GRUDA
Magud, sin

iste obitelji Ma i
som je slupala prva rodot

stari drugovi njegovi bivši općinski vijećnici sa novim
općinskim šefom na čelu g. Vukom Glavićem, koji je
takogjer bio odjeven u konavosku zlatnu narodnu
nošuju. Izmegju vijenaca osobito se. je_ isticao onaj
lijepi Općine sa natpisom: Svom dugogodišnjem
Nečelniku Općina Cavtata i Konavala. Pri otvorenom
grobu, gdje majka zemlja prima u svoju utrobu nje-
gove smrtne ostanke, krivo bi učinio, a da ne bi spo-
meiiuo, te ako i u kratko ocrtao rad pokojnikov u komu-
nainoj politici rodnih mu Konavala. Kako se je svaka
dinastija slijeđeći tradicije svojih starijih veživala sa
ženitbom i udadbom sa drugim, da tako učvrsti svoj
položaj, tako isto i obitelj Magud, koja se može, na-
zvati dinastijem načelnika konavoskih, bila je vezana
sa ženidbom i udadbom sa najuglednijim porodicam
konavoskim. Majka pokojnikova bila je od Bratoša,
rogiena sestra ,Marije Konavoke“, koju je ovjekovječio
pok. biskup dubrovački Don Mato Vodopić, a djelo
je izdala Matica Hrvatska. Pokojnik naslijedivši rad
svojih prešastnika i svoga pokojnoga oca na načel-
ničkoj stolici brinuo se je, da što više dobra učini i
koristi donese svojim Konavlima, radi česa je bio
jedan put i materijalno stradao, što je obična stvar
kod ljudi, koji rade u javnim poslima na dobro svoga
naroda. Škole, putevi, mostovi, vodovodi, željeznica i
druge provedene raduje ostaju nam kao vječni spo-
menik zlatne one komunalne dobe, što su ih kroz

“ ovo zadnje četrdeset godina do rata učinili načelnici

Konavala. Pomenuti je rad početkom rata prepriječen,
a prevratom svršen, te kad najzadnji izabranik narodni
pomenute aktivne periode slazi u grob, za kojim nas
vežu tolike uspomene onih lijepih vremeno, koja u
nevolji još više otskaču i ljepša se čine, želimo pokoj-
niku vječni pokoj, a megju njegovom braćom Konav-
ljanima, koje je žarko ljubio, vječnu uspomenu.
Konavljanin.
* Ovaj drugi dopis stigao nam, kad je prošli broj lista bio
već složen, pak naknadno donosimo glavnije stavke. Op. Ur.

Hrvatska Eskomptna

Središnjica u Zagrebu.

Riječka pučka banka d. d.

= nema.

Dionička glavnica D. 200,000.000
Potpuno uplaćena dionička glavnica D. I140,000.000

aprila, ako i kasno,
omaku polovina aj

   
 
 

vica : qu ro aprilanti, quaranta duranti. Proljetno se
povrće nije ni posadilo. Tko je i usadio na mjesta je
i sjeme izgubio. Ovo što se sada sadi, ne daje do-
bre nade jer, nadogje li kašnje suša, sl:be je koristi,
Žitija su nam slaba, na mjesta posve slabo, pa ni
trave nema prama dobi godine. Koliko narodu koristi
povrće, toliko ajvanu trava. I vinogradi se nijesu oko-
pali, pa treba čekali dok mladica ojača, jer sada i
mah motike truni pupke. Nije ni ovo dobro, jer po-
slovica naša veli: obreži me prije soka, a okopaj prije
pupka, platit će se tvoja muka. Eto ove godine niti se
obrezalo niti okopalo u pravi vakat,. Buhači su nam
mnogo propatili, pa nema brčua busa, a gdje nema
busa, nema ni pupka. Smokve zakasnile kao i druge
voćke prolistanjem. Stara je riječ:, Gospa od Navješćenja
u hlad pod smokvu, a ove godine tek dobro nabrekla
a kamo li prolistala. Bajami procvjetali, al neke. gu-
sjenice napale na mjesta na cvijet pa uništile i plod.
Rogače nam studen uništila, pa nije nade od njihove
pomoći. Oni, te živu uz more imaju još nadu u riba-
nje, ali onim daleko od mora cina se piše. Još jedina
i opća uzdanica naša jest maslina. Hvala Bogu ona
se prikazuje svaki dan dobro. Gdje su maslinjaci u
dobru stanju vidjet je i prpka dobra. Dao nam dobri
Bog, pa nam u maslini bilo berićeta.

POZOR!

Gospođe i Gospođice !

Primam na popravke STARE ŠEŠIRE i pravim

nove po narudžbi uz vrlo umjerene cijene.

Od prvog aprila primam gospode i gospođice

na podučavanje. Preporučujem se cij. općinstvu
s poštovanjem

Ica P. Pilja

modistica

POZOR!

Ploče 81. Ploče 81.

 

Afilirani zavodi Hrvatske Eskomptne Banke :

Centralna banka za trgovinu, obrt i industriju, Zagreb

Rijeka

Banka i štedionica Gorskog Kotara d. d. Ravna Gora
Prva pučka dalmatinska banka, Split

Agrarna i komercijalna banka za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo
Eskontna i pučka banka d. d. Subotica
Bankkommanditgesellschaft Franz Pollak, Wien Kommandite der Kroatischen

vine“$S. H. S.

   
  
  
  

 

 

      
  

: nicu je lajstariji |
slov. poslanik Jože Gostinčar, koji je pozdravio 2
Na predlog poslanika Pečića izabrati je za predsjed
zbora Ljuba Davidović, za podpredsjednike Dr. Koi
i Dr. Spaho. Pošto se Davidović zahvalio na |
govorio .je..poslanik Voja Lazić kako. je srpski ni
uvijek bio za slobodu; za njim je poslanik Ši
iznio državnu zamisao pk. Kreka, oborio se na Paš
radikalski absolutizam, koji neće riješenja hrvat
pitanja; na to je govorio jedan musliman, pa P
koji je predložio odlučnu rezoluciju, u kojoj se u
160 poslanika skupštinske većine osugjuje Oden

|

    

verifikacije hrv. mandata, nesazivanje narodne s
štine, kršenje ustava sa strane vlade, ponašanje
sjedništva navodne skupštine, le se zahtijeva od
rodavnih faktora, da se napravi konac tom žalo;
stanju. Rezolucije su. jednoglasno > prihvaćene. O;
konferenca ostavila jak dojam u svim polit. krugo;

Država je Pašić. ,Verujte, da niko ne zna, |
će biti sjednica parlamenta !“< Takove odgovore ,
u Beogradn u razgovorima g. Ljuba Jovanović,
sjednik Skupštine. Za politiku, kako se vodi u!
gradu, to je nadasve značajno. Niti predsjednik
rodite skupštine nezna, kada će biti sjednica,
nitko osim Pašića. On zna sve, on vodi sve, poj
mu pak njegov dični sin Rade. Zato naša država|
takav glas i zato u državi vladaju takove piilike,

se politika vodi in camera obscura. (aSlovenac«

Pribićević i Orjuna. Organ Orjune u Ni
Sadu »Vidovdan« raspisuje nagradu u iznosi
500 Dinara onomu, koji nagje u Pribićevićevom
gradskom glasilu »Reč« izraze jugoslavenstvo“,
gosloven“, jugoslovenski“ i tomu slično. Ko pak:
jednu od navedenih riječi i u člancima Dr. Grisog
dobiva nagradu u iznosu od 10.000 Dinara.

Brže dijelimo dok je vremena. Ministar!
svjete Pribićević odredio je Sokolu u Glini 5000;
Sokolu u Tuzli 8000 Din i Sokolu u Mostima 2000.
Pribićević se približio državuoj kasi, ali zna, da!
dugo tu ostati, pa je za vremena ispraznuje.

+

  
  

Banka

Utemeljena 1868. godine.

Pričuve D. 43,000.000

|
|
|
|
|
|
|
1
|
t

Eskomptebank, Zagre

Podružnica u Dubrovniku

u Čingrijinoj ulici u vlastitoj kući

Prima uloške na štednju uz najpovoljnije. uvjete. :-— Obavlja najkulantnije sve bankovne poslove. <
Izdaje akreditive i čekove te vrši doznake na sva veća mjesta tuzemstva i inozemstva. — Najpovoljniji
veze sa Sjevernom i Južnom Amerikom te Australijom.