Narod Poštarina plačena u gotovu. _ DUBROVNIK 25. marta 1924. na Svijesi : God. VI, PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare. na je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno. Izlazi svakog Utornika. Pojedini broj 1:50 Din. Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odzovorni urednik A. FIč. t Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju. — Vlasništvo Odbora ,Narodne Svijesti“, )ohalan uspjeh Pučke Stranke. Opozicionalni je blok danas gotova stvar. Opće- se računa, ća su dani radikalske vlade odbrojeni. “ako i ne bi kojim slučajem opozicionalnom bloku elo srušiti Pašićev režim, ipak je obrazovanje opo- onalnoga bloka jedan golemi napredak u cilju tarnje konsolidacije naše države. | Sva važnost ovoga dogagiaja leži u činjenicama, se je demokratska stranka službeno odlučila za izionističku politiku, a Radićevci za aktivnu parla- itarnu borbu. Ovo su dva plusa, koji će prije ili ilije imati uspjeha u pitanju konsolidacije naše države. _ Pita se, tko je onaj, kojemu je uspjelo izgladili reme, odvratiti demokrate od njihovoga prijašnjega toga centralizma, a Radićevce od politike pasivne encije i vanjske intervencije ? | Nema sumnje, da je besprimjerna korupcija dana- ga režima djelovala na demokrate, da potraže save- ke u svrhu rušenja toga režima, kao i neuspjeh u idonu na Radića, da se okani politike iščekivanja doć iz vana, ali je i to istina, da je ovom faktičnom iženju opozicionalnih stranaka najviše doprinijela venska Pučka Stranka i njezin vogja Dr. Korošec. Pučka je stranka po svojem programu stranka ine sredine. Protivna je centralizmu, ali je i protiv jriznavanja i rušenja Jugoslavije. Njezin autonomis- i program je ona srednja linija, na kojoj se mogu iti svi pošteni Hrvati, Srbi i Slovenci, koji hoće nakopravnu Jugoslaviju, bez hegemonije i supre- čije ikojega plemena. Pučka stranka je dakle već po svojemu programu | najpodesnija, da ublaži centralističke i Radićevske eme i da in na svom programu. prlvliži. Tučka inka, kao stranka na izrazito kršćanskom temelju, itivnica je i u teoriji i u praksi svakoga nepoštenja orupcije, pak je protiv radikalskoga režima, koji je torupciju i te kako zagrezao, povela i s toga raz- najžešću borbu. Ta njezina borba morala je naići impatije i na priznanje svih poštenih elemenata iašoj državi. i Pučka stranka ima napokon za vogju Dr. Korošca, jega i njegovi politički neprijatelji smatraju jednim | najvrsnijih naših političara. Njegovoj sposobnosti ilnosti ima se zahvaliti, da je umio ukloniti sve reke i izgladiti sve opreke, koje su vladale izmegju edinih opozicionalnih stranaka, te naći bazu, na kojoj e le različne opozicionalne stranke mogle složiti. Uistinu Dr. Korošec je onaj, koji je dao inici- ivu za opozicionalni blok, on je u tom poslu uaj- e radio, on je i danas glavna os u bloku, oko koje sve vrti. | Ispune li se nađe, koje u opozicionalni blok žemo, bit će ime Dr. Antona Korošca zapisano nim slovima u historiji naše države. roračun Dubrovačke Općine. vni naslovi“: 7aksa na strance. — Taksa na voz- \karte tramvaja. — Dejiciti proračuna. — Općinski i prirez od 150%/o. | Drugi po svojoj veličini i važnosti derivativni pri- # i & naše Općine jest, kako smo spomenuli, prihod od vredne grane prometa stranaca t. j. od taksa na strance. Proračun za ,Dubrovnik, Predgragja i Bosanku“ edvigja pod naslovom ,Javni naslovi“ i to baš pod ivkom 9. kao prihod od taksa na strance svotu od 300.000 a onaj ,Gruža- Lapada“ pod stavkom 7. ( vni naslovi“ svotu od D 170.000. Vidimo dakle, da 'ivredna grana prometa stranaca donosi Općini svotu il godišnjih cirka D 500.000, pa se je s toga nadati, će Općina, koliko je u njezinom djelokrugu iu uzmjeru sa njezinim silama učiniti sve za unaprije- nje i razvitak. prometa stranaca. Prirodne krasote ibrovačke rivijere jesu jedini veliki kapital naše Op- e, koji kao i svaki drugi kapital treba znati iskori- i, ašto ne vjerujemo da će se postići, dok na Općini iamo ex-lex stanje t. j. komesarijat. | Osim svega onog, na što smo u pregjašnjim član- a upozoravali, da bi trebalo sa strane Općine ura- diti za unapregjenje ove privredne grane (osobito rije- šenje problema vode i t. d.) ovdi nam je još istaći, da u interesu grada i ugleda grada pred strancima treba jednom Općina da privede u pristojno stanje svoje javne zahode, osobito onaj u Gružu te onaj ma Ri- barnici, koji se nalaze u nevjerojatno nekulturnom sta- nju. Svakom gragjaninu, koji je prešao preko državnih granica, poznato je, koliko brige i pažnje posvećaju napredni narodi higijenskim uredbama, pa bi trebalo očekivali od onih, koji su u svoje ruke prisvojili upravu našeg grada, da o ovom vode nešto više računa. Po- red svega veću tom pogledu navedenog, treba da ko- mesarijat preko svojih izvršnih organa, u iuleresu pio- mela stranaca, posveti ozbiljnu pažnju nad čistoćom u gradskim restauranima, buffetima, kavanama, da pripazi na obdržavanje raznih ustanovljenih (tarifa i cijenika, da ne dopusti guljenje stranaca, da uznastoji, da se što je moguće više pojednostavi procedura sa stratici- ma e ća svaki stranac osjeti, da se u našoj Općini udobno csieća. Djelatnost Općine u tom pogledu je raznolika, njoj je moguće široko inicijativno djelovanje, alio tom nije predmet, da se u ovom članku raspravlja. Pri pubiranju ove takse na strance preporučamo, da se unaprijed ova taksa naplaćuje na način, da se izbjegnu svakojaki komentati, kakove smo u prošlim godinama slušali, da se naime od plaćanja ove takse opraštalo katkada ljude visokih položaja, dok se je ista bezobzirno utjeravala od naših bijednih izbjeglica. Kao što smo kod prihoda ,prireza na uvoz-izvoz“ upozo- rili, da u interesu općinskih finansija treba dotjerati organizaciju naplate spomenutog nameta, tako isto to i ovdje preporučamo za naplatu ovog drugog važnog prihoda Općine. Pranid VEĆU CIUTaANUMI ZunrjuvaĆ sve la“ : 5/XII. 1923. Općini je dozvoljeno, da pobire u ime odredbine na vozne karte tramvaja na svaku kartu D 0:05 te od svake mjesečne pretplatne karte na ukupni iznos 10%, U naslov ovog nameta Općina predvigja u proračunu za ,Dubrovnik, Predgragja i Bosanšu“ prihod od D 38.430 dok onaj ,Gruža-Lepada“ iznos od D 95.620 dakle ukupno oko D 64.050 ili D 175 dnevno. Mi bismo bili držali, da je ovaj općinski prihod predvigjen baš u takovoj visini obzirom na poznati princip budžetiranja, gdje se prihodi u proračun unose u mnogo manjem iznosu od onog, kojeg će se po svoj prilici utjerati, kad ne bismo znali, da se ovaj prihod ne ubire prama spomenutom zaključku, već da se on ubire paušalno, da je dakle do nove odluke g. komesara ovo fiksni prihod. Paušalno pobiranje nije predvigjeno u spomenutom zaključku, te ne shvaćamo kako se dolazi do takovog načina naplate ovog nameta, što sigurno za Općinu teško da je tako koristan kao onaj, na kakav je komesarijat ovlašten u smislu za- ključka, te bi općinare interesiralo znati, s kojeg se razloga ne naplaćuje ova odredbina prama zaključku. Ovakovom paušalnom naplatom držimo za si- gurno da Općina izvlači tanji kraj. Naplata ovog nameta odnosno kontrola izdanih karata dala bi se uz malo komercijalne spretnosti izvesti na vrlo jednostavan i praktičan način, tako da Općini ni para ne bi mogla izbjeći. Na koncu pozabavit nam se je sa općinskim prirezom. Proračun ,Dubrovnika, Predgragja i Bosanke“ predvigja deficit od D 533.298:65, onaj ,Gruža-Lapada“ D 173.5927:79. Ove razlike izmegju vjerojatnih izdataka i vjerojatnih primitaka t. j. općinske detficite kani ko- mesarijat da pokrije sa 150% prireza na izravne državne poreze. Zamašitost ovolikog prireza svak može shvatiti najbolje onda, kad uoči, da su državni izravni porezi sami po sebi tako veliki, da protivno svim principima financijalne znanosti ne samo sprječavaju i koće svaki ekonomski napredak nego dovode u pitanje mnoge egzistencije gragjana. Kada bi se općinskom imovinom bilo racijonalno gospodarilo i novac trošio isključivo u faktične potrebe Općine, kada bi otpale one dvije-tri suvišne a krupne stavke, općinski bi proračun uz ovakovu sterilnost komesarijata mogao biti bez deficita, drugim riječima, Lig gragjani ne bi trebali, da_u ovogodišnjem proračunu budu opterećeni gotovo nikakovim općinskim prirezom. Grad Osijek, koji naravno nije pod upravljanjem komesarijata, već kojim upravlja redovito gradsko zaslupstvo, makar u proračunu predvigja velikih inves- ticija, makar riješava pitanje svjetla, vode i tramvaja uza sve to ipak ne predvigja u proračunu veći prirez od onog naše Općine, pa nam i to može pokazati, što znači redovita gradska uprava. Općinari, makar preopterećeni dižavnim porezima, ali svijesni svojih dužnosti da doprinose za razvitak i procvat svoga grada, ne bi podigli nikakav prigovor protiv visine općinskog prireza, kada bi vidjeli iz proračuna, da se od njih ovaj novac iraži za razne gradske nužne inves- ticije, da se novac traži za kakove produktivne i opće- korisne svrhe, što će gradu odnosno općinarima doni- jeti koristi, ali uz ovakove prilike, uz ovakovo loše gospodarenje, njihova kritika visine prireza ima osno- vanog razloga. Radi ograničenosti prostora trebalo se je ograni- čiti samo na najnužnije izlaganje gornjih stavaka, ali ipak na takovo, da gragjani budu barem donekle informirani, kako se upravlja imovinom općinara, kakove se temelje udara napretku i budućnosti našeg grada, koji konstanino kržljavi i propada pod upravom komesarijala. (Svršit će se.) Kulturne vijesti. Portugal prema Papi. Izgleda da se je i Portugal zasilio protukatoličkih orgija i dase vraća pameti. Ovo se opaža u ponovnom cvjetanju čitave katol. akcije i katol. života, te u poštovanju kojim se ovaj obnovni rad susreće, Prigodom dvogodišnjice Papinog krunisa- nja predložio je u lisabonskom parlamentu poslanik Dr. Lino Neto, da vlada brzojavno čestita Papi, što je od velike većine parlamenta prihvaćeno. Iza alkohola dolazi duhan. Svima je poznato, kojom su strogošću provele Sjedinjene Američke dr- A da su rijetke, NAOoil Je ČRET oli0 srviznimke- našaju kao senzacije. Statistički je ustanovljeno, da se je zabranom alkohola umanjio broj zločina i umobol- nosti. Sad se u Americi radi na tom, da se zabrani pušenje, jer da nikotin nije manje škodljiv nego al- kohot. Kao posljedicu nikotina navagjaju srčane i plućne bolesti, a isto tako i želučane. Za sad ide se samo za tim, da se mladeži ispod 20 g. zabrani pu- šenje, a na odrasle misli se na taj način djelovati, da se pomoću ženskih organizacija proglasi i smatra pu- šenje kao neđolično u društvu. Slične mjere ne bi ni nama škodile! Iz Jugoslavije. Radićevci predali još 35 punomoći. Na 18. o. mj. poslanici HRSS Dr. Maček i Predavec ponijeli su u Beograd predsjedništvu skupštine još 33 mandata za veritikaciju. Megju njima je i mandat Dr. S. Buća za dubr. kotar. Izgleda, da ovi neće biti verificirani prije nego skupština donese budžet. Radićevci došli u Beograd i položili zakletvu. Jučer je 15 Radićevaca po prvi put ušlo d Narodnu Skupštinu te su položili odregjenu zakletvu. Megju radikalima vlada velika uzbuna. Javlja se da je Pašić odlučio dati demisiju, te izdati proglas na narod, Opozicija će sastaviti poslovnu vladu i donijeti budžet. Sveučilištarci protiv reduciranja profesora. Akademičari u Beogradu i Zagrebu održeli su zbo- rove, aa kojima su protestirali protiv samovoljnog reduciranja nekolicine preiesora sa strane ministai- stva prosvjete. Kralj Aleksandar na proslavi 1000-godišnjice hrv. kraljevstva. Prošlih dana deputacija hrv. seljaka iz Duvna izručila je Kralju poziv na proslavu tisuć- godišnjice krunjenja prvog hrvat. kralja Tomislava, koja će se obaviti u augustu 1925. Kralj je obečao, da će lično posjetiti ovu proslavu. Sastanak Pokrajinskog Pučkog Vijeća Hr. Puč. Stranke za Dalmaciju sazvalo je predsjedništvo HPS za 26. o. mj. Na sastanak dolaze i naši prvaci iz Za- greba gg. Stjepan Barić i Dr. Jauko Šimrak, koji su već stigli u Dalmaciju. Raspravit će se razna pitanja koja nas u ovaj čas u velike zanimaju, te će se iza- brati pokrajinsko vodstvo stranke itd. Sastanku želimo najljepši uspjeh na korist našeg hrv. natoda. Sastanak vodstva Hrv. Pučke Stranke u Mo- staru. Na 16. o. mi. održan je u Mostaru sastanak, vodstva H. P. S. za Hercegovinu. Prisustvovali su delegati iz cijele pokrajine, a govorili su predsjednik cjelokupne H. P. S. g. Stjepan Barić i Dr. Janko Šimrak. Sastanak je prihvatio važne rezolucije.