Poštarina plaćena u gotova, r. 18. Na na je listu 5 Din. mjesečno ; za inozemstvo 10 Din. PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare. ai Uskrsnuće. U ranu zoru trećega dana ustao je Krist iz ba svoga u punom sjaju svoga Božanstva. — kost ljudska čuva Njegov grob, htjela bi da zaprijeći govo. Uskrsnuće !.... On se nesmetano diže iz ba i zabunjuje zloću, koja u nemoći svojoj snuje | laži i prijevare. Ali sve uzalud!.., Sunce se da dlanom da sakrije. Ustao je On iz groba, jer nije imao ništa ras- ljivoga na sebi. — Smrt Ga nije mogla da zadrži, je ona posljedica grijeha, a On je bio i bez sjene zove. — Umro je za čas, da udovolji Providnosti a postane pobjednikom smrti. Ljudi će iza Njega ći da umiru sa osmjehem i pokojem na licu, smrt govih sljedbenika ne vodi u Tamu već u život... je svojom smrću otvorio Život, a zapečatio ga stitim Uskrsnućem. Kristovo Uskrsnuće nije samo pralik osobnog krsnuća već je po njemu zajamčeno i Uskrsnuće oda. — Narodi gonjeni silom svojih strasti zapaše qmu. Traže oni svijetlo i život; traže svoje Uskrs- e.... Vide oni sjajni Njegov lik, gdje u daljini jetli a u ruci mu stijeg Života i Uskrsnuća. — oko stoji On, a strm je put, koji k Njemu vodi o ih_ stroši i oni se okreću od Njega. Traže oni etlo, uskrsnuće i život, udaljujuć se od Svijetla rsnuća i Života.... Neće narodi da slušaju Njegova glasa, jer On ši obuzdavanje i narodnih strasti, poštovanje ona, snošljivost drugih naroda da svak živi nesme- o u svojem domu. Narodi danas neće da razumiju a glasa. Ragje oni idu za glasom demagoga, koji ldskaju i obećavaju sreću i život nad razrušenim jim domom i u raspojasanosti njihovih strasti. — ljedica 2... Mržnja, trvenje, boj... a sve u tami zvjesnosti i zlobe. _ U Njemu i samo po Njemu mogu pojedinci i odi da nagju Svijetlo, Uskrsnuće i Život! uzbijanje cijena i naše vlasti. Kako čitamo u raznim novinama, u mnogim mje- \a kroz našu državu, gdje se to pokazuje potrebnim, sne policijske vlasti poduzimaju razne svrsishodne re proti prećerivanju cijena. I samo Ministarstvo ijalne politike otrag nekoliko vremena naredilo je nom okružnicom, koja je bila takogjer objelodanjena lovinama, svim oblastima da se poduzmu energične re za suzbijanje skupoće. mo Lord Byron. (k prvoj stotoj obljetnici njegove smrti). Glavom uoči Uskrsa, 19. ov. mj., navršilo se je ) godina od smrti ovog književnog velikana, koji punim pravom smatra najvećim engleškim pjesnikom . vijeka. Gecrge Noel Gordon Lord Byron pjesnički je ij svjetskoga značenja. Vanredni njegov um, zaoš- 1 burnim prilikama, u kojim je živio, a zapušten mjegovih reditelja i odgojitelja, stvorio je od njega snika boli, čežnje, nesmirena srca, prevarenih nada; aša nemoćna u borbi za postignuće odgovora na una pilanja života. Sve kao da se je proli njemu tilo: i rasipni njegov otac, koji u kratko vrijeme epe imanje svoje. žene, napusti je i umre 1791., je malomu Byronu bilo samo 3 godine; i ohola gova majka (u rodbinskim vezama sa škotskom astijom), koja je krivo shvaćenim načinom odgoja jemu sinu više škodila nego koristila; i savremeni jet, koji dijelom pije umio, a dijelom nije holio da dre u njegovu psihu; pa i samo njegovo tjelesno avlje (bio je boležljiv i skučene noge), koje mu je uzročilo mnoge gorke časove. U dobi od 10 godina tini nakon smrti sliica Williama njegovo bogalo nje, te se već na prijelazu iz djelinjstva u mladost e ua pjesništvo. Skučeni.i strogi odgoj u zavodima ljaži otpornost njegova duha i proširi prirogjenu | mjesečno. “ udarit u dru ge. DUBROVNIK 28. aprila 1924. — Izlazi svakog Utornika. Pojedini broj 1:80 Din. Dok se u drugim mjestima izvršuju takovi mini- starski nalozi, pa čak i u raznim gradovima Dalma- cije, kod tas u Dubrovniku nitko:se ne miče. — Prošlih dana bila je sazvala nekakova anketa glede ustanov- lienja cijena mesu, pak je i ta 'svršila, kao obično kod nas, sa nekakovim cdborom i tu će usnuti vječni sanak. Za vrijeme bivše pokrajinske uprave mjesiie su se nadzorne vlasti izvinjavale, da u tom pogledu nijesu primile nikakovih naputaka od pokraj. uprave ida ue mogu ništa poduzimali na svoju ruku. Svakako sada imamo u gradu sijelo oblasti, dakle najvišu instanciju, pćslije ministarstva, sa svim potrebitim referentima, a ta vlast djeluje već od preko pola godine, pak što smo do sada cpazili da je učinjeno u tom pogledu ? Ništa i opet ništa! — Cijenimo da g. vel. županu nije nepoznato ovo stenje i opći jednodušni prigovor na nemar pozvatih, peak ovim. hoćemo da mu upra- vimo zadnji apel u nadi da i Dubrovnik ne ostane još uvijek iznimka ostalih gradova u državi. — Ako pak pozvala nadleštva u gradu nijesu u stanju ili eventualno nemaju odvažnosti ili spreme da se late ovog, za narod veoma važnog pitanja, cijenimo da je sveta dužnost g. vel. župana, kao najstarijeg pred- stavnika državne vlasti u ovoj oblasti, da sam ener- gično poduzme što je potrebito da se ovom zlu do- skoči i da jednom prestane opći prigovor svih stra- naca, koji ovamo zalaze, da je Dubrovnik najskuplji grad u Jugoslaviji. Za ovaj put napisasmo ovo nekoliko redaka u do- broj namjeii kao memento pozvanim da se maknu. Ako i ovo ponovno ctide u zaborav, onda ćeuo imi biti lišeni svakih obzira prama bilo komu, pak ćemo le, bilo to komu drago i dava dnevno velike žrtve u krvi i novcu za državnu upravu, pak ima prava da od iste traži zakorisku zaštitu proti bilo kojim izrabljivačima ili nehajnicima, koji neće da vrše svoju dužnosta za tu su postavljeni i plaćeni. Kulturne vijesti. Kardinal Mercier proslavit će svečano 12. maja o. g. 50-obljetnicu misništva. Za taj zlatni pir priprema se velika proslava. Kardinal je nazvan ,Defensor Ci- vitatis“ (branioc države) zbog svoga patriotskog drža- nja prigodom okupacije za vrijeme rata. Belgijski ka- tolici kupe doprinose, da se osnuje. bogoslovno sje- menište u rodnom mjestu jubilarca, i koje da se prozove njegovim imenom. Crkva i radništvo. Amerikanski radnički vogja Warren S. Stone, predsjednik megjunarodnog saveza željezničkih strojovogja, održao je nedavno govor na mu skepsu. Kad mu je kritika nepovoljno ocijenila njegove prve pjesničke pokušaje, izdade on u dobi od 21 godine oštru satiru naperenu proti svojim kriti- čarima pod naslovom English bards and Scotch revicwers“. Još iste godine (1809.) postade punoljetan i preuzme sam upravu svojega znainoga imanja, te, riješen uplitanja svojih skrbnika, cdluči da s prijate- ljem Hobhouse-om proputuje veći dio južne Evrope, ne bi li u glagoj i romantičnoj južnoj prirodi našao ijelesne okrepe i tako željenog duševnog smirenja, što je sve uzalud tražio još kao dječak, ali ne na jugu, nego u vrletnim škotskim brdima, kamo je bio poslan na cporavak, Put je bio dalek: kroz Portu- galsku i Španjolsku na Maltu i u Albaniju, pa zatim u Grčku i Malu Aziju. Za boravka u Carigradu pre- pliva u 1 sat i 10 minuta Helespont, pa se zatim dulje vremena zadrža u Ateni, a povrati se u domovinu tek nakon dvije godine (u Srpnju 1811.). Ovo je puto- vanje izvuklo iz njegove ojagjene duše bujan pjesnički izlijev i obogatilo svietsku književnost uvaženim remek- djelom. Već slijedeće godine (1812.) ugledaše svijetlo prva dva pjevanja njegova ,Childe-Harold“, gdje su veličanstveni opisi proputovanih južnih krajeva pomi- ješani s borbama, čežnjama i razočaranjima njegove nemirne duše. Ova velepjesan, koja je bila dovršena tek god. 1818., podigne u književnom svijetu buru oduševljenja, te veliki francuski pjesnik Alphonse de Lamarline spjeva joj nastavak pod naslovom ,Le der- urednik A. FlIe&. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju. — God. VI. Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorni — Vlasništvo Odbora ,Narodne Svijesti“. zboru metodisličkih delegata u Piltsburgu i to o od- nošaju megju radništvom i pojedinim crkvama. Izme- gju ostalog rekao je slijedeće: ,Protestanska crkva izgubila je već davno svaki doticaj sa masama naroda. U protestanskim se crkvama merado gledaju radnici. Naprotiv megju katolicima ne gleda se na socijalni položaj; nek je radnik najsiromašniji i bilo kako slabo odjeven, crkvena su mu vrata uvijek otvorena. Radnik i katolička crkva mogu da idu uvijek uporedo, jer oba vjeruju u čovječje bratstvo, u vrijednost pojedinca i u ideal rada.“ — Tako eto sudi o katoličkoj crkvi i nje- zinu. odnošaju do radnika jedan širokogrudni prote- stanski radnički vogja; naši se marksisti nemogu ni- kako tako visoko podići. Svjetionik kao spomenik Kolumbu. Već se je pred svjetskim ratom u Americi raspravljalo, kakav spomenik da se podigne Kristoforu Kolumbu. Sada iza svjetskog rata odlučili su, da mu se postavi spo- menik u obliku svjetionika. Blizu San Dominga, odakle su smrtni ostanci Kolumbovi prenešeni 1540. u Špa- njolsku, sagradit će mu se nova grobnica, koja će biti slična Napoleonovoj u Parizu, a po vanjskom obliku Grantovoj u Newyorku. Nad grobnicom dizat će se 100 metara visoki svjetionik. Da se taj macrt izvede dati će novčani doprinos sve republike Sjeverne i Južne 21 na broju i Kanada. Katolička Knližara Herder poznata je u cijelom kultummom svijetu. Radi teške ekonomske krize čovjek je primoran, da se muči kako će naći koricu kruha, pa nije čuda, da ne mari vele za kruh duše: dobru knjigu. To je i razlog, da su u raznim državama pro- pale mnoge kulturne institucije i mnoge' se knjižare iti me: Narod zatvorile, Koje su godimice Znale Ha stotine knjiga“t svijet poslati. To se napose dogodilo mnogim naklad- nicima u Njemačkoj uslijed pada marke, Tu je krizu sretno prebrodila poznata nakladna knjižara Herder u Freibuigu. Ona je i prošle godine izdala veliki broj knjiga iz područja teologije, linguistike, filosofije, pe- dagogije, prava, povijesti, arheologije, literature, pri- rodoslovlja itd., kako se to razabire iz njezinog ,Ja- hresberichta 1923“. Megju tim izdanjima ima i omaš- šnih znanstvenih djela iz raznih modernih znanosti. Gospod Uskrsnu! Aleluja! Nek srce tvoje življe sad bije, — Nek zaboravi na prošle jade, Jer zraka sinu vječite nade, — Jer se već barjak pobjede vije. Anđeo danas pre zore rane, —- Na grob Gospodnji žurno se pusti, Radosno kličuć : Esultent justi! * — Jer evo Gospod s groba ustane. Ko sunce sjajan kod groba stoji. — Tko da se od sad ećv smrti boji ? ! On, smjelo pita, Pobjednik smrti. — Čvrsta nek vjera uz Njeg nas drži,_ A s usta naših od leta brži, — Pjev Aleluja k Njemu nek leti! * Nek se raduju pravednici. nier chant de Childe-Harold“. Vjernije slike pjesnikova bića nije dao nikakav opis, nikakva biografija; to je savršen prikaz duševne borbe auhtorove i njegove neobuzdane čežnje za dalekim mirom. Byronova je slava bila već osigurana, a još bolje učvršćena s ro- mancama: ,The Giaur“, ,The bride of Abydos“, ,The Corsair“, ,Lara“, ,The siege of Corinth“ i ,Parisiua“, koje su takogjer bar djelomično u vezi s njegovim putovanjem. Ali duševni mir, za kojim je toliko čez- nuo, još se je više od njega udaljio njegovom nesret- nom ženidbom (god. 1815.) s Anom Izabelom Mil- banke, koji vez nije mogao da uzdrži niti porod kćerke Ade; uz bezbrojna razočaranja nadogje još i nesu- glasica u braku s njezinim neminovnim posljedicama : potpunim prekidom bračnih odnošaja i formalnom rastavom. A hrpa zavidnika, koja podle svoje naslade traži u tugjim manama i nesrećama, ne poštedi ni Byiona; o njemu se je i o njegovoj porodici koješta pričalo po sijelima i sastancima, dakako sve iskriv- ljeno i povećano. Ojagjeni pjesnik napusti po drugi put svoju domovinu god. 1816. s tvrdom namjerom, da se više nikada u nju ne povrati. Ode preko Bel- gije uz Rajnu do Ženevskoga jezera, gdje ostane neko vrijeme drugujući s četiri godine mlagjim pjesnikom Shelley i njegovom suprugom. Ovo je prijateljevanje bilo tračak vedrine megju burama njegove duše, kako što se to razabire iz trećega pjevanja ,Childe-Harold“, što ga je objelodanio još one iste godine (1816.). M E zi i