na osvit Utorka
11. o. mj. desio se je u našem mjestu neobičan slu-
čaj. Malo prije 3 sata iza ponoći čula se je strašna
detonacija po cijelom mjestu. Kako je kišilo neki su
mislili, da je u blizini grom udario. Na sivari je pak
bilo, da je na vratima kuće lučkog izloženstva eksplo-
dirala bomba. Vrata su i svi prozori polomjeni. Lučki
čuvar Stiepaa Bojanić i njegova obitelj ostali su zdravi,
ali su pretrpili silni strah, Još se nezna za uzrok o-
vom zločinu, jer je Bojanić miran čovjek i ne može
se ni pomisliti, da bi to bila kakva osveta. Ovaj slu-
čaj izazvao je najrazličitije komentare, ali istraga nije
mogla još ništa da ustanovi.
Mravinjac kod Splita. Na 12. ov. mj. nakon 18
mjeseca u svakome pogledu uzorne svećeničke službe
ostavio nas je mladi svećenik Don Antun Bakotić, ro-
dom iz Kaštela. Slavljenje zvona, paljenje mužara,
prataja sa zastavama svih župljana Kućine do Mca-
vince i škol. djece do vlaka na dau odlaska Donu Aa-
tina bili su vidljivi znak, kako je u ovoj župi bio
ljubljea i cijenjen. Nekoliko vigjenijih župljana pratili
su Don Autuna vlakom do Koše, a mjesno učiteljstvo
sve do Klisa. [ ako mlad ipak je svoju tešku dušo-
brižničku službu najtačaije vršio i najuzornije se po-
našao. Dok žalimo njegovo odlazaki dok se radujemo
Vojnić-Gardunu na tečevini uzor-Župuika, molim» Prc-
svijetloga biskupa, da nam pošalje pastira dostojnog
nasljednika Don A. Bakotića. — Župljani.
Br. |
“Iz Jugoslavije.
Mandati Radičevih poslanika verificirani;
j. je u Narod kupštini primljen bez dvi
predlog verifikacijskog.odbora glede radićevih manfć
te je tako verificirano 20 mandata HRSS, čijih v
dajnica je toliko bilo izručeno za verifikaciju. 4
Kad će radićevci u Beograd? U Beč je pe
podpredsjednik HRSS g. Predavec, da izvijesti Rri
o svom radu u Beogradu i uopće o javnim doge
jima. Na povratku će donijeti tačnije odredbe RI:
za predsjedništvo HRSS. Kaže se da će Radićeva
povratku g. Predavca ići u Beograd, te da će Pred
osobno izručiti još 30 vjerodajnica. U
Koliko ima mjesečne plaće naš ministar Ii
sljednik, izračunali su beogradski listovi ovako.
dišnja plaća 120.000 Din., poslaničke dnevnice 108
din., posebni dodatak 126.000 din., dodatak na
poću 60.000 din., paušal za cigarete 36.000., pa,
za automobil 100.000 din. Svega skupa dakle s
din. ili mjesečno 45.000. Nu osim ovoga ima il
od 800.000 diu. godišajih dispozicionog fonda !
polovicu ove svote u francuskim francima, tako
dispozicijoni fond iznaša uislinu 2,390.000 digg
Kad se znade, da ovaj novac, koji prima kao di
zicijski iond, nije podvržen nikakvoj kontroli, raziša
će sa lasno, zašto je g. Pašić privezao svoju U
bradu tako čvrsto sa ministarskom stolicom. bi
4 Vilim Bukšeg. U liječilištu Brestovcu kodfy
greba umro je bivši ministar socijalne politike i ii
od vogja socijaldemokratske parlije u Jugoslaviji \;
Bukšeg. Pok. Bukšeg bio je čovjek velikih sposod
sti i široke kulture, a proistekao je iz tipogri
radničkih redova. Radništvo mu je u Zagrebu prit
sjajan sprovod a svi tipografi u SHS. iskazali su!
počast, da su u Četvrtak za vrijeme sprovoda ra b
po podne obustavili rad za 5 časaka. Đ
Gibanje HPS. Predsjednik Hrv, Pučke St
g. Barić i podpredsjednik g. D. Šimrak nalaze
Hercegovini, jer se je u Nedjelju održala u Mal
sjednica pokrajinskog vodstva HPS za Hercegog;
Zatim će doći u Dalmaciju, gdje će se takogjer
žati više sastanaka.
Uprava Zagrebačkog Velikog Sajma upozo,
sve one izlagače, koji kane ua ovogodišnjem s;
sudjelovati, da još za vremena pošalju svoje pri
nice, Od 27. ožujka stupa na snagu $ 3. Sajam;k
reda po kojem ,Prijavnica“ treba da je stigla naj
nije mjesec dana prije otvora sajma uzoraka, Kaf
stigle prijavnice uvažiti će sa povišicom najamni i
30%. Dosadišnjim prijaviteljima Uprava Velikog S
javlja, da im je prostor osiguran. Potvrde o dot
ljenom prostoru već se razašilju intereseuatima. Or
koji se ne prijave poslije gore navedenoga r
Uprava Velikog sajma ne jamči za mjesto. i
Pavao Butorac
Socijalna zadaća Slavenstva.'
Mi smo Slaveni pregaoci herojskih napora, djeca vjekov-
nih suza, Pazimo kao zenicu u oku bratinstvo i slobodu !
Opći pogled.
1. Socijalno je pitanje izbilo nakon svjetskoga rata
snažno na površinu i u svoj Evropi potislo sva druga u
Ea
za šs = 2 s pozadinu. Političke trzavice između dviju velikih međuna-
= o ŽE š = rodnih grupa nemaju toliko narodnosno obilježje koliko
s SBEŠB gospodarstveno i socijalno. Patrijotizam, narod, narodna
a eo O čast, narodnosne težnje d najbolje služe probicima
se ; je danas najbolj uže pro
lo S=5588 DA velikoga kapitala, industrije i trgovine. Rurski ugljen ima
nena * veću ulogu u teškomu pitanju njemačke odštete nego po-
Gmzaea E go e litički uspjeh Franceske ili politički slom Njemačke. Tali-
o z g se » e, janska sveta sebičnost traži oduška na velikom balkan-
ža ev g pat. skom tržištu. Riječko se pitanje teško rješava, jer Italiji
I 88 ae ._ treba da se namiri za slabu gospodarstvenu dobit u Istri,
g z 9 s 3 do goričkom kraju i napuštenom Trstu. Poljski se veliki po-
a S = e = sjednici više zanimaju za istočne ukrajinske krajeve nego
u Se sa poljski narodni šovinizam. Velika Britanija upravlja svoju
= i 885 g] politiku prama novoj Rusiji po zahtjevima velikoga kapi-
= Gi 3 tala. S njezinim bi životnim potrebama došla u težak su-
o Bee s kob sloboda Indije i Egipta, kad bi se svestrano provela.
< SE g =; Zato rješavanje socijalnoga pitanja može da donese i rje-
=, SELO. šidbu narodnosnih pitanja.! Ova se, kraj tolike raspojasa-
= ao 2 O nosti narodnosnih strasti i oštrine narodnosnih oprjeka,
neće rješavati izravno. Danas čovječanstvo nema ni to-
liko etičkoga ni toliko socijalnoga smisla, da ih nesebično
uzme u pretres, s iskrenom željom, da se svakomu narodu
prizna dolično mjesto u općoj ljudskoj zajednici. Samo
neuklonljiva gospodarstvena nužda, samo pitanje gospo-
* Do koji dan izići će nakladom ,Dubrovačke Hrvatske Tiskare“
pod ovim naslovom zenimiva ova radnja, od koje danas prenosimo
samo uvod. Op. Ured. :
1 Potanje u mojoj knjizi ,Za napretkom“, 199. sq.
darstvena opstanka ili propasti ima u sebi snage, da
narodnosno u drugi red. — Pa napokon, koja hvajdi
političke slobode, ako ta nosi socijalno ili gospodarst;
ropstvo ? Bez mnogo idejalizovanja treba kazati, da
vjek hoće slobodu, da živi dobro. Kad živi slabo, o
proklinje. Tim više, što obično shvaća, da mu je te
daće donijela sloboda. Katkad je to shvaćanje nestvi
a katkad i odgovara zbilji. Danas Evropa naliči ludi
koji si je umislio, da će postati slobodan, ako sve z,
sa sebe. I ogoli se potpuno. I viče kao pomaman ;
boda, sloboda“. [I hoće da jurne iz svoje osamice na li
sunce. Ali ga odasvud zaokruže debele zidine, i zd:
prohod. Evropa se umislila, da će postati sretna, obri
stare države i stari red. Jurnula je u divsku borbu '
krilaticama slobode, demokratstva, bratstva. Pa ka(
zbacila sve staro, nađe se gola i prazna: osjeti se, ga
darstveno i socijalno, ropkinjom kao nikad prije. Pri
se kroz klance jadikovce na sunce napretka. Hoće da]
nove puteve u budućnost, izakako je malne svu s
djecu podarila političkom slobodom. Uzalud! Odasvuj
sputana u nesnosne negve nova nepolitičkoga ropstvi
!
Svijet je danas u krizi. Naša je uljudba (civiliza'
svjetskim ratom zašla u novu eru: poprimila je čisto,
cijalan smjer. Državnici, evropski i svjetski, ne ta!
puno glave oko pitanja: može li se da riješi kriza sti
metodama, ili ih treba korjenito izmijeniti. Idu dalje.
hajno svojim putem. Slijepci vode slijepce u ponor. ,
pliću kaos oko našeg izmučenog društva. Kriza se s
na dan sve jače osjeća. Traži izlaza.
2. Stoga se samo po sebi nameće pitanje: kakv,
uloga pri ovoj novoj preobrazbi svijeta, koja je svakaki,
u početnoj razvojnoj fazi, namijenjena slavenskome (,
Ta slavenstvo je pokušalo da u svom najvećem dijelu izv
društven preokret, kakva ne bilježi svjetska ned
To pitanje mnogo danas zanima zapadnu Evro;
Ameriku. Sudbina velikoga kapitala, dajbudi na ist
s