Poštarina plaćena u gotova,

 

r. 18.

Na

na je listu 5 Din. mjesečno ; za inozemstvo 10 Din.
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.

ai

Uskrsnuće.

U ranu zoru trećega dana ustao je Krist iz
ba svoga u punom sjaju svoga Božanstva. —
kost ljudska čuva Njegov grob, htjela bi da zaprijeći
govo. Uskrsnuće !.... On se nesmetano diže iz
ba i zabunjuje zloću, koja u nemoći svojoj snuje
| laži i prijevare. Ali sve uzalud!.., Sunce se
da dlanom da sakrije.

Ustao je On iz groba, jer nije imao ništa ras-
ljivoga na sebi. — Smrt Ga nije mogla da zadrži,
je ona posljedica grijeha, a On je bio i bez sjene
zove. — Umro je za čas, da udovolji Providnosti
a postane pobjednikom smrti. Ljudi će iza Njega
ći da umiru sa osmjehem i pokojem na licu, smrt
govih sljedbenika ne vodi u Tamu već u život...
je svojom smrću otvorio Život, a zapečatio ga
stitim Uskrsnućem.

Kristovo Uskrsnuće nije samo pralik osobnog
krsnuća već je po njemu zajamčeno i Uskrsnuće
oda. — Narodi gonjeni silom svojih strasti zapaše
qmu. Traže oni svijetlo i život; traže svoje Uskrs-
e.... Vide oni sjajni Njegov lik, gdje u daljini
jetli a u ruci mu stijeg Života i Uskrsnuća. —
oko stoji On, a strm je put, koji k Njemu vodi
o ih_ stroši i oni se okreću od Njega. Traže oni
etlo, uskrsnuće i život, udaljujuć se od Svijetla
rsnuća i Života....

Neće narodi da slušaju Njegova glasa, jer On
ši obuzdavanje i narodnih strasti, poštovanje
ona, snošljivost drugih naroda da svak živi nesme-
o u svojem domu. Narodi danas neće da razumiju
a glasa. Ragje oni idu za glasom demagoga, koji
ldskaju i obećavaju sreću i život nad razrušenim
jim domom i u raspojasanosti njihovih strasti. —
ljedica 2... Mržnja, trvenje, boj... a sve u tami
zvjesnosti i zlobe.

_ U Njemu i samo po Njemu mogu pojedinci i
odi da nagju Svijetlo, Uskrsnuće i Život!

 

uzbijanje cijena i naše vlasti.

Kako čitamo u raznim novinama, u mnogim mje-
\a kroz našu državu, gdje se to pokazuje potrebnim,
sne policijske vlasti poduzimaju razne svrsishodne
re proti prećerivanju cijena. I samo Ministarstvo
ijalne politike otrag nekoliko vremena naredilo je
nom okružnicom, koja je bila takogjer objelodanjena
lovinama, svim oblastima da se poduzmu energične
re za suzbijanje skupoće.

mo

Lord Byron.
(k prvoj stotoj obljetnici njegove smrti).

Glavom uoči Uskrsa, 19. ov. mj., navršilo se je
) godina od smrti ovog književnog velikana, koji
punim pravom smatra najvećim engleškim pjesnikom
. vijeka.

Gecrge Noel Gordon Lord Byron pjesnički je
ij svjetskoga značenja. Vanredni njegov um, zaoš-
1 burnim prilikama, u kojim je živio, a zapušten
mjegovih reditelja i odgojitelja, stvorio je od njega
snika boli, čežnje, nesmirena srca, prevarenih nada;
aša nemoćna u borbi za postignuće odgovora na
una pilanja života. Sve kao da se je proli njemu
tilo: i rasipni njegov otac, koji u kratko vrijeme
epe imanje svoje. žene, napusti je i umre 1791.,
je malomu Byronu bilo samo 3 godine; i ohola
gova majka (u rodbinskim vezama sa škotskom
astijom), koja je krivo shvaćenim načinom odgoja
jemu sinu više škodila nego koristila; i savremeni
jet, koji dijelom pije umio, a dijelom nije holio da
dre u njegovu psihu; pa i samo njegovo tjelesno
avlje (bio je boležljiv i skučene noge), koje mu je
uzročilo mnoge gorke časove. U dobi od 10 godina
tini nakon smrti sliica Williama njegovo bogalo
nje, te se već na prijelazu iz djelinjstva u mladost
e ua pjesništvo. Skučeni.i strogi odgoj u zavodima
ljaži otpornost njegova duha i proširi prirogjenu

|

 

mjesečno.

“ udarit u dru ge.

DUBROVNIK 28. aprila 1924.

— Izlazi svakog Utornika.
Pojedini broj 1:80 Din.

 

Dok se u drugim mjestima izvršuju takovi mini-
starski nalozi, pa čak i u raznim gradovima Dalma-
cije, kod tas u Dubrovniku nitko:se ne miče. — Prošlih
dana bila je sazvala nekakova anketa glede ustanov-
lienja cijena mesu, pak je i ta 'svršila, kao obično kod
nas, sa nekakovim cdborom i tu će usnuti vječni sanak.

Za vrijeme bivše pokrajinske uprave mjesiie su se
nadzorne vlasti izvinjavale, da u tom pogledu nijesu
primile nikakovih naputaka od pokraj. uprave ida ue
mogu ništa poduzimali na svoju ruku. Svakako sada
imamo u gradu sijelo oblasti, dakle najvišu instanciju,
pćslije ministarstva, sa svim potrebitim referentima,
a ta vlast djeluje već od preko pola godine, pak što
smo do sada cpazili da je učinjeno u tom pogledu ?
Ništa i opet ništa! — Cijenimo da g. vel. županu
nije nepoznato ovo stenje i opći jednodušni prigovor
na nemar pozvatih, peak ovim. hoćemo da mu upra-
vimo zadnji apel u nadi da i Dubrovnik ne ostane
još uvijek iznimka ostalih gradova u državi. — Ako
pak pozvala nadleštva u gradu nijesu u stanju ili
eventualno nemaju odvažnosti ili spreme da se late
ovog, za narod veoma važnog pitanja, cijenimo da je
sveta dužnost g. vel. župana, kao najstarijeg pred-
stavnika državne vlasti u ovoj oblasti, da sam ener-
gično poduzme što je potrebito da se ovom zlu do-
skoči i da jednom prestane opći prigovor svih stra-
naca, koji ovamo zalaze, da je Dubrovnik najskuplji
grad u Jugoslaviji.

Za ovaj put napisasmo ovo nekoliko redaka u do-
broj namjeii kao memento pozvanim da se maknu.
Ako i ovo ponovno ctide u zaborav, onda ćeuo imi
biti lišeni svakih obzira prama bilo komu, pak ćemo
le, bilo to komu drago i
dava dnevno velike žrtve u krvi i novcu za državnu
upravu, pak ima prava da od iste traži zakorisku zaštitu
proti bilo kojim izrabljivačima ili nehajnicima, koji neće
da vrše svoju dužnosta za tu su postavljeni i plaćeni.

 

Kulturne vijesti.

Kardinal Mercier proslavit će svečano 12. maja
o. g. 50-obljetnicu misništva. Za taj zlatni pir priprema
se velika proslava. Kardinal je nazvan ,Defensor Ci-
vitatis“ (branioc države) zbog svoga patriotskog drža-
nja prigodom okupacije za vrijeme rata. Belgijski ka-
tolici kupe doprinose, da se osnuje. bogoslovno sje-
menište u rodnom mjestu jubilarca, i koje da se prozove
njegovim imenom.

Crkva i radništvo.  Amerikanski radnički vogja
Warren S. Stone, predsjednik megjunarodnog saveza
željezničkih strojovogja, održao je nedavno govor na

mu skepsu. Kad mu je kritika nepovoljno ocijenila

njegove prve pjesničke pokušaje, izdade on u dobi
od 21 godine oštru satiru naperenu proti svojim kriti-
čarima pod naslovom English bards and Scotch
revicwers“. Još iste godine (1809.) postade punoljetan
i preuzme sam upravu svojega znainoga imanja, te,
riješen uplitanja svojih skrbnika, cdluči da s prijate-
ljem Hobhouse-om proputuje veći dio južne Evrope,
ne bi li u glagoj i romantičnoj južnoj prirodi našao
ijelesne okrepe i tako željenog duševnog smirenja,
što je sve uzalud tražio još kao dječak, ali ne na
jugu, nego u vrletnim škotskim brdima, kamo je bio
poslan na cporavak, Put je bio dalek: kroz Portu-
galsku i Španjolsku na Maltu i u Albaniju, pa zatim
u Grčku i Malu Aziju. Za boravka u Carigradu pre-
pliva u 1 sat i 10 minuta Helespont, pa se zatim dulje
vremena zadrža u Ateni, a povrati se u domovinu tek
nakon dvije godine (u Srpnju 1811.). Ovo je puto-
vanje izvuklo iz njegove ojagjene duše bujan pjesnički
izlijev i obogatilo svietsku književnost uvaženim remek-
djelom. Već slijedeće godine (1812.) ugledaše svijetlo
prva dva pjevanja njegova ,Childe-Harold“, gdje su
veličanstveni opisi proputovanih južnih krajeva pomi-
ješani s borbama, čežnjama i razočaranjima njegove
nemirne duše. Ova velepjesan, koja je bila dovršena
tek god. 1818., podigne u književnom svijetu buru
oduševljenja, te veliki francuski pjesnik Alphonse de
Lamarline spjeva joj nastavak pod naslovom ,Le der-

urednik A. FlIe&.
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju. —

God. VI.

 

Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorni

— Vlasništvo Odbora ,Narodne Svijesti“.

zboru metodisličkih delegata u Piltsburgu i to o od-
nošaju megju radništvom i pojedinim crkvama. Izme-
gju ostalog rekao je slijedeće: ,Protestanska crkva
izgubila je već davno svaki doticaj sa masama naroda.
U protestanskim se crkvama merado gledaju radnici.
Naprotiv megju katolicima ne gleda se na socijalni
položaj; nek je radnik najsiromašniji i bilo kako slabo
odjeven, crkvena su mu vrata uvijek otvorena. Radnik
i katolička crkva mogu da idu uvijek uporedo, jer oba
vjeruju u čovječje bratstvo, u vrijednost pojedinca i u
ideal rada.“ — Tako eto sudi o katoličkoj crkvi i nje-
zinu. odnošaju do radnika jedan širokogrudni prote-
stanski radnički vogja; naši se marksisti nemogu ni-
kako tako visoko podići.

Svjetionik kao spomenik Kolumbu. Već se je
pred svjetskim ratom u Americi raspravljalo, kakav
spomenik da se podigne Kristoforu Kolumbu. Sada
iza svjetskog rata odlučili su, da mu se postavi spo-
menik u obliku svjetionika. Blizu San Dominga, odakle
su smrtni ostanci Kolumbovi prenešeni 1540. u Špa-
njolsku, sagradit će mu se nova grobnica, koja će biti
slična Napoleonovoj u Parizu, a po vanjskom obliku
Grantovoj u Newyorku. Nad grobnicom dizat će se
100 metara visoki svjetionik. Da se taj macrt izvede
dati će novčani doprinos sve republike Sjeverne i Južne
21 na broju i Kanada.

Katolička Knližara Herder poznata je u cijelom
kultummom svijetu. Radi teške ekonomske krize čovjek
je primoran, da se muči kako će naći koricu kruha,
pa nije čuda, da ne mari vele za kruh duše: dobru
knjigu. To je i razlog, da su u raznim državama pro-

pale mnoge kulturne institucije i mnoge' se knjižare

iti me: Narod zatvorile, Koje su godimice Znale Ha stotine knjiga“t

svijet poslati. To se napose dogodilo mnogim naklad-
nicima u Njemačkoj uslijed pada marke, Tu je krizu
sretno prebrodila poznata nakladna knjižara Herder u
Freibuigu. Ona je i prošle godine izdala veliki broj
knjiga iz područja teologije, linguistike, filosofije, pe-
dagogije, prava, povijesti, arheologije, literature, pri-
rodoslovlja itd., kako se to razabire iz njezinog ,Ja-
hresberichta 1923“. Megju tim izdanjima ima i omaš-
šnih znanstvenih djela iz raznih modernih znanosti.

 

Gospod Uskrsnu! Aleluja!
Nek srce tvoje življe sad bije, — Nek zaboravi na prošle jade,
Jer zraka sinu vječite nade, — Jer se već barjak pobjede vije.
Anđeo danas pre zore rane, —- Na grob Gospodnji žurno se pusti,
Radosno kličuć : Esultent justi! * — Jer evo Gospod s groba ustane.
Ko sunce sjajan kod groba stoji. — Tko da se od sad ećv smrti boji ? !
On, smjelo pita, Pobjednik smrti. — Čvrsta nek vjera uz Njeg nas drži,_
A s usta naših od leta brži, — Pjev Aleluja k Njemu nek leti!

 

 

* Nek se raduju pravednici.

nier chant de Childe-Harold“. Vjernije slike pjesnikova
bića nije dao nikakav opis, nikakva biografija; to je
savršen prikaz duševne borbe auhtorove i njegove
neobuzdane čežnje za dalekim mirom. Byronova je
slava bila već osigurana, a još bolje učvršćena s ro-
mancama: ,The Giaur“, ,The bride of Abydos“, ,The
Corsair“, ,Lara“, ,The siege of Corinth“ i ,Parisiua“,
koje su takogjer bar djelomično u vezi s njegovim
putovanjem. Ali duševni mir, za kojim je toliko čez-
nuo, još se je više od njega udaljio njegovom nesret-
nom ženidbom (god. 1815.) s Anom Izabelom Mil-
banke, koji vez nije mogao da uzdrži niti porod kćerke
Ade; uz bezbrojna razočaranja nadogje još i nesu-
glasica u braku s njezinim neminovnim posljedicama :
potpunim prekidom bračnih odnošaja i formalnom
rastavom. A hrpa zavidnika, koja podle svoje naslade
traži u tugjim manama i nesrećama, ne poštedi ni
Byiona; o njemu se je i o njegovoj porodici koješta
pričalo po sijelima i sastancima, dakako sve iskriv-
ljeno i povećano. Ojagjeni pjesnik napusti po drugi
put svoju domovinu god. 1816. s tvrdom namjerom,
da se više nikada u nju ne povrati. Ode preko Bel-
gije uz Rajnu do Ženevskoga jezera, gdje ostane neko
vrijeme drugujući s četiri godine mlagjim pjesnikom
Shelley i njegovom suprugom. Ovo je prijateljevanje
bilo tračak vedrine megju burama njegove duše, kako
što se to razabire iz trećega pjevanja ,Childe-Harold“,
što ga je objelodanio još one iste godine (1816.).

 

M
E

 

zi

i