Poštarina plaćena u gotovu.
"Narod
DUBROVNIK 1. aprila 1924.
na Svijest
God. VI.
ha je listu 5. Din. mjesečno i za inozemstvo 10 Din. mjesečno. Izlazi svakog Utornika. Oglasi, zahvale i priopćena po ošebnom Gijenika. — Odgovorni
i PLATIVO | UTUŽIVO U DUBROVNIKU. SEE : : urednik A. FI&. — Vlasništvo Odbora ,Narodne Svijesti“. —
i Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare. I ojedini broj 1:50 Din. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju. —
SVIJETLOM I PREPOŠTOVANOM PRAGOSPODINU
VLAHU BARBIĆU
ovnom biskupu Sure, određenom pomoćniku presvijetlog
epoštov. Dra JOSIPA MARČELIĆA dubrovačkog biskupa
o posvećenju :
SONJE T
Pri porodu majka se molila :
Za života nek te svaka sreća prati“.
Majčina je molba uslišana bila,
Visoku ti počast Višnji ne uskrati.
| Spravna ja te vidim, mudra, hrabra, čila,
i Mitru nosiš, križ se na prsima zlati;
Biskupove časti resi tebe svila,
Ti se žuri, Bog će uspjeh dati.
Vidiš, opačina sve se više širi:
Ti biskupskom moći goni je bez straha,
Ustaj, nastoj, nukaj, blagoslovi, miri !
Blago tebi, Vlaho, blago majci tvojoj,
Imenjače Parca, našeg svetog Vlaha
Dugo, sretno živi u toj časti novoj !
A. Liepopili.
»Stanak sv. Vlaha“
ritativno društvo sv. Vinka Paulskog u Dubrovniku)
| Onomadne smo javili, da se je ovo domaće kari-
ivno društvo iznova uredilo, te započelo življe dje-
'ati. Da šire općinstvo uzmogne bolje shvatili i
osuditi znamenitost ove ustanove, smatramo shod-
m izložiti ovdje u kratko njegov postanak i razvitak.
Stanak je sv. Vlaha domaće ime za karitativno
štvo sv. Vinka Paulskog, koje je u mn gobrojnim
družnicama rašireno po svim katoličkim zemljama.
o društvo osnovaše g. 1833. slašaoci pariških viso-
h škola, koji se potaknuti željom da bez obzira na
zna politička mnijenja izvedu kakvo djelo što koris-
e čovječanstvu složiše u odluci da osnuju društvo,
emu će bili zadeća da materijalnim i moralnim
sstvima priskoče u pomoć potištenomu dijelu roda
idskoga. U tu svrhu stadoše najprije megju sobom
izatim u općinstvu sakupljati milodare, kojima su
mageli sirotinju. A kao zaštitnika svojega udruženja
ješe svojega slavnog sunarodnjaka, organizatora kr-
anske njege bolesnika i nevoljnika, sv. Vinka Paul-
og, u čijem duhu bijahu naumili raditi. Ovo se dru-
to brzo raširi po cijeloj Franceskoj, jer se plemeniti
ladići, svršivši nauke, razigjoše po cijeloj domovini
stadoše svuda osnivati takova humanitarna društva.
\snije se u Francesku ugledaše i druge zemlje, te
i svim. katoličkim zemljama niknuše karitativna udru-
ja sv. Vinka Paulskog i polučiše odmah _ velike
pjehe. Društvo nagje odziva i u našim krajevima,
Dvi naši gradovi imaju odavna svoje društvo
, Vinka. I u našem Dubrovniku ustrojeno je g. 1895.
icijativom i pod zaštitom presvij. biskupa D.ra Mar-
lića slično društvo te, po prijedlogu blagopok. D.ra
sta Vojnovića, na čast našemu slavnomu parcu okr-
no njegovim svetim imenom. Ovo društvo nagje
Imah nekoliko plemenitih dobrotvora, koji ga opskr-
še priličnim novčanim srestvima. Najveći dobrotvor
jegov bio je prvi njegov predsjednik blagopok. notar
gen pl. Stauber, koji mu pokloni temeljnu glavnicu
| K 44.000 u obveznicama državnog duga, a na
mrti ostavi kuću, gdje je sada gradska ženska pučka
tola. Pomoću ovih srestava društvo je moglo da li-
ipo vrši, i ako ne u obilnoj mjeri, svoju blagotvornu
lisiju, te da ublaži mnogu nevolju. Ali s rata i ratnih
Do osobito s propasti državnog duga, društvo
lgubi gotovo sva svoja novčana srestva, te je moralo
sti svoje djelovanje na najmanju mjeru. Da se ovo
Moj popravi, te da ova plemenita i blagotvorna usta-
ova ne propadne dosadašnji društveni članovi opet
o inicijativi presvijetlog dijecezanskog biskupa odluče
oduzeti novu akciju. U tu svrhu sastavljen je nov
ravilnik, proširena je društvena uprava i zavedena je
a akcija za sakupljanje novih članova i prinosa i
o se sada uprava obraća na sve dobre duše vrućom
molbom, da svak po svojoj snazi podupre ovu našu
domaću ustanovu, e da se ova uzmogne što prije opc-
ravili i nastaviti u što obilnijoj mjeri svoj blagotvorni
rad, Ima, istina, u našem građu i drugih karitativnih
ustanova, koje zaslužuju i trebaju najizdašniju potporu
gragjanstva, ali sve imaju osobitu svrhu i stanovit
djelokrug, dok je svrha našeg udruženja općenitija,
naime pomaganje u najvećim nevoljama, naročito u
nenadnim potrebama i ondje, gdje druge ustanove ne
mogu da priskoče, te ne bi smjelo biti gragjanina ni
gragjanke izmegju onih, koji se slažu sa svrhom ovoga
društva, a da mu ne bude članom. A to malo komu
neće biti moguće, jer je najmanji mjesečni prinos za
redovite članove jedan cigli dinar, tako da može svak
malom žitvom pridonijeti da se otare mnoga suza i
ublaži mnoga nevolja. Oni pak, kojima je Bog dao
obilje zemaljskih dobara neka obilnije podupru ovu
našu plemenitu ustanovu, a svak neka se nje sjeti u
veselim i žalosnim prigodama.
Prijave za upisivanje u broj članova, kao što i izvanredne
prinose prima ili društveni blagajnik, advokat Dr. Vicko Svi-
lokos (Gundulićeva poljanu) ili odbornik g. Luka Angeli, urar
na Placi kralja Petra.
Proračun Dubrovačke Općine.
(X. Svršetak.)
Zašto općinari nijesu učinili utok. — Zašto se ne
raspisuju općinski izbori ?
Žalosno i bolno su djelovale na gragjane porazne
konstatacije utvrgjene iz proračuna kao i razmatranja
posljedica ovakovog stanja u našoj Općini. Vodeći
računa o realnom stanju stvari i svijesni dužnosti, da
se brinemo za procvat i razvitak grada, držali smo
gornju kritiku proračuna za obligatornu, tim više što
ona kao anticipativna kritika, da je uvigjavnosti kome-
sarijata, mogla bi da pozitivno utječe, pošto se još
uvijek mnogo toga dade izmjenili i popraviti.
Preventiv ima da predstavlja radni program za
period, koji slijedi, pa nemajući drugog načina za
diskusiju o proračunu trebalo je izabrati ovaj način
javne kritike a ne poslužiti se za sada pravom utoka
iz niže navedenog razloga.
Uslijed uspostavljanja i podržavanja komesarijata
dokinuta je općinska samouprava, općina kao ličnost
javnog prava na teritoriju države, te je od jedne samo-
upravne vlasti postavljanjem komesara svedena na
običnu nižu upravnu vlast. Stoga razloga apstinirali
smo ovog puta, da postavljamo primjedbe općinskom
proračunu putem utoka na nadzornu upravnu vlast,
uvjereni, da uz ovakovo stanje, kojim je uništena ili
barem sistirana općinska samouprava tie od općine
stvorena niža upravna vlast, nema smisla žaliti se
višoj upravnoj vlasti, tim manje, kad nam je vrlo dobro
poznato načelo, koje važi u upravi, da je niža upravna
vlast dužna držati se uputa i naloga više upravne
vlasti. Onemogućivanjem i dokidanjem lokalne samo-
uprave a postavljanjem komesarijata na upravu samo-
upravnih tijela stvara se takav javnopravni poredak u
državi, koji odgovara donekle javnopravnom poretku
nekadanje policijske države. Eliminiranje naroda iz
javne uprave ruši načelo općinske samouprave, vrijegja
temeljno načelo moderne demokracije a točno oponaša
u državi, koja bi imala da bude baš narodna, austro-
magjarski režim iznimnih stanja, idući još dalje da
nam oduzimlje i onu autonomiju, koju smo u tugjin-
skoj državi imali.
U svakoj demokratskoj državi pored državne kao
centralne vlasti, postoji još i općinska lokalna samo-
uprava, da bi općinari mogli svoje interese ostvariti
prama svojem najboljem nahogjenju, pošto oni najbolje
znadu procijeniti njihove potrebe. Ovo demokratsko
načelo izgleda, da do danas nije vrijedilo u ovoj državi,
koja bi imala da bude država demokratička t. j. država
samog naroda. Utemeljitelji nove države naglašavali
su na sva usta, da u novoj državnoj tvorevini ima da
zavlada princip demokracije, da narod ima da učes-
tvuje u vlasti.
Pet godina od tada je već prošlo a da se još
narodu Dalmacije, Bosne Hercegovine i Vojvodine ne
daje, da učestvuje u javnoj upravi preko svoje lokalne
samouprave, već mu se naturiše komesarijati, a sve
zato, da čitava javna uprava, državna i samoupravna,
bude u rukama jedne partije. Sistem lokalne uprave,
koji je nužna obrana od partizanske uprave, te koji
ne dopušta, da stranka, koja je na vladi putem centra-
lizacije postane apsolutni gospodar cijele javne uprave
u svim njenim manifestacijama, pod dosadanjim parti-
zanskim režimima bio je uništen, a kruta centralizacija
slavi još svoje pašovanje.
Komesarijat je već kao takav jedna privremena
institucija predvigjena za iznimna vremena, tačnije on
je neka vrsta kazne, represalije spram naroda dotičnog
kraja. Dok smo tu odioznu instituciju donekle mogli
razumjeti, kad nam se je u tugjinskoj državi kao
kazna naturavala, to nijesmo nikada mogli ni pomisliti,
da ćemo u ovoj državi i časak biti pod komesarijatom
a kamo li, da će se taj od osnutka države pa do
danas, dakle već punih 3 godina, cinički podržavati,
da kao mora tišti i nadalje državljane ove, kako se
rado ističe, narodne države.
Dubrovnik,.u kojemu već od 7. vijeka nalazimo
tragova državnog ustrojstva, ima baš svu svoju veli-
činu u glavnom da zahvali samo svojoj samoupravi.
Dubrovčani imajući pred očima tradiciju svog grada,
koja im je najbolja ,magistra vitae“ za njihov dana-
šnji javni život i za njihove političke nazore, i gojeći
prirogjenu im ljubav spram slobode, pravde i ustav-
nosti, završuju kritiku proračuna komesarijata sa svojim
caeterum censeo: treba ostraniti cdiozni komesarijat,
treba više jednom raspisati općinske izbore !
Gornje primjedbe i zamjerke, kao sud o prora-
čunu jednog većeg broja opčćinara priopćio
Dr. Baldo: Poković.
Spasimo omladinu !
Budući da živimo u vremenima, kada se
uslijed materijalističnog naziranja današnjega vijeka,
moramo bojati za našu mladež. Mladenačko je doba
odlučno doba za cijeli život. Tada naime nastaju u
organizmu fizijološke promjene, a uporedo s ovima
razvijaju se i duševne moći mladića ali tako, da se
hoće prilagoditi fizijološkim promjenama, koje po svo-
joj naravi naginju na zlo. Čitava dotadanja dječakova
duševna konstitucija hoće da se obnovi. Njegovo miš-
ljenje, čuvstvovanje i hoćenje traži dublje temelje,
čvršće razloge nego su bili dotadanji. On hoće da
dobije novih smjernica za svoj život, jer nastupa doba,
koje se više ne zadovoljava autoritetom roditeija i uči-
telja, nego hoće da samostalno razjasni i obrazloži
mnogo šta. To je doba prelaza iz jedne faze u drugu
i zato doba duševnog kaosa traži dobrog i razboritog
vodstva, koje će da upravi u dobri smjer mladog in-
dividua. Kako se iskoristi taj momenat, takav je cijeli
kasniji život onog mladića. I nažalost, moderno drt«
štvo shvatajući značenje te dobe, imade pripravljeno
i udešeno sve, kako bi iskoristilo tu fazu prelaza i
duševnog kaosa, pak zahvaća mlade duše u svoje
mreže, nudeći im obilatu mjeru slatkog otrova bez-
vjerskih ideja i nemoralnog života. Ato je od usudnih
posljedica za pojedinca kao i za cijelo društvo. A dade
li se to zlo spriječiti? — Dakako. Na koji način?
Pomoću omladinskih kršćanskih odgojnih organizacija,
koje bi preuzele na sebe zadaću, da iz duševnog kao-
tičnog stanja privedu mladu dušu u fazu čeličnog mu-
ževnog karaktera. To je bez sumnje teški posao, ali
uzalud je, moramo da ga selatimo. Nemoguće je inače
da mislimo na dobru i moralnu mladež, osobito ako
pomislimo na rafinirane te na najprivlačuiji način or-
ganizovaue bližnje prigode, gdje moderno društvo
ulaže svu svoju perfidnu majstoriju samo da lakše
grabi mlade duše. Moramo se sprijateljiti s mišlju, da
slabe prigode, koje privlače mladića na grešni put, na-
domjestimo dobroin prigodom; rgjavo društvo sa do-
brim, slabu zabavu sa dobrom. To možemo da _po-
stignemo najuspješnije orlovskom organizacijom, koja
kao kršćansko-odgojna organizacija pored vjerskog
momenta, uzimlje u obzir sve navedene okolnosti te
ze